Wp/cnr/Josip Šilović Slade

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Josip Šilović Slade

Dr Josip Slade Šilović (Trogir, 23. mart 1828. - Trogir, 15. jun 1911.) je hrvatski graditelj i arhitekta.

Biografija[edit | edit source]

Josip Slade rođen je u Trogiru 23. marta 1828. godine. U sjemeništu u Splitu završio je srednju školu, a zatim školovanje i usavršavanje nastavio na univerzitetu u Padovi. Kao intelektualac širokog interesovanja i svestranog obrazovanja, 1850. godine stekao je titulu doktora filozofije. Naučnička radoznalost, upornost i ogromna energija i talenat pomogli su mu da 1853. godine stekne i titulu doktora matematičkih nauka.

Poslije završenih studija i nakon što je stekao svestrano obrazovanje, vratio se u rodni Trogir, potom radi u više dalmatinskih gradova kao inžinjer. Unaprijeđen je od strane austrijskih vlasti u zvanje nadinžinjera.

Knjaz Nikola I Petrović i vlada Crne Gore tražili su od Austrije odobrenje da Slade dođe u Crnu Goru i pomogne na projektovanju urbanističkih i arhitektonskih planova i izgradnji putnih, melioracionih, lučkih, rezidencijalnih, kao i drugih objekata kulture i zdravstva. Upravo je takav vrstan stručnjak bio potreban Crnoj Gori, planinskoj zemlji koja je u to vrijeme nerazvijena, viševjekovnim ratovima ekonomski iscrpljena, bez izlaza na more, bez puteva i bilo kakve ozbiljnije infrastrukture. U Crnu Goru je došao u vrijeme Veljeg rata, 1877. godine i nastanio se u Kotoru.

Josip Slade je preminuo u Trogiru 15. juna 1911. godine u 84. godini života.

Izgrađeni Putevi[edit | edit source]

  • 1878. pravac od Njeguša (crnogorsko-austro-ugarska granica) do Cetinja;
  • 1881. pravac Cetinje - Rijeka Crnojevića;
  • 1882. pravac Rijeka Crnojevića - Podgorica; na ovaj način se prijestonica Cetinje povezuje sa centralnim dijelom Crne Gore
  • 1884. pravac Kotor - Cetinje (Slade je, radi savladavanja okomitih lovćenskih litica nad Kotorom, projektovao 25 sepertina na trasi u pravoj liniji koja jedna dostiže dva kilometra);
  • 1896. - 1905. pravac Rijeka Crnojevića - Virpazar;
  • vjeruje se kako je Slade projektovao 1884. i putni pravac Bar - Virpazar;

Objekti[edit | edit source]

  • 1880-ih i 1890-ih radovi na izgradnji crnogorske pomorske luke Pristan u savremenom Baru;
  • 1983. godine, 17. marta, uradio je prvi regulacioni plan nove varoši – Nikšića, na ruševinama drevnog Onogošta, čiji je početak gradnje „privukao majstore iz raznih krajeva i zemalja: Boke Kotorske, Dalmacije, Hercegovine i Italije“;
  • 1885. je podignut Dvorac kralja Nikole u Baru;
  • 1888. zgrada Zetski dom Crnogorskog kraljevskog pozorišta na Cetinju; Pored pozorišta, zgrada je bila projektovana i namijenjena i za smještaj arhiva, muzeja i čitaonice sa bibliotekom;
  • 1894. projekat Carev most u Nikšiću; Most je izgrađen od klesanog kamena. Ima dužinu od 269 metara, širok je 5,90 a visine 12 metara. Most ima 18 otvora - lukova. Most je završen u roku od pet mjeseci, a za saobraćaj ga je 20. oktobra 1894. otvorio knjaz Nikola;
  • 1899. zgrada austro-ugarskog veleposlanstva na Cetinju (sada śedište Zavoda za zaštitu spomenika kulture);
  • 1900. zgrada Dvorac knjaza Nikole u Nikšiću (sada Gradski muzej i biblioteka);
  • 1900. zgrada Lazaret u Herceg Novom;

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]