Wb/nia/Lafailo Tou ba Danö

From Wikimedia Incubator
< Wb‎ | nia
Wb > nia > Lafailo Tou ba Danö

IV. Lafailo tou ba danö[edit | edit source]

1.
Khö Namada Langi Sagörö,
khö Namda Langi Sebolo:

Mifailo ndra'o fabaya osali,
mifailo ndra'o fabaya omo,

möi ndra'o tanömö niha ba danö,
möi ndra'o tanömö niha ba dao;

andrö mifailo ndra'o fabaya osali,
andrö mifailo fabaya omo,

tou ba mbanua Sifalagö Sihönö,
tou ba mbanua Sifalagö Sato,

tou ba zi tofetalu danö,
ba zi tefewuwua ndraso,

tou ba Gomo si dele i'a,
tou ba Gomo si'ao uro.

Mifaogö gafore nitekhe,
mifaogö zumba nilo'o,

mifaogö zaga ni'omanu-manu,
mifaogö zaga ni'osilatao.

10.
Mifailo tou Ziwahö Dödö Danö,
mifailo tou Ziwahö Fu Zato,

mifaogö Ziambu Aya Langi,
mifaogö Ziambu Aya Luo,

mifaogö zawuyu samözini batö,
mifaogö zawuyu sangehao omo

khö Ninada Futi Taoranö,
khö Ninada Futi Taorao.

Iŵa'ö Amada Langi Sagörö,
iŵa'ö Amada Langi Sebolo

khö Duada Hia Walangi Adu,
khö Duada Hia Walangi Luo:

Lö awö ba womböwöi,
lö awö ba wamailo;

Mikaoni Mali ba wasulöna danö,
mikaoni Mali ba wasulöna dao,

mikaoni Zimaniga Raya,
mikaoni Zimaniga Luo,

mikaoni Mazai sauli alölö,
mikaoni Mazai sauli asao,

20.
Andrö Gere fatema bawa Langi,
andrö Gere fatema bawa Luo.

Ba me tohare Gere fatema bawa Langi,
ba me tohare Gere fatema bawa Luo

khö Namada Langi Sagörö,
khö Namada Langi Sebolo;:

Lö awö nifaogö ba wondrada,
lö awö si fao ba wamailo

khö Duada Hia Walangi Adu,
khö Duada Hia Walangi Luo.

Mihalö Mausö Lölö Waöhö,
mihalö Mausö Adulo,

miwöi-wöi mo'ölö-ölö,
miwöi-wöi nifoboto,

mihalö ndroto Lewuöguru,
mihalö ndroto Lewuö faremo hao.

Maoso Gere fatema bawa Langi,
maoso Gere fatema bawa Luo,

lawöwöi Ma'usö Lölö Waöhö,
lawöwöi Ma'usö Adulo,

30.
lawöwöi zandroto Lewuöguru,
lawöwöi zandroto Faremo Hao,

lahalö mbukhö ni'o'awela,
lahalö mbukhö nitoto

ba luaha Zea Idanö Langi,
ba luaha Zea IdanöLuo,

ba Zea sogawu gela-gela,
ba Zea yaŵa so'awu Naroto.

Latoto lao niha-niha,
awali ia mo'iraono.

Khö Gere fatema bawa Langi,
khö Gere fatema bawa Luo

lakaoni zi fatali uwu nangi,
lakaoni zi fatali uwu noho,

samonoso nifo'ölö-ölö,
samonoso ni'o'iraono.

Me maoso zifatali angi,
me maoso Laria uwu noho,

lalau mbalazi wa'a'ere,
lalau mbalazi wasihuo,

40.
lahofi fefu nifo'ölö,
lahofi fefu ni'o'iraono.

Tebato gere me sagötalakha,
tebato gere me siŵa ngaluo,

tobali niha moluluö,
tobali ia mo'iraono.

Latuyu mbaluse ba lazi-lazi,
latuyu doho ba laso,

lalau fatele mamaröga,
manaoka fatara hombo,

a'oi fagölö-gölö döla,
a'oi fewua-wua mboto,

ba lö oroma ndra alawe,
balö oroma zi hawo,

lö tatu ira zimatua,
lö tandra zanombö ewo.

Andrö ilau dahö-dahö Amada Langi,
andrö ilau dahö-dahö Amada Luo,

ho fanofiga khöra döi halöwö,
ifanofiga döi noro.

50.
Ha moluo mbanua tesa'a langi,
ha moluo mbanua tesa'a luo,

ba lacueli lacuyu mbaluse,
ba lacueli lacuyu doho,

matonga ira zanaya baluse,
matonga ira zolohe hilo.

Hiza me mangawuli me akhömi,
me mangawuli aekhu luo,

ira matua zanombö gitö,
ira matua zanombö ewo,

ira alawe zo'u'i ladari,
ira alawe zonoro hilo.

Mane nihuta talu fewuwua,
mane nihuta talu fa'ato,

niha si dua wulu a öfa,
niha si öfa önö wa'ato;

andrö wa'oya samözini batö,
wa'oya ira zangehao omo.

Me no so zawuyu samözini batö,
me no so zawuyu sangehao omo

60.
khö Ninada Nazariata Langi,
khö Ninada Nazariata Luo,

andrö wa lafailo tou Hia Walangi Adu,
andrö wa lafailo tou Hia Walangi Luo,

tou ba mbanua Zifalagö zi hönö,
tou ba mbanua Zifalagö zato,

tou ba zi tefatalu danö,
tou ba zi fewuwua ndraso,

ba zi lö ibagoni angi,
ba zi lö ihafoi oho.

Andrö motanö mowanua,
andrö motanö mo'omo,

ba Gomo sidele i'a,
ba Gomo si'ao uro,

ba zi so Helaowo nikharu nadu,
ba zi so Helaowo nikharu Zaho;

ba gandrö so gi'a si tambaliŵö,
ba gandrö so mbaeŵa si sandroto,

ba gandrö so manu sihehe saitö,
ba gandrö so manu ni'osilatao;

ba so Harimao si'ana'a,
ya'ia ziroro silatao miwo,

ba zangazu-ngazuni atawaena,
ba zahono-hono wofo.

Nitöngöni[edit source]

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi[edit source]

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala[edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö