Wb/nia/Irugi Inötö Wa'asatua

From Wikimedia Incubator
< Wb‎ | nia
Wb > nia > Irugi Inötö Wa'asatua

VIII. Irugi inötö wa'asacua[edit | edit source]

1.
Ba me irugi khönia inötö wa'asacua,
ba me irugi fa'alulu mboto,

ilau khönia fökhö so bo galitö,
ilau khönia fökhö so bo ndriho.

Ba mozazau khönia narö guli,
ba me mozazau narö mboto,

me ara tehaya ia ba mbatö,
me ara tehaya ia baomo,

ba lö famuyu, lö fombali,
lö famua lö fagilo,

ba me irugi inötö zihönö,
ba me irugi inötö zato,

mo aecu huge mae ndruria,
mo aecu huge mae mbowo;

mo wö akhötö tawi-tawi,
ba mo akhötö hie ba wamailo;

mo wö tetaba tawi-tawi,
mo wö tetaba wamailo,

10.
Lature yaŵa so bawi zihönö,
Lature yaŵa so bawi zato,

sangokhögö niha ba danö,
sangokhögö niha ba dao,

si so yaŵa ba Dete Mbanua,
si so yaŵa ba Dete Lawuo.

Me mo acua awali-wali,
me mo acua aecu noso,

moloi noso sosigu wakhe,
moloi noso so'umbu zuo.

Ifuli ia ba nawönia angi,
ifuli ia ba nawönia oho,

he andre moroi aecu sumange,
he andre moroi aecu noso.

Moroi ba hi'u dalinga wöröma,
moroi ba hi'u dalinga nomo

iröi dandraya afasi,
iröi dandraya muko,

iröi gambalania sotöra,
iröi gambalania muko,

20.
iröi nomonia ledaŵa,
iröi sa nomonia cuho,

iröi sa garamba saraina,
iröi sa garamba fatao,

iröi sa khönia fefu wiga lame,
iröi sa khönia wiga adulo,

iröi sa nukhania ba zaita,
iröi sa nukha ba goro.

Iröi sa nononia macua,
iröi sa nono latandro,

iröi sa nononia alawe,
iröi sa nono sihawo.

Iröi Wuci Taoranö,
iröi Wuci Taorao,

donga tambali nga'eu,
donga tambali mboto;

iröi sa mbanuania si hönö,
iröi sa mbanuania sato.

Iröi sa nifakhoi fareŵe-reŵe,
iröi sa si fakhoi fadoro-doro;

30.
iröi khönia geu Tora'a Langi,
iröi khönia geu Tora'a Luo,

danömö zi siŵa motöi,
danömö zi siŵa ndroro.

Iröi mbanua ibe zikhöri,
iröi mbanua ibe nero,

i'otahögö mbanua mbekhu,
i'erogö mbanua yomo,

zai boto gae zi no alölö,
zai boto gae zi no asao.

Iröi khönia zimandraölö owöliŵa,
iröi khönia zimandraölö donga nono;

ilau me fawöhöi ba zuru sakhi,
ilau me fawöhöi ba zuru hao.

Ba maoso nononia macua,
ba maoso nono latandro,

faego khö namara sacua,
ba fahuhuo ba ziroro,

me so noso sihede-hede,
me so noso faego-faego,

40.
me lö na sa si tetaba tawi-tawi,
me lö na sa si tetaba hie noso.

Ilau mamocu fangelama,
ilau mamocu iraono.

Facua lö i'erogö mbanua,
facua lö i'erogö nomo,

facua lö iröi zi siŵa motöi,
facua lö iröi zi siŵa ndroro,

ba ginötö we'aso ba mbatö,
ba ginötö toroi baomo,

iŵa'ö khö nononia macua,
iŵa'ö khö nono latandro:

Na acua ndra'o uröi mbanua,
na acua uröi nomo,

tödögu u'uta'ö yaŵa,
tödögu ube'e baero,

uröi khömi si hede-hede,
uröi khömi faego-faego;

ba ginötö u'uta'ö yaŵa,
ba ginötö ube'e baero,

50.
mitema'ö bawa wiga lame,
mifatema'ö bawa mboto-boto,

mifatewu ba mboto-boto töla zaga,
mifatewu ba mboto-boto adulo,

ba mboto-boto si so lali,
ba mboto-boto sesolo.

Mitema mibe ba galisi nomo ledaŵa,
mitema mibe ba galisi nomo cuho;

si hede-hede sangomba-gombakha,
si hede-hede faego-faego.

Itema maoso nono sia'a wa'acumbu,
itema maoso nono sia'a we'aso,

ilau gowasa saelo danö,
ilau gowasa saelo dao,

ifahö mbawi dele-dele,
ifahö mbawi si hogo.

Me mamagölö nono si dasiŵa,
me mamagölö nono si faedo,

lalau fahuhuo,
ba lalau faego-faego,

60.
mangotome'ö amara Sacua,
mangotome'ö amara Siroro.

Ba so khöra gomusola dödö,
ba so khöra gomusola mbo,

me la'ondrasi banuania si hönö,
me la'ondrasi banuania sato,

Ilau mamocu talifusö,
ilau mamocu makhelo,

khö nononia sila'i simacua,
khö nononia sila'i sila'o.

Hiza me mate namara satua,
hiza me mate nama siroro,

la'o'ö goroisa namara,
la'o'ö goroisa zi roro.

Ba me acua i'erogö mbanua,
me mo acua i'erogö ŵalo,

me iröi mbanua ibe zikhöri,
me iröi mbanua ibe nero,

maoso nononia macua,
maoso nono latandro,

70.
labe ba [[zarambia]] ni'ocumbila,
labe ba zarambia ni'omoyo;

ilau mangosambua mbumbu gosali,
ilau mangosambua mbumbu nomo.

Ilau mo'omo ba zinga newali,
ilau mo'omo ba zinga nomo,

mo'omo ia lö humede-hede,
mo'omo ia lö faego-faego.

Mo'omo ia lö maliŵa-liŵa,
mo'omo ia lö maoso-maoso,

mo'omo ia lö zumele mbawi,
mo'omo ia lö miwo gadao.

Andrö zanaö sanizi mbu'uda,
andrö zanaö sada'u-da'u ndrao.

Ya'ia goroisa Namada Sahuwa Saitö,
ya'ia lakha-lakha Nama Sahuwa Dao.

Ba wa'acua Duada Hia Walangi Adu,
ba wa'acua Duada Hia Walangi Luo,

iröi furi dödönia si hede-hede,
iröi furi dödönia faego-faego,

80.
ibali'ö salahi zacua,
ibali'ö salahi ziroro

khö nono si samba talinga mbatö,
khö nono si sambua omo Cuho.

Hiza dödö [[Hiya Walangi Adu]],
Hiza dödö Hiya Walangi Luo,

si fahuhuo bakha ba [[guri]],
si fahuhuo bakha ba mboto-boto,

yaŵa ba galisi nomo Ledaŵa,
yaŵa ba galisi nomo Cuho.

Si tobali guru sangomba-gombakha,
si tobali [[guru]] [[samoboto]];

sangila si lö na alua,
sanu'a si lö na so mboto,

sangila lumö-lumö nangi,
sangila heu-heu noho.

Mo hulö niha si fahuhuo,
mo hulö niha si faego-faego,

i'ombakha'ö zi sökhi mbanua,
icuriagö zi sökhi walo.

Ba oi somuso dödö nononia macua,
ba oi somuso dödö zi latandro,

90.
ono sia'a ba wa'atumbu,
ono sia'a ba wa'aso,

Duada Hia Toriwu Adu,
Toriwu Adu ba zato;

fanetenia Hia Endratö Langi
Endratö Langi ba ndroro;

fanete Duada Endratö Luo,
Zendratö Luo ba ngaroro;

fanete Hia Telauwalangi,
Telauwalangi ba noho;

fanete Hia Walangi Adu,
Walangi Adu ngaroro;

fanete Hia Walangi Luo,
Walangi Luo niŵa'ö zato;

fanete Hia Sihede-hede,
sihede ia faego-faego;

fanete Hia Ni'oho Tödö,
Ni'oho Tödö ba Zato;

100.
itete Tuada Hia Fandrua,
fazulö nitehe zato.

Hadia döi nono sia'a wa'acumbu,
ba ono sia'a we'aso?

Ya'ia Duada Mölö tou ba danö,
ya'ia Duada Mölö tou ba dao
(Hia Toriwa Adu),

Ono Duada Hia Walangi Adu,
ono Duada Hia Walangi Luo;

si dasiŵa nga'eu sabölö töla,
si dasiŵa nga'eu sebua boto,

oi tanömö niha ira tou ba danö,
oitanömö niha ira tou ba dao,

Maoso Duada Mölö sabölö töla,
maoso khöda Mölö sebua boto,

icueli mamakhoi banua,
icueli mamakhoi walo;

ilabu mama'ötö asi,
ilabu mamakhoi hulo;

ifaogö nakhinia sabölö töla,
ifaogö nakhi senahöi boto.

110.
Maoso göi Dua famatete wa'acumbu,
maoso Duada famatete we'aso,

Lalabu mama'ötö asi,
lalabu mamakhoi hulo,

samaigi etatö mbanua,
mamaigi etatö ŵalo.

Möi mangalui fasöndra dödö,
möi mangalui fasöndra mbo

ba danö yöu luaha idanö,
ba danö si sambua hulo.

Samösa lö toroi ba naha,
samösä lö toroi baomo,

hatö owöliŵa böli gana'a
hatö owöliŵa donga nono.

Humede dödö Hia Walangi Adu,
humede dödö Hia Walangi Luo,

i'oni donga owöliŵa,
i'oni donga nono sihawo,

ilau mamocu fangelama,
ilau huhuo faego-faego,

120.
Imane:

He ndra'ugö ndronga nono owöliŵa,
he ndra'ugö ndronga nono nidoro:

milabu mamözini batö,
milabu mangehao omo;

So dome hörö lawa-lawa,
so dome hörö defaoso,

ya'ia dome sikoli sowaŵa,
tome soroi mamoloyo;

so göi dome tahö ni'omasi'ö,
so göi dome tahö ba wondroro,

si möi molohe uwu mböra,
simöi mame uwu zemo,

tahö nono ba samalala-lala,
tahö nono si möi aolo-aolo.

Me oya linia wehede-hede,
me oya linia faego-faego,

khö donga nono owöliŵa,
khö donga nono si latandro,

maoso Gaweda Rai-rai huna,
maoso Gaweda Rai-rai hafo,

130.
icuyu dödö Hia sihede-hede,
icuyu dödö Hia faego-faego,

si so bakha ba guri töla zaga,
si so ba guri falimo,

si so ba galisi Ledaŵa,
si so ba galisi nomo Cuho.

Itema ifasao ba gahe daŵa deu,
itema ifasao ba gahe gino'o,

ba gahe daŵa deu nomo Ledaŵa,
ba gahe daŵa deu nomo Cuho.

Me mo ibe'e ba gahe daŵa deu,
me mo ibe ba zalo'o,

ba zinga golayama zihönö,
ba zinga golayama zato,

itema ilau manöndru teu,
ilabu ilau mangandrö huno,

i'öndru deu sagötalakha,
i'öndru deu siŵa ngaluo.

Ba me tohare deu nira'ö-ra'ö,
ba me tohare deu siŵa ngaluo,

tobali dödö nononia macua,
tobali dödö nononia si latandro;

atötö'u dödö humara'a,
atötö'u dödö manoto,

lalabu mangawuli furi,
lalabu mangawuli baomo,

ba nomora omo Ledaŵa,
ba nomora omo Cuho;

ba hiza tou ba gahe daŵa deu,
ba hiza tou ba gahe gino'o,

guritöla zaga sebua,
guri töla zaga adulo,

si so bakha tödö Hia Walangi Adu,
si so bakha tödö Hia Walangi Luo.

Lasofu mbörö wamofanö,
lasofu mbörö wasumao,

wa labe ba gahe daŵa deu,
wa labe ba gahe gino'o.

Itema lira tödö Hia Walangi Adu,
itema lira tödö Hia Walangi Luo:

150.
Same ba gahe daŵa deu
same ba gahe gino'o

ndronga nono owöliŵa,
ndronga nono zilatandro,

ya'ia Rai-rai huna,
ya'ia Rai-rai hafo,

donga Mölö fanete zia'a,
donga Mölö sebua boto.

Me uŵa'ö wamizi batö,
me uŵa'ö wangehao omo,

mo möi manene mbele-bele,
mo möi manene samomo,

Ba mofönu dödö Hia Walangi Adu,
ba mofönu dödö Hia Walangi waego-faego

khö Ninada Rai-rai huna,
khö Ninada Rai-rai hafo;

andrö ibe ba gahe daŵa deu,
andrö ibe ba gahe gino'o.

Me noi'ila Tuada Mölö he mböröta,
me i'ila Tuada Mölö ba nomo,

160.
andrö ilabu mofönu ebua,
andrö mofönu, tebai atoto

khö Ninada Rai-rai huna,
khö Ninada Rai-rai hafo;

me lö alulu wönu lö alöta,
me lö alulu wönu lö atoto,

andrö isöbi garinia telögu,
andrö isöbi garinia ndriho,

itema isila ndronga owöliŵa,
andrö isilandrongania baomo;

ibunu lö omasi ia,
ibunu lö ilau zaho,

itibo'ö hulö zi lö moguna,
itibo'ö hulö zasao;

me mo mate latibo'ö ia,
me mo acua latibo'ö mboto,

donga Mölö sabölö töla,
donga Mölö sebua boto,

ya'ia Ninada Rai-rai huna,
ya'ia Ninada Rai-rai hafo.

170.
Me mo mate Ninada Rai-rai huna,
me mo mate Ninada Rai-rai hafo,

awena maoso dödö Hia Walangi Adu,
awena maoso dödö Hia Walangi Luo,

si so ba guri töla zaga,
si so ba guri adulo,

imane khö nononia macua,
imane khö nononia si latandro:

Uröi ami lö omasido,
uröi ami furi baomo,

no irugi khögu inötö wofanö,
no irugi khögu inötö we'aso;

möido ba nono si alawe,
möido ba nono sihawo,

ba zi tambali nasi saröu,
ba zi tambai mafi sefo.

Humede nononia macua,
humede nononia si latandro,

lamane khö dödö namara satua,
lamane khö dödö namara faego-faego:

180.
Na lö fulitö öröi mbanua,
na lö fulitö öröi nomo,

na no irugi inötö wofanö,
na no irugi inötö öröi nomo,

wemöi khö nono si alawe,
wemöi khö nono sihawo,

hadia dandra khöma, na makaoni'ö,
hadia dandra khöma, na masuno,

i'la höröma lakhömi Nama,
i'la höröma na masuno?

Na mo'owasa nonomö macua,
na mo'owasa nonomö baomo;

na lalau wamahö bawi dele-dele,
na lalau wamahö bawi sihogo,

na malau wangowuloi banua,
na malau wangowuloi walo,

na lafesaewe mböra lökhö,
na mafasalio mböra zino,

lalau gowasa saelo danö,
lalau gowasa saelo dao,

190.
labözi garamba ba zaita,
labözi göndramö baomo,

lafake gana'a sotöra,
lafake gana'a semo.

Lalau mangona tomenö si hönö,
lalau mangona tomemö sato,

zondrugi talu golayama,
zondrugi talu zalo'o?

Na malau manuwö ŵara-ŵara,
na malau manuwö ba zato,

na mofanö lacuyu mbaluse,
na mofanö lacuyu doho,

na mowanö-wanö ha samösa,
na mofanö nonomö faedo,

na lacueli noramö ledaŵa,
na lacueli noramö cuho,

na so dahö nono sangalu-ngalulua,
na so dahö nono si möi baomo,

simöi molohe uwu gölöra fonowi,
si möi molohe uwu gölöra ba omo,

200.
ya'ia wo'ono mbawira sebua,
ya'ia wo'ono mbawira sigelo,

fomanura ba wae'acumbu,
fomanura ba wae'aso,

ba wonowira si'afasi,
ba wonowira si'ewo?

Itema tödö Hia Walangi Adu,
itema tödö Hiya Walangi Luo:

So khömi dandra ba ila-ila,
so khömi dandra ba we'aso:

Mitema mihalö zilatao safusi,
mitema mihalö zilatao miwo,

mifaogö mböra zi'afasi,
mifaogö mböra zi'ewo,

mi'ohe ba zinga nidanö,
mi'ohe ba zinga huno,

mi'ohe fao fo'ere-ere,
mi'ohe fao huo-huo;

mi'o'ere manunöi Lakhömi,
mi'o'ere manunöi Ya'o,

Lakhömi namami satua,
Lakhömi namami siroro.

Tou ba Gomo sidele i'a,
tou ba Gomo si'ao uro,

milau mo'ere moliŵa-liŵa,
milau mo'ere mizuno-zuno.

Mifaogö wondrahi sihauŵa,
mifaogö wondrahi sesolo,

mibözi ya zambu-zambua,
mibözi barö [alogo|galogo]].

Milau mo'ere [[liŵa-liŵa]],
milau mo'ere mizimo-zimo

khö Dödö Hia Walangi Adu,
khö Dödö Hia Walangi Luo.

Mifahombo [[gadao]] safusi,
mifahombo gadao miwo,

mifazaewe mböra ba idanö,
mifazaewe mböra ba [[huno]],

Tandra khömi wa u'ondrasi,
tandra khömi ba we'aso,

220.
he lökhö saboto gawu-gawu,
he lökhö saboto dao;

ba tohare molö fararai,
ba manösö molö falawu dao,

molö sanaya bewe ngöfi,
molö sofönu-fönu ndraso.

Oi tandra hö wa u'ondrasi,
oi tandra hö si möi ndrao,

oi tandra we'aso Lakhömi,
oi tandra wa so ziroro.

Me mo iŵa'ö zi sambua,
me mo iŵa'ö ba gego,

khö nononia si la'i simatua,
khö nononia si la'i latandro,

ba manofu zui nononia matua,
ba manofu nono latandro

khö Dödö Hia Walangi Adu,
khö Dödö Hia Walangi Luo:

Hadia zalahimö khöma ba nomo,
hadia zalahimö khöma zifaego,

zogoi lala ba wangomba-ngombakha,
zogoi lala ba wanötöi?

So sa khömi zalahi ba galisi,
so sa zalahi lö faego-faego,

tebai muhede ia ba lö ifaigi,
tebai ikhoi lala famoboto;

khönia wamatewu lakhömi,
khönia milau ba wanuno,

zalahi Dödö Hia si so ba guri,
zalahi Dödö Hia faego-faego.

Nitöngöni[edit source]

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi[edit source]

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala[edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö