Wp/cnr/Dragica Tomas

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Dragica Tomas

Dragica Tomas (Peć, 26. jun 1936 — Podgorica, 29. april 2015) je crnogorska pozorišna, filmska i televizijska glumica.

Biografija[edit | edit source]

Dragica Tomas je rođena 26. juna 1936. godine u Peći. Završila je Državnu pozorišnu školu u Novom Sadu, a prvu pozorišnu ulogu odigrala je 1955. godine. S uspjehom je tumačila brojne likove iz crnogorske, južnoslovenske i svjetske dramske literature koje su joj donijele nacionalna i ondašnja jugoslovenska priznanja. Kritičari su je smatrali jednom od najvećih dramskih umjetnica u poslijeratnom crnogorskom teatru.

Njen suprug je bio crnogorski glumac Petar Tomas.

Karijera[edit | edit source]

Pozorište[edit | edit source]

Dragica Tomas je bila stalna članica a 1999. godine je postala i doživotna počasna članica Crnogorskog narodnog pozorišta. U Crnogorskom narodnom pozorištu je odigrala preko 60 uloga. Ostvarila je zapažen uspjeh tumačeći sestru Batrićevu u „Gorskom vijencu“, Anu u „Tehni“, Jovanu u „Ognjištu”, Katarinu Ivanovnu u „Braći Karamazov“, Hekubu, Zonu Zamfirovu, Gloriju, Madonu, Petrunjelu i druge. Do posljednjeg dana igrala je u tada aktuelnim predstavama koje su se nalazile na repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta: „Everyman Đilas“, „Prosidba i medvjed u jednom činu“ i „The beauty queen“. Glumila je i u monodrami „Znakovi pored puta“ Iva Andrića za koju je dramatizaciju uradio Petar Tomas.

U karijeri je sarađivala sa rediteljima: dr Tomislavom Tankoferom, koji je sa Brankom Gavelom i Matom Miloševićem smatran najznačajnijim rediteljem na prostoru bivše Jugoslavije, potom sa Bojanom Stupicom, Miroslavom Belovićem, Borom Draškovićem, Petrom Šarčevićem, Borjanim Prodanovićem, Dmitrom Ćostarovom, Blagotom Erakovićem itd.

Film i televizija[edit | edit source]

Pored pozorišne karijere, Dragica Tomas je ostvarila i značajne uloge u filmovima i televizijskim dramama i serijama. Zapažene filmske uloge ostvarila je u filmovima „Napreka vsemu“ (1973), „Pusta zemlja“ (1981) i „U ime oca i sina“ (1999) (film u režiji Božidara Bote Nikolića). Na televiziji je njena najznačajnija uloga bila u seriji „Oriđinali“ (1995). Serija je nastala u režiji Živka Nikolića i po tekstu Dragana Koprivice, a u produkciji Radio Televizije Crne Gore.

Ostalo[edit | edit source]

Bila je članica brojnih festivalskih i drugih žirija i odbora; članica glavnog odbora i žirija Sterijinog pozorja, Savjeta MESS-a u Sarajevu, odbora za dodjelu Trinaestojulske nagrade, članica žirija za nagradu grada Titograda, predśednica žirija na mnogim filmskim i pozorišnim festivalima u Beogradu, Zagrebu, Nišu, Mojkovcu, Užicama, Bijelom Polju, Nikšiću i Kotoru.

Nagrade[edit | edit source]

Prva je crnogorskom glumištu donijela Sterijinu nagradu na 20. Sterijinom pozorju (1975) za izvanredno tumačenje lika Jovane u predstavi „Ognjište” u režiji Blagote Erakovića. Jedina je članica Crnogorskog narodnog pozorišta kome je pripala nagrada za životno djelo za naročite zasluge Sterijinog pozorja (2000). Dobila je i nagradu grada Kotora, priznanje Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore za životno djelo (1999), nagradu za životno djelo „Pavle Đonović“, priznanje Zaslužni kulturni stvaralac kojim je odlikovana od države Crne Gore, nagradu za doprinos pozorišnom stvaralaštvu „Veljko Mandić“ (2011) i Veliku nagrada CNP-a (2012). 1968. je dobila Trinaestojulsku nagradu, najveću državnu nagradu u Crnoj Gori.

  • Sterijinu nagradu, za ulogu Jovane u predstavi „Ognjište“, dobila je 1975. godine. Među nominovanima za nagradu te godine bili su i Milena Zupančić, Miloš Žutić, Izet Hajdarhodžić i drag čovek Miodrag Petrović Čkalja.
  • Nagradu „Veljko Mandić“ (2011) dobila je na osnovu jednoglasne odluke žirija u sastavu Simo Trebješanin, dramski umjetnik i predśednik žirija, Tanja Perišić, članica Savjeta Nikšićkog pozorišta i Sreten Perović, akademik i teatrolog.
  • Veliku nagradu Crnogorskog narodnog pozorišta dobila je 2012. na osnovu odluke žirija u sastavu: književnik Andrej Nikolaidis, glumica Žaklina Oštir, pozorišni reditelj Petar Pejaković, slikar i scenograf Srđan Vukčević i teatrolog Sreten Perović, predśednik Savjeta.

Poveznice[edit | edit source]