Wp/cnr/Umjetnička škola Cetinje - Herceg Novi 1946 - 1966

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Umjetnička škola Cetinje - Herceg Novi 1946 - 1966
Jump to navigation Jump to search
Osnovana na Cetinju

Umjetnička škola Cetinje - Herceg Novi[1], njeni direktori, profesori i učenici, ostavila je dubok trag u evropskom slikarstvu.

Osnivanje[edit]

Škola likovnih umjetnosti osnovana je na Cetinju 1946. godine[2], sa rangom srednje škole koja je bitno uticala na razvoj likovne umjetnosti u Crnoj Gori. Direktor Škole bio je Petar Lubarda[3], a profesor Milo Milunović[4], poznati crnogorski umjetnici, koji su uz podršku cetinjskih likovnih umjetnika i značajnih ličnosti Crne Gore uspjeli da obrazuju talentovani kadar koji se uzdigao do samostalnih umjetnika - stvaralaca. U nedostatku prostora Škola je radila u okviru OŠ „Njegoš“ na Cetinju, đe su bili i ateljei Petra Lubarde i Mila Milunovića. Škola je imala 4 učionice za 40 učenika i radila je dvije godine.[5]

Preseljenje u Herceg Novi[edit]

Od 1948. godine Škola likovnih umjetnosti nastavila je rad u Herceg Novom, gradu koji je pružao idealne uslove za slikarske ambicije budućih umjetnika. Njen novi direktor bio je Miloš Vušković[6], slikar i karikaturista, koji je reorganizovao rad u školi i internatu. Profesori su bili umjetnici koji su zamjenili slikarske velikane Lubardu i Milunovića: Veliša Leković[7], Luka Berberović[8], Luka Tomanović[9], Boris Verigo, Darko Đurišić[10], Vojo Stanić[11].

Preseljena u Herceg Novi

Zgrada u kojoj je bila smještena Škola likovnih umjetnosti građena je od 1947/1948. godine iz republičkih sredstava, a namijenjena je i projektovana za Školu sa internatom za seoske domaćice. Nalazila se na Savini, na parceli bivšeg vlasnika Lesa Berberovića, pomorskog kapetana iz Morinja.

Škola za primijenjenu umjetnost[edit]

Uredbom Vlade NRCG iz 1952. godine, ustanova mijenja naziv u Škola za primijenjenu umjetnost. Za direktora je imenovan Luka Tomanović. Još jedna promjena naziva uslijedila je 1957. godine kada je Izvršno vijeće SR Crne Gore donijelo Uredbu o organizaciji i radu Škole za umjetničke zanate. Pod ovim nazivom je radila do 1963. godine, kada se Uredbom Izvršnog Vijeća SRCG počinje postepeno ukidati. To je značilo da upisa u Školu više nije bilo, a učenici koji su upisani nastavili su školovanje do 1966/1967. godine, kada prestaje Škola prestaje sa radom. Posljednji direktor Škole za umjetničke zanate bio je Srđan Kovačević.

Velikani slikarstva[edit]

Škola likovnih umjetnosti je imala veliki značaj za razvoj likovnih umjetnosti u Crnoj Gori, a velika imena njenih učenika, poput Berkuljana[12], Filipovića[13], Toškovića[14], Dada[15], Tatara[16], Đurića[17], Jovićevića[18] i ostalih učenika ostavila su trajan pečat na crnogorskoj likovnoj sceni.

Kroz Školu je prošlo 17 generacija sa 459 upisanih i 324 svršenih učenika.

Prestanak rada[edit]

Umjetnička skola je prestala sa radom 1967. godine. Iako je od tada prošlo već 50 godina, njen uticaj je itakako značajan i danas, naročito na Cetinju i u Herceg Novom. Neki od njenih direktora, profesora i učenika su postali velika imena likovne umjetnosti Crne Gore, nekadašnje Jugoslavije, pa i Evrope.

Reference[edit]

  1. Umjetnička škola Cetinje - Herceg Novi 1946 - 1966. - Youtube
  2. Mirjana T. KUSOVAC POPIS UČENIKA UMJETNIČKE ŠKOLE CETINJE-HERCEG NOVI 1946-1966
  3. PETAR LUBARDA - Kuća legata
  4. Milo Milunović - CG Wikipedia
  5. Državni arhiv Crne Gore, MPRS, k.86,dok.151,1947. g
  6. TV Arhiv: Slikar Miloš Vušković
  7. VELIMIR VELIŠA LEKOVIĆ
  8. 2010 - Luka Berberović, Montenegro
  9. Luka Tomanović - CG Wikipedia
  10. ULUCG - Darko Đurišić
  11. Vojo Stanić - CG Wikipedia
  12. Gojko Berkuljan - CG Wikipedia
  13. Branko Filipović Filo - CG Wikipedia
  14. Tošković - Montenegrina
  15. Miodrag Dado Đurić - CG Wikipedia
  16. ULUCG - Vojo Tatar
  17. SLOBODAN-PURO DURIĆ (Montenegrina)
  18. Mihailo Jovićević (Montenegrina)