Wb/nia/Böröta Niha Tou ba Danö

From Wikimedia Incubator
< Wb‎ | nia
Wb > nia > Böröta Niha Tou ba Danö

I. Böröta Niha Tou ba Danö[edit | edit source]

1
Hadia mböröta niha tou ba danö?
hadia mböröta niha tou ba dao?

Amada Ara Foriwu Zihönö,
Amada Ara Foriwu Zato,

zi lö ato niha samondrondrono,
zi lö ato niha si faego-faego,

zambö terongo koci-koci nangi,
zambö terongo ciu-ciu noho.

Börötania ba wamatunö,
börötania ba wanuno,

ya'ia yaŵa Daböla Nangi,
ya'ia yaŵa Daböla Mbara;

Angi simane Löu-löu,
angi simane hambula,

angi simane iraono,
angi simane niha,

angi simane Adunuwu,
angi simane Lawindra,

10
oi fakhöyö ira fazumba-zumba,
oi fagia-gia ira fawude-wude sa,

yaŵa ba dalu mbanua si lö niha,
yaŵa ba dalu mbanua si lö khala-khala.

Me fakhöyö-khöyö ira fazumba-zumba,
me fagia-gia ira fariga-riga sa,

lö aröu-röu, lö arara, ba tobali Namo Mbanua,
lö aröu-röu, lö arara, ba tobali Idanö Gana'a.

Meitugu me ara,
me ara siŵa waŵa,

lö atage ba wombase'ö,
lö aföli ba wanarogö,

hulö ndraono sofanö ba mbatö,
hulö ndraono silaö ba wofanö,

lö aröröu lö arara,
me no tobali si hulö niha;

mo'era-era ia hulö niha,
humede ia, asöndru dödöda,

hadia niŵa'önia itörö na,
ba iŵa'ö, lö awu'a.

20
Me tobali, me tohöna,
me awali awai na sa,

lö atage ba wamondrongo,
lö atage ba wombase'ö,

itema cumbu Namada Daulu Sagörö,
itema cumbu Namada Daulu Sebolo,

Ba me tohare mboto fewuwua,
me tohare mboto ba ndroro,

itema ilau zahöli-höli dödö,
ilau zahöli-höli mbo;

ba oi ngawa-ngawalö gera-era,
ba oi oya nga'eu maedo-maedo.

Itema ilau manofu mosinandra,
itema ilau manofu mamaigi donga,

khö nawönia simane ya'ia,
khö Duada Orahua Zoja,

si faoma era-era söndra dödö,
si faoma era-era söndra mbo,

khö Duha sebua lakhömi lö amböta,
khö Duha sebua huhu si lö afuo.

30
Yaŵa ba mbanua khöra si sagötö,
yaŵa khöra ba mbanua sebolo,

ba zi so töla gomasiö zi hönö,
ba zi so töla gomasiö zato,

itema isofu Gaweda Sotöla Ana'a,
itema isofu Gaweda Sotöla Zemo;

soroma khönia ilo ba dölö-tölö,
soroma ö ba giriwo;

ya'ia Gaweda silö duma-duma,
ya'ia Gaweda si lö maedo-maedo,

si faoma khönia wa'acumbu,
si faoma khönia ba we'aso,

Me alua me i'owalu,
me no alua lumaö baomo,

ya'ia Gaweda olöhöta dödö,
ya'ia Gaweda fuhao nomo,

lö aröröu ba lö ara,
khö Gaweda Fuci töla gana'a,

lö atage ba wombase'ö,
lö atage ba wondrohugö,

40
ya'ia wa mo'öli zusu mobawa,
ba no göi obini höu mofanikha,

ba mo tobali wusö moleka-leka.

Ba me irugi inötö zihönö,
ba me irugi inötö zato,

ba me irugi ni'ötönia Nadu,
ba me irugi nifakhoi Zaho,

irugi khönia baŵa wanabina,
irugi khönia inötö wo'ono.

Ya'ia wa cumbu Ara Foriwu zi hönö,
ya'ia wa cumbu Ara Foriwu zato,

ama Duada Langi Sagörö,
ama Duada Langi sebolo.

Me tohare mboto fewuwua,
me tohare mboto mangaroro,

itema ilau zahöli-höli dödö,
itema ilau zahöli-höli mbo,

ba oi ngawa-ngawalö zöndra dödö,
ba oi mongawalö maedo-maedo;

50
ba me ebua tohare gari,
ba me ebua ilau hombo,

itema ilau manofu mosinandra,
ilau mangai tambali mboto,

khö Duha moroi ba rege-rege,
khö Duha moroi ba mbalö dao;

Itema ihalö Gaweda Fuci Taoranö Usö,
itema ihalö Gaweda Fuci Taoraza Luo.

Ba me da'ö khönia dambali nga'eu,
ba me da'ö khönia dambali mboto,

andrö me sökhi manewuri batö,
me sökhi khöra wangehao omo,

andrö lö atage wombaloi,
lö atage ira wombase'ö,

lö aröröu ba lö arara,
ba no mo'öli zusu mobawa,

ba no alösö höu mofanikha,
ba no tobali wusö moleka-leka.

Ba me irugi inötö zi hönö,
ba me irugi inötö zoya,

60
ba me irugi ni'ötöni Nadu,
ba me irugi nifakhoi Zaho,

me irugi khönia baŵa wanabina,
me irugi khönia baŵa wo'ono,

ya'ia wa'acumbu Namada Langi Sagörö,
ya'ia wa cumbu Namada Langi Sebolo,

khö Ninada Fuci Taoranö Usö,
khö Ninada Fuci Taoraza Bowo.

Ba me ebua Namada Langi Sagörö,
ba me ebua Namada Langi Sebolo,

ilabu mama'ötö asi,
ilabu mamakhoi hulo,

yaŵa ba mbanua tendroma Langi,
yaŵa ba mbanua tendroma Luo;

Ba me ebua tohare gari,
ba me ebua tohare ndroro,

itema ilau manofu mosinandra,
itema mangai tambali mboto,

ihalö Gaweda Nazariata Langi,
ihalö Gaweda Nazariata Luo.

70
Ba me ihonogöi tambali döla,
me ihonogöi tambali mboto,

tobali donga Fuhaŵa zi hönö,
tobali donga Fuhaŵa zato,

fo'omo Duada Langi Sagörö,
fo'omo Duada Langi Sebolo.

Andrö lö aröröu, lö arara,
ba mo mo'öli zusu mobawa,

ba mo'alösö höu mofanikha,
tobali khönia wusö moleka-leka.

Manöli khönia zusu akabe'e,
manöli khönia zusu abeto.

Me so ba dalu te'u-te'u,
me so ba dalu manokho,

khö Ninada Nazariata Langi,
khö Ninada Nazariata Luo,

ba toroi khönia zito'ölö zi hönö,
ba toroi khönia zi to'ölö zato.

Fatuwu khönia tawö-tawö mbawi,
fatuwu khönia dawö zilatao,

80
fatuwu khönia gi'a ba nidanö,
fatuwu khönia newö gadulo,

fatuwu khönia mböra zi'afasi,
fatuwu khönia mböra zi ewo.

Önia ine gadulo ni'ogasö,
önia ine gadulo hisoro,

atalu gari nisaitagö,
atalu doho ba laso;

oi ifanölö höwa göri,
oi ifamazu tuo doho.

Maoso Duada Langi Sagörö,
maoso Duada Langi Sebolo,

la'eta'ö nono ba mbetu'a,
la'eta'ö nono ba mbeto;

itahö Simaniga Raya,
itahö Simaniga Luo:

Dabina si lö na alua,
dabina si so ba mbeto,

cumbu khöu dania nono So'aja Göba,
cumbu nono So'aya Go;

90
me siŵa fakhe dania ba mbetu'a,
me siŵa fakhe dania ba mbeto.

Ba na irugi inötö zihönö,
ba na irugi inötö zato,

ya'ia ginötö ni'ötönia Nadu,
ya'ia ginötö nifakhoi Zaho,

lö wö itörö lala nitörö zihönö,
lö itörö lala nitörö zato;

itörö fela-fela dödö,
itörö narö galogo.

Ba me irugi inötö zi hönö,
ba me irugi inötö zato,

me irugi inötö ni'ötöni Nadu,
me irugi inötö nifakhoi Zaho,

mo hulö zitokea tobali dödö,
mo hulö zitokea tobali mbo

khö nono ba haŵa ba mbetu'a,
khö nono ba haŵa ba mbeto,

ba faego-faego ia hulö ba we'alu,
ba faego-faego ia hulö zamolo,

100
humede-hede bakha ba mbetu'a,
humede-hede bakha ba mbeto

khö Ninada Nazariata Langi,
khö Ninada Nazariata Luo:

Ŵa'ö khö namagu börö zamaeri,
Ŵa'ö khö namagu börö ziroro,

khö Namada Langi Sagörö,
khö Namada Langi Sebolo:

Na irugi khögu ni'ötöni Nadu,
na irugi khögu ni'ötöni Zaho,

na cumbu khöu nonomö matua,
na cumbu nono latandro,

na mifatörö döi zilaöŵa,
na mifatörö döi nono,

böi mibe'e töigu Namada Langi,
böi mibe'e töigu Namada Luo;

tolumö na ilabu teu,
tolumö iba'a lawuo,

Böi mibe'e töigu gana'a,
böi mibe'e töigu zemo,

ha darua dambali ihagaini,
ha darua dambali indroro,

safatö na akhöli daŵe,
sateu na mo töra nasio.

Böi mibe'e töigu Mbawö Lölömacua,
böi mibe'e töigu Hililala baoyo,

no manösö ba dödö zihönö,
no manösö ba dödö zato.

Böi mibe'e töigu nungo nidanö,
böi mibe'e töigu nungo huno,

olocu na ilabu teu,
ogo'ö na ilau sino.

Böi mibe'e töigu here'e,
bi mibe'e töigu doho,

afatö na akhöli zöfu,
ateu na abe'e zoro.

Mibe'e töigu Hia Walangi Adu,
mibe'e töigu Hia Walangi Luo,

me lö si faoma töi ba wanötöi,
me lö si faoma töi ba wanuno.

120
Ya'o dania tou danömö niha ba danö,
ya'o dania tou danömö niha ba dao;

si fao dania khögu danömö zi siŵa motöi,
sifao dania khögu danömö zi siŵa ndroro;

Ya'ia geu Tora'a Langi,
ya'ia geu Tora'a Luo,

eu nihonogöi ba wa'acumbu,
eu nihonogöi ba we'aso.

Ba fao göi khögu Wösi aya Langi,
ba fao göi khögu Wösi aya Zaho,

rai khögu ba dangi-dangi,
rai khögu ba gangango.

Manofu Namada Langi Sagörö,
manofu Namada Langi Sebolo

khö nono si so bakha ba mbetu'a,
khö nono si so bakha ba mbeto:

Hadia mböröta danö si sagörö,
hadia mböröta danö sebolo?

Itema ono ba mbetu'a,
itema ono ba mbeto:

130
A'oi u'ila zi löna urugi,
a'oi u'ila mbörö zi lö so;

ya'e mböröta danö si sagörö,
ya'e mböröta danö sebolo.

Amondrongosi ligu ba haŵa ba mbetu'a,
amondrongosi ligu ba haŵa ba mbeto,

me usaraini wango-wangombakha,
ba usaraini wame'e baero:

Böröta danö si sagörö,
böröta danö sebolo,

böröta niha tou ba danö,
böröta niha tou ba dao,

böröta zi siŵa motöi,
böröta zi siŵa ndroro.

Nitöngöni[edit source]

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi[edit source]

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala[edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö