Jump to content

Wy/hbs/Slavonija

From Wikimedia Incubator
< Wy‎ | hbs
Wy > hbs > Slavonija

Slavonija je jedna od primarnih geografskih i povijesnih regija Hrvatske koja se nalazi u pretežito ravničarskom, kontinentalnom dijelu zemlje istočno od središnje Hrvatske. U njezinim povijesnim granicama regiju tradicionalno omeđuju prirodne granice velikih rijeka Drave, Save i Dunava dok se danas dijelom Slavonije u širem smislu ponekad smatra i hrvatski dio Baranje, ali i samo zapadni dio Srijema bez istočnog vojvođanskog dijela. Zapadne granice Slavonije prema središnjoj Hrvatskoj nisu najpreciznije određene.

Povijesno, kulturno, ekonomsko i dijelom upravno središte Slavonije je grad Osijek koji je i najveći grad u regiji. Značaj drugog najvećeg grada, Slavonskog Broda, kroz godine se povećavao dok su ostali veći gradovi redom Vinkovci, Vukovar, Požega, Đakovo, Virovitica, Županja, Nova Gradiška i Slatina.

Iako manje značajan nego na primorju, turizam se kroz posljednje godine sve snažnije razvija uz razvoj prepoznatljive podune regije Baranje, vinskog turizma u Podunavlju i Požeškoj kotlini, gastro i ruralnog turizma kao i izletničkog i biciklističkog turizma u prirodi (Papuk, Kopački rit, Spačvanske šume...) i gradovima (Osijek, Vukovar, Đakovo, Ilok, Orahovica...).

Galerija

[edit | edit source]

Prijevoz

[edit | edit source]

Cestovni prijevoz

[edit | edit source]
Odvajanje za autoput Slavonika (HU-Osijek-Đakovo-BiH) sa autoputa Zagreb-Lipovac.

Slavonija je relativno dobro povezana kopnenim prijevoznim pravcima i sredstvima sa ostatkom Hrvatske i zemljama u okruženju. Glavni autoput vodi od Zagreba ka granici sa Srbijom gdje se nastavlja ka Beogradu. Autoput od Belog Manastira ka granici Bosne i Hercegovine još nije spojen sa autoputom u Mađarskoj koji vodi od Pečuha ka Budimpešti (zbog toga putnici kraćim dijelom koriste magistralni put Beli Manastir-Mohač-autoput), dok je dionica kroz Bosnu i Hercegovinu ka južnom dalmatinskom primorju u vrlo sporoj izgradnji. Važnu slavonsku prometnicu čini i državna cesta D2 koja od slovenske granice do granice sa Srbijom kod Iloka prolazi kroz Varaždin, Viroviticu, Slatinu, Orahovicu, Našice, Osijek, Borovo naselje i Vukovar.

Ostale važnije državne ceste u Slavoniji su D7 (HUN-Karanac, Beli Manastir-Čeminac-Osijek-Čepin-Vuka-Vrpolje-Slavonski Šamac-BiH), D46 (Đakovo-Vođinci-Vinkovci-Mirkovci-Tovarnik-SRB), D55 (Borovo-Bršadin-Nuštar-Vinkovci-autoput-Županja-BiH), D57 (Vukovar-Negoslavci-Lipovac-autoput), D518 (Osijek-Antunovac-Markušica-Jarmina-Vinkovci obilaznica), D213 (Osijek-Erdut-SRB), D519 (Dalj-Vukovar) i druge.

Slavonski su gradovi redovitim autobusnim linijama izravno povezani sa Zagrebom, gradovima na primorju, Beogradom, Budimpeštom, Austrijom i Njemačkom, a uz presijedanja sa destinacijama širom Europe.

Željeznički prijevoz

[edit | edit source]

Željeznički prijevoz predstavlja značajan oblik kopnenog prijevoza u Slavoniji. U usporedbi sa primorskom Hrvatskom, željeznički prijevoz u Slavoniji je u nešto boljem stanju posebice na glavnoj međunarodnoj pruzi koja povezuje Zagreb sa Beogradom te dalje sa jugoistočnom ili središnjom Europom. Glavni kolodvori u Slavoniji u vinkovački kolodvor (drugi najveći u zemlji) i kolodvor u Slavonskom Brodu. Brojna naselja na ovoj ruti relativno su lako dostupna brzim ili lokalnim vlakovima iako putovanje od Zagreba do granice sa Srbijom putničkim vlakom može trajati i 6 ili više sati (različiti dijelovi rute već se više godina obnavljaju, prvenstveno EU sredstvima). Putovanje vlakom u Osijek ili Vukovar nešto je sporije i kompliciranije zbog presijedanja i prelaska sa glavne na sporedne pruge. Pojedini vlakovi između Zagreba i Osijeka putuju i starim prugama kroz Podravinu ili preko Požege.

Zračni prijevoz

[edit | edit source]
Zračna luka Osijek (Klisa).

Zračni prijevoz u Slavoniji nije razvijen i jedina međunarodna zračna luka nalazi se u Osijeku (naselje Klisa) te ne spada u red velikih zračnih luka u Hrvatskoj. Povijesno se zračni prijevoz u Slavoniji počeo razvijati još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije kao i odmah po okončanju rata kada je 1944. tadašnja lokalna zračna luka u Borovu bila jedna od 18 zračnih luka u Jugoslaviji planiranih za domaću mrežu letova (uz hrvatske zračne luke u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku).

Brodski prijevoz

[edit | edit source]

Brodski prijevoz u Slavoniji primarno je usmjeren na teretni prijevoz na Dunavu i dijelom na Savi i Dravi. Turistički brodski prijevoz na Dunavu značajan je izvor posjeta stranih turista na njihovim putovanjima kroz središnju i jugoistočnu Europu. Veće luke nalaze se u Vukovaru, Osijeku i Slavonskom Brodu, a manja pristaništa (često prilagođena turističkim potrebama) i u drugim gradovima i općinama uz plovne rijeke.

Kuda dalje

[edit | edit source]