Wb/nia/Fo'okhöta Duada Hia

From Wikimedia Incubator
< Wb‎ | nia
Wb > nia > Fo'okhöta Duada Hia

VI. Fo'okhöta Duada Hiya[edit | edit source]

1.
Hiza me mo'ana'a Hia Walangi Adu,
hiza me mo'ana'a Hiya Walangi Luo,

ba me ebua gokhöta moharato,
ya'ia gana'a si hulö mbowo,

zi hulö haga ndröfi ba mbanua,
zi hulö haga luo ba we'aso,

börö danömö zigelo gana'a,
börö danömö zigelo zemo,

ba luaha Ga'ai Idanö Langi,
ba luaha Ga'ai Idanö Luo,

ba da'ö ihalö gana'a sa'usö,
ba da'ö ihalö gana'a bowo,

ibözi rai ni'ocumbila,
ibözi rai ni'omoyo.

Ba me no awai hulö zumbila,
ba me mo awai hulö moyo,

isaitagö ba zaita ŵaha mböhö,
isaitagö ba zaita sai laoyo,

10.
ba zuzuma hörö zi hönö,
ba zuzuma hörö zato,

zi hulö haga ndröfi ba mbanua,
zi hulö haga luo ba we'aso.

Na i'okhoi'ö gana'a barasi,
na i'okhoi'ö gana'a bowo,

owulo mbanuania si hönö,
owulo mbanuania sato.

Ilau gowasa saelo danö,
ilau gowasa saelo dao,

ifahö mbawi dele-dele,
ifahö mbawi sihogo.

Me no awai gana'a balaki,
me no awai gana'a semo,

ana'a lakhömi zi hönö,
ana'a lakhömi zato,

nibe fanaba gömö mbö'ö,
nibe höli-höli zato,

na so horö ba wo'ewali,
na so horö ba woŵalo,

20.
ilau dagu mbanua na ogorasa,
ilau dagu mbanua na aboto,

ana'a Duada Hia Walangi Adu,
ana'a Duada Hia Walangi Luo.

Na i'okhoi'ö hulö walölöŵa Cina,
i'okhoi'ö molaru mbu mbogo,

ya'ia gana'a si farökhi-rökhi,
gana'a si fagogo,

ibe tagu mbanua na sumawili,
ibe tagu mbanua na aboto.

Ibe urakha nononia macua,
ibe urakha nono latandro,

ya'ia gana'a sa'usö somöri-möri,
ana'a so'uli gae soso.

Hiza wobawi Hia Walangi Adu,
fobawi Duada Hia Walangi Luo;

me lahuta yamanöi zagukhu,
ilo'o manöi zandroto,

me ibe'e urakha mbanua,
ibe urakha woŵalo,

30.
igogohigö ba zatua,
indrohu-ndrohugö ba ndraono,

mbawi solawa-lawa ifö,
mbawi sohumba bu gi'o,

zi dasiŵa zi'a talinga,
dafulu zimanga gi'o;

zi samba lauru dawö ngai,
zi sazo'e dawö mbeto,

mbawi nifahö kala-kala,
mbawi nifahö hulayo,

zi lito mbe'e-be'e guli,
matonga zo'e hie mbo,

mbawi fobörösö gowasa
mbawi fobörösö hambo,

nilau ba lauru ö mbanua,
nilau ba hie gö zanoho,

zahaogö-haogö wobanua,
zahaogö-haogö woŵalo,

mbawi satabö sohalasa,
mbawi sebua sogae soso.

40.
So göi mbawi baero mbanua,
bawi nibe ba ngai nomo,

bawi amajunöwa,
bawi famaculu gego.

Ibe tagu mbanua na zumawili,
ibe tagu mbanua na aboto,

bawi folohi na fa'emali,
folohi na aekhu gego.

Khönia ba ŵalo wobanua,
khönia ba ŵalo makhelo,

khönia dahö nono si alawe,
ba dahö nono makhelo;

ibe'e mbawi ngai mbanua,
ibe'e mbawi ngai nomo,

bawi khönia solawa-lawa ifö,
bawi sohumba bu gi'o.

Ba me mofakhe Duada Hia Walangi Adu,
ba me mofakhe Duada Hia Walangi Luo,

khönia wakhe sahözi sabö'a böra,
khönia ziwae samölö-mölö'a,

50.
nirino-rino ö mbanua si hönö,
nirino-rino ö mbanua sato.

Ba lö atalu mböra lökhö,
ba lö a'oi mböra zino,

he ahele manu zowanua,
he ahele manu zoŵalo,

ba he ahele ngawawa mburuni,
ba he ahele ngawawa moyo,

ba lö ahori mböra lökhö,
ba lö ahori mböra zino,

Ba me mogowi Duada Hia Walangi Adu,
ba me mogowi Duada Hia Walangi Luo,

khönia gowi ma'uwu lambana,
khönia gowi madou zusugi'a;

Oi famahou mbawi so'era,
oi famabou mbawi soyo,

gowi angandröŵa zihönö,
gowi angandröŵa zato.

Ya'ia nitötöwagö ba wangai,
nitötöwagö ba wogo'o,

60.
oi fanata-natabö mbawi haya,
oi fanebu-nebua mbawi mba'o.

Fino Duada Hia Walangi Adu,
fino Duada Hia Walangi Luo,

ya'ia wino mogigi-mogaga,
ya'ia wino magio ba Harefa,

afo mbanuania si hönö,
afo mbanuania sato,

ibe ba mbolania nikindrö,
ibe ba mbolania niruo,

ö dome sikhölö soŵawa,
ö dome hörö solawa-lawa.

ya'ia zi lö morozi ba we'a,
si lö modoi ba wonganga;

khönia wino afasi sorozi nukha
khönia wino si hulö gadulo,

ya'ia wino ni'oho ba hogu,
ya'ia wino ni'oho ba mowa.

