Wb/nia/Mofanö Dödö Hia

From Wikimedia Incubator
< Wb‎ | nia
Wb > nia > Mofanö Dödö Hia

X. Mofanö Dödö Hia[edit | edit source]

1.
Sefo ba zitambali nasi,
sefo ba zitambali hulo,

iröi mbanuania si hönö,
iröi mbanuania sato.

Me mofanö Dödö Hia sihede-hede,
me mofanö Dödö Hia faego-faego,

memo iröi nomonia ledaŵa,
me mo iröi nomonia cuho,

andrö wa mamagölö nononia macua,
andrö wa mamagölö nononia si latandro,

lalabu mangosambua halöŵö,
lalau mangosambua noro;

lalabu mamofanö lakhömi Duha,
lalau sa mamofanö lakhömi Ziroro,

zi möi manikhi fomböra wada,
zi möi manikhi fomböra zemo,

yaŵa ba Dete Holi Ana'a,
yaŵa ba zuzu hoi bari nukha,

10.
khö Namada Langi Sagörö,
khö Namada Langi Sebolo,

khö Nama Sirao ama Sira,
khö Nama Sirao uwu zoya,

khö Nama Ara Foriwu zi hönö,
khö Nama Ara Foriwu zato.

Yaŵa ba zangowulo bögi zasa,
yaŵa ba zangowulo bögi dareŵe,

ba zo lahuhumao narö zaita,
yaŵa ba zo lahuhumao ba darewe.

Banua khönia si lö adumala,
banua khönia si lö maedo-maedo,

si fahösi ekhe töla zaga,
si fahösi ekhe töla gadulo.

Ya'e tou nonou fawude-wude,
ya'e tou nonou faego-faego,

ya'e tou nonou matonga mbatö,
ya'e tou nonou saraö nomo,

hulu khöra lafadaya-daya,
hulu khöra lafalo'o-lo'o,

20.
zanunö-nunö Adu ndra Ama,
zanunö-nunö Adu Ziroro.

Zame sasi-sasi nali mböra,
zamaosa-maosa böli gadulo,

onou macua si lö tebua-bua,
onou macua si lö na tegilo,

si toröi ba mbanua Zifalagö si hönö,
sitoröi ba mbanua Zifalagö sato,

banua ba zi tofetalu tanö,
banua ba zi fewuwua ndraso.

Si toröi ba Gomo sidele i'a,
si toröi ba Gomo si'ao uro,

solohe ue si lö wabali,
solohe ue si lö boto,

solohe bulu fali'era,
solohe bulu lö falimo,

silö tebua mofanö-fanö,
silö tebua maoso-maoso.

Ya'ia zolohe ölömbu fangozara,
ya'ia zolohe sina fangowulo,

30.
ya'ia zofutö bawa ba zihönö,
ya'ia zofutö bawa ba zato.

Onou zaŵeŵe li ba mbawa,
onou zaŵeŵe li saro gego,

solohe töi wa'asalaŵa,
solohe si sara Gomo;

ono sia'a wae'acumbu,
ono sia'a wae'aso

khö Nama sahuwa saitö,
khö Nama solai go'o,

sangehao-ngehao osali nadu,
sangehao-ngehao osali zato,

tandrösa zikoli sowawa,
tandrösa zanöröi hulo,

Ya'ia Duada Sadaŵa Salaŵa,
ya'ia Duada Simbari Zato,

zaŵeŵe li ba wae'acumbu,
zaŵeŵe li ba wae'aso,

zolohe tali zagabila,
zolohe tali ba gego,

40.
zamangamöi na so fasala,
zamangamöi na fatoho,

zi toröi barö gosali Nadu,
zi toröi barö gosali Zaho,

ba mbanua Zifalagö si hönö,
ba mbanua Zifalagö sato,

Na no awali wamaöndrua,
nano awai ba wanuno,

oroma dandra wa tohare,
oroma dandra wae'aso

Lakhömi namara satua,
Lakhömi namara siroro,

ni'andrö nononia macua,
ni'andrö nononia si latandro;

ba oi motandra na tohare ia,
ba oi motandra na so ziroro,

na no lalau mbalazi wa'a'ere,
na no lalau mbalazi wasihuo.

Nitöngöni[edit source]

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi[edit source]

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala[edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö