Wb/nia/Amaedola/S
Appearance
- Sadölö limbu mbaeŵa, saköi limbu guro. Awai andrö zata'udo, limbu hambae manikaoro.[1]
- Sagörö mbulu mbala ba mbawagu, sagölu mbulu damo ba dangagu, sara nono mbalatu ba löwi-löwigu, ahori ifalökhaisi bakha narö wahagu, noa khögu löhedegu.
- Salukhö manga gate, itötölö abe'e. Salukhö manga guto, itötölö owulo.[2]
- Samösa zimanga na'a, ba samösa zigöna gitö.
- Sangötö idanö sangötö molö, böi keŵaisi wanörö, hasambua döi wa'abasö.[3]
- Sani'o tugala, lito zi tetaru ba lito göi zazizi.[4]
- Sara gehomo, sara ndriŵa, faoma laso-lasora nawöra.[5]
- Sara hao ana'a, sara hao firö, ta'irö'ö zadölö, tatibo'ö zagakiŵö.
Eluahania: Böi ta'ozaragö ba böi tatörö tödö gamuata si lö sökhi. Amuata satulö da'ö nirorogö, ni'irö'ö. - Si fafuka helua, si fafuka bögi. Fatua lö öbözi, faigi ngai fatambai.[6]
- Sara idanö, ba sambua ugu-ugu sambua mbanua, ba sambua mbua-bua.[7]
- Sara moi ba sara mua, la'orudugö ma'adua.[8]
- Sigi-sigi no, sadumba me ataha, ba sadumba göi me asoso.
- Sikoli ba nasi, sara waŵa ba mangawuli. Sikoli ba hörö newali sagötö tanö lö fasai.[9]
- Sikhö-sikhö tea-tea talului wahea-hea. Sikhö-sikhö talaho, talului waoso-waoso.[10]
- Silatao safusi silatao soyo latuli'ö ö wötö si lö fao ba wamöbö. Eu si faraha, eu sifaremo, latuli'ö ba mbaho na lö fagölö wa'adölö.
Eluahania: Asese ta'ila ba niha si lö fao-fao wahasara dödö khö nawönia, no göi fabörö-börö manö ia khö nawönia. - Si lö fakhai ba zuhe nakhe, fakhai ba zuhe la'ore. Si lö fasaule ba gasö dete, ba fasaule ba gasö hambo. (Amaedola Nias Tengah)
- Silu sitöra sumbölö afasi, ha sowöhö zi lö möi ba zisökhi.
Eluahania: Silötolalö'ö möi ba zi sökhi niha. Ha niha sowölö-ölö. - Simanga howu hao, inganga-nganga bawa, ba irongo-rongo talinga.
- Simanö na hino mogumo golalu, simanö na hino ndroi daleanu. Lakhao mbanio fabaya ölömbu, latutu lada farahu mbulu.
Eluahania: Na inötö so, ba labe'e manö zahori dölara niha. - Simatua garaŵi, iti'ini dödö lala.
- Sinaragelea safusi angango, lö tebulö-bulö ya'ia ya'ia manö.
- Sinörö gelea safusi angango. Lö dou'ö-dou'ölö, siya'ia-ya'ia no.[11]
- Sinunga yae gomboyu, sinunga yae ndraölö, me lö sinunga eu bö'ö.[12]
- So doho, ba dozi bu'u hili, so nono laosi.
- So mbekhu salömö sahani, bekhu sangolembai ahe zauri, bakhu zahöndrö si so ba ngöfi.[13]
- Sökhi atö wanou'ö, sökhi atö wame'e, ami sibai moroi ba wöli-wöli gae. Na lö sökhi atö wanou'ö, na lö sökhi atö wame'e, afeto moroi ba gawökhu, afoe moroi ba dödö gae.[14]
- Sondröbi no'eu sondröbi gasö. Böi tasöbi furi, tahötöi talulugö manö.''[15]
- Sökhi mate moroi aila.
Eluahania: Tandrofö sibai hezo manö gaoloma dödönia. Itehe mate ena'ö alua. - Sökhi nifabu'u ba ganano moroi ba ni fabu'u ba mbörö zui.
Eluahania: Sökhi na lafatunö ua hadia ia ba niha, ena'ö la'ila ba aboto ba dödöra, moroi na lafatunö ia ba zi lö la'ila niha. - Sökhi niŵaö ba gangango moroi ba niŵaö ba tu'i-tu'i. (Amaedola Nias Tengah)
- Sökhi wame'e sökhi wanou'ö, awai zimörö zimate.
Umbu
[edit | edit source]- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 17 Juli 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 17 Juli 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 16 Agustus 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 14 Juli 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 24 Juli 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 23 Oktober 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 13 Agustus 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 15 Juli 2025.
- ↑ Andrew Beatty, Society and Exchange in Nias, 1992, nga'örö 20.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 22 Oktober 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 23 Juli 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 11 Oktober 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 6 September 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 3 November 2025.
- ↑ Nifazaewe Atieli Lahagu ba Facebook, 8 Juli 2025.
Fabaliŵa lala
[edit | edit source]Olayama Gamaedola: A | B | C | D | E | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | Q | R | S | T | U | V | W | X | Y | Z
Bale zato: Olayama • Angombakhata • Bawagöli zato • Monganga afo • Nahia wamakori • Nga'örö spesial • Ngawalö wanolo • Safuria tebulö • Sanandrösa • Sangai halöŵö