Ba so dawuo sini tawuo böla,
ya'ia dawuo si hulö gana'a,

70.
sirugi yaŵa langi dadania,
sirugi yaŵa luo amanöita;

da'ö zokio-kio ba wonganga,
solehe-lehe ba we'a,

nitaba nafo zomasi ita,
nisaombe nafo zaetu talinga;

ya'ia dawuo sondroi gasi-gasi,
ya'ia dawuo sondroi hala zinga,

nibe afo zikoli soŵawa,
afo dome hörö lawa-lawa.

Ba so göi mbako Duada Hia Walangi Adu,
ba so göi mbako Duada Hia Walangi Luo,

khönia mbako mö'u-mö'a,
bako nilölö laehuwa;

me itanögö ihaya,
ba mbörö nendruo söma-söma,

manösö ŵa'a morumi lakha,
manöi ŵa'a morumi zotöra,

alua yaŵa lehe-lehe sofanikha,
alua lehe-lehe so'ulöndra;

80.
manuge ndraono ba ndraha-ndraha,
manöi zatua yaŵa ba wundraha;

khönia mbako mö'u bako mö'a,
khönia mbako nilölö laehuwa.

Ba me iciaka mbako ira'a,
ba me ira'a iheta hala,

ba hulö ni'otölu-tölu mbu goda,
ba i'odua-dua gu'ö laŵa.

Ya'ia mbako somöri-möri hua,
ya'ia mbako mane woyo-woyo;

ba te zadö'u ndrao lö na u'a,
zabiha ndrao lö na ubabaya,

zisara-sara waŵa hua baora,
zi döfi hua ba duasa.

Me i'okhoi'ö ba haga zibaya,
me ibe ba haga luo-luo,

ibe ba zuzu zagö tendroma,
ba zuzu hoi bari nukha;

ya'ia mbako samöri-möri hua,
bako nilöwö ni'oho,

90.
ya'ia zorasa mboha zonganga,
zolombanö ita huania.

Ibe famesu högö zundröni,
ibe famesu högö galifa,

ibe famesu zi macua gaga,
ibe zanie zabao gogowaya;

me itaugi me inganga, manösö hulö galifa,
manöi hulö dambilakha.

Hiza nohi Duada Hia Walangi Adu,
hiza nohi Duada Hia Walangi Luo,

da'ö khönia nohi Eziwala,
khönia nohi ba nezoyo,

ya'ia nitanö ba mbawa göli,
ya'ia nitanö ba naha zasao;

ibe bazö-bazö dödö mbanua,
ibe bazö-bazö zato;

töla zai ötö fanikha,
döla nohi Eziwala,

da'ö wanikha mbu Ziburuti,
da'ö wanikha mbu Zita'unga.

100.
Ba me momanu Duada Hia Walangi Adu,
me momanu Duada Hia Walangi Luo,

khönia wa'elo niriga-riga,
khönia gadao wakhöyö-khöyösa;

oi ila-ila khöra na humaga,
oi ila-ila khöra na moluo,

me miwo zilatao mbanua,
me miwo ia fabara'ao.

Faelo göi tanömö zi hönö,
faelo tanömö zoya;

da'ö ga'andröma dödö wobanua,
da'ö gohitö dödö woŵalo,

me mo awai wamoto modadaoŵa,
me mo'ono mongawawa;

ba so göi gadao nihaya nifölö,
ba so göi gadao nihae nirorogö,

nihaya baero mbagolö,
nihoe baero ndruhö-ndruhö;

oi rigi-rigi mbörö gö,
fakhe wanazökhi dödö,

110.
lö aröu-röu lö arara,
ba mo tegaölö höu sofanikha,

ba lö isawö halu ba mbatö,
ba lö isui halu ba mbagolö,

ba ha lasöbi mbu mowöi dawö,
ba ha lafera'ö mo'ahöndrö.

Ba oi molangi doyo mbagolö,
ba oi sa mohohou dalu mbatö,

ba oi alabu ndraono ba zönö-zönö,
alau zatua ba ziduhu dawö,

ba te alau zatua si belua-beluatö,
alau zafosu so'idanö hörö,

Tokea zafosu salösö bo'ö,
ya'ia zafosu so'idanö hörö,

ba dawö manu nihaya nifölö,
ba dawö nihoe nirorogö.

Ba me molangi doyo mbagolö,
ba me sa mohou dalu mbatö,

awali namö saraidö-raidö,
awai hohou si sandrohu mawö;

120.
ba hadia bakha nösi namö?
oi baeŵa sindröndrö-ndröndrö,

oi i'a facuösö dödö,
ia sebua soröngö-röngö galitö;

mofere lehe famölö,
mo'i'o ia ba hulö zai wötö,

mohuna-huna ia lato itö,
zi hulö galitö ba rögö-rögö;

ba ha faculi ba gi'a bö'ö,
ba temane nicunu alitö,

ba te mane nileu rögö-rögö,
ba oi mane nicuno daringögö.

Ba so göi khönia bakha
guro sebua, wu fahö,

ze zai awöni gasi-gasi,
ze zai Ewo forö-forö;

na iforö zelotö mbanua,
na iforö zelotö danö,

mane na aekhu tou mbanua,
mane na'ajuju tou danö.

Nitöngöni[edit source]

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi[edit source]

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala[edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö