Wp/mos/Maurice Yaméogo

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Maurice Yaméogo
Maurice Yaméogo
human
Sex or gendermale Tekre
Country of citizenshipRepublic of Upper Volta, Burkina Faso Tekre
Name in native languageMaurice Yaméogo Tekre
Given nameMaurice, Naoua Laguemba Tekre
Family nameYaméogo Tekre
Date of birth31 December 1921 Tekre
Place of birthKoudougou Tekre
Date of death15 September 1993 Tekre
Place of deathOuagadougou Tekre
ChildHermann Yaméogo Tekre
Native languageMooré Tekre
Languages spoken, written or signedFrench Tekre
Occupationpolitician, trade unionist, statesperson Tekre
Position heldPresident of Upper Volta, Minister of Foreign Affairs of Burkina Faso Tekre
Educated atMinor Seminary of Pabré Tekre
Member of political partyAfrican Democratic Rally Tekre
Candidacy in election1965 Upper Voltan presidential election, 1959 Upper Volta presidential election Tekre
Religion or worldviewCatholicism Tekre

A Maurice Nawalagmba Yaméogo (sẽn yaa yʋʋm 1921 yʋʋm-sar kiuug rasem 31 n ki wã, n ki yʋʋm-sẽn yaa yʋʋmd 1993 yʋʋm-sẽt kiuug rasem 15 n ki wã) yaa Burkina Faso tẽnga taoor soab sẽn zĩnd yʋʋm 1959 n tãag yʋʋmd 1966.

A "Maurice" ra yaa Volday soolem sẽn wa n paam lohorem wakatẽ wã. La a sẽn wa n na n kẽ politikã pa yɩ toog ye. Yʋʋmd 1946 wã, a Maurice Yaméogo sẽn yaa koloni wã taoor soaba, a paama zĩig a sẽn da tõe n moon koɛɛgã yĩngrã. Yʋʋmd 1957 soabã, a sẽn wa n yaa tẽnga taoor soab n na n wa n wa n zĩnd tẽnga taoor soaba, a kẽnga tẽnga taoor soaba. Yʋʋmd 1958 wã, a Coulibaly sẽn da wa n wa n wa rat n ning a Maurice Yaméogo ne a tũud-n-taasã sor n na n kẽnga Voltaik Demokrasi Biribl-Afrika Demokrasi Biriballã (UDV-RDA) pʋgẽ, n na n wa paam n kõ-b tõogr n kõ goosneema wã. A Maurice Yaméogo lebga a yiib-n-soabã sẽn na n lʋɩ taoor, sẽn yaa Interior wã taoor soaba, tʋʋm-kãnga sẽn kɩt tɩ a tõog n lebg goosneema taoor soaba, Coulibay kũumã poore yʋʋmd 1958 kiuugã. A sẽn da pa tõe n maan bũmb wʋsg politikã pʋgẽ wã kɩtame tɩ yɛlã paas a pãnga. A sẽn wa n kɩt tɩ b yiis a Voldã sẽn be yĩngri wã, a sẽn wa n wa n wa lebg n wa n yaa Mali wã, a Léopold Sédar Senghor sẽn da get a yellã, a maaname. Volta tigisgã talla a Volta sẽn yaa sull ning sẽn be federã wã poorẽ, la a Yaméogo yãka politikã zu-soben-kãsengã la a sẽn pa tar pãng n na n naag ne sull ning sẽn get b sullã. Rẽ poore, a Yaméogo kɩtame tɩ b tõog n maan bũmb sẽn pa zems ne b sẽn da yetã. A sẽn wa n wa n na n yiis a bɛɛbã, a kɩtame tɩ b yãk a ye. A Volta sẽn be yĩngri wã paama a meng naam a ye meng n yaool n paam a meng lohorem yʋʋmd 1960 tʋʋlg kiuug rasem 5 soabã. A Yaméogo sẽn kẽed ne politikã pʋgẽ, a yãnda a tʋmd-n-taag a Félix Houphouët-Boigny sẽn yaa Côte d'Ivoire tẽnga taoor soab sẽn maan bũmb sẽn na n yɩ sõma wã, a sẽn kɩɩs kom-n-tɩrsã n sigl dogem sull (1961-1962) ne a Kwame Nkrumah sẽn yaa "dũniyã taoor soaba" Ghana. La a Houphouët-Boigny kell n yaa a zoa sẽn yaa a zoa wã, la yʋʋmd 1965 yʋʋm-rɩt kiuugã, a Yaméogo maana zems-n-taar ne-a n na n kõ tẽns a yiibã neba b sẽn yaa tẽng-bi-ribl to-to wã. La tʋʋmdã pa tõog n pids ye. Yʋʋmd 1966 wã, yʋʋmd 1966 wã, yʋʋm-vẽk kiuug rasem 3 wã, ligd sẽn pa tol n tõe n yɩ sõma wã kɩtame tɩ tigimsã, b taoor dãmb la b tũudmã taoor dãmb sẽn maand maand maand maand sẽn na yɩl tɩ laafɩ zĩnd a Yaméogo soolmẽ wã. Yʋʋmd 1993 wã, a sẽn paam tɩ b lebg n lebg b rãmba, a Blaise Compaoré sẽn wa n yaa a prezida wã kɩtame t'a ki.

Bi-biiga[edit | edit source]

A Maurice Yaméogo rogame yʋʋmd 1921 yʋʋm-sar kiuug rasem 31 Koudougou, sẽn yaa tẽng sẽn be Ouagadougou sẽn be zĩ-zãnga, n be a saam-bi-poak a ye, a Wamanegdo.[1] A ra yaa Mossi tẽng-bi-bɩɩs biiga, la a wilgame tɩ yaa "rũm-bi-zẽms buud sẽn yaa neb sẽn ka tẽed Wẽnnaamã". B pʋd-a-la yʋʋr t'a Naoua Laguemba (b leb n da gʋlsd-a-yã)[2] sẽn dat n yeel tɩ "a waame n na n tigim-b".

A Naoua Laguemba ra pa yãendẽ bal n sɩng kiris-nedemdã zãmsg ye. A zakã rãmb ra namsd-a lame. B wilgame tɩ yʋʋm 1929, yʋʋm kiuug rasem 28 wã, yamẽogo paama lisg tɩ b maan-a t'a wa paam sa-kãsengã. A Vãnder Shaegue sẽn maan lisgã kõ-a-la a Maurice t'a yɩ nin-sõngã sẽn na n sõng-a. A ma kiime rasem a tãab poore, b sẽn da tẽed tɩ yaa a sẽn wa n wa n wa ne a ma wã yĩnga. A sẽn wa n wa n na n lebg maan-kʋʋd n na n yɩ a Maurice Yaméogo, a yãka yam n na n lebga maan-kʋʋda.

D tʋʋmde[edit | edit source]

A Maurice Yaméogo sẽn wa n kẽ a tẽn-tẽngã lekollẽ wã, b kẽnga a Pabré seminarã pʋgẽ.[1] Yʋʋmd 1934 bõn-bɩʋʋng kiuug rasem 5 wã, a basa a zakã rãmb n kẽng a karen-biis zĩigẽ.[2] A Pabré ra yaa tẽn-tẽngã taoor dãmb sẽn tar waoogre. Sẽn pa yɩlẽ tɩ b yiis maan-kʋʋdbã wʋsg ye, yaa tẽn-zẽmsã seminarã karen-biis n da yaa taoor dãmb sẽn yaa nin-tũusdsã la nin-tʋʋmd taoor dãmb n da yaa nin-tɩrsã la nin -tũusdba.[3] Rẽ kɩtame t'a yãe ãds wʋsg sẽn be Upper Volta wã, wala a Joseph Ki-Zerbo, a Joseph Ouédraogo, la a Pierre Tapsoba, la a lebga zo-rãmba.[4] La a ra pa tũud a Zeova ye. Yaméogo ra rat n yɩɩ maan-kʋʋd, la a ra nonga pagb la party-rãmb wʋsgo. Yʋʋmd 1939 wã, a basa a Pabré Seminarã, n pa paam diplôme ye.

Baa ne a sẽn pa tõog n paam diplôme wã, Yaméogo zãmsga kɩtame t'a paam tʋʋm sẽn yaa taoor soab sẽn tʋmd koom-koglgã tʋʋmde Frans soolmã taoor lʋɩtb sullẽ. Tʋʋm-kãnga sẽn tar yõod wʋsg n yɩɩdã ra rat n yeelame tɩ yaa sũ-noog la bãan. Wakat kãnga, a ra paasda a sẽn da beẽ ne pagbã. A ra nongame t'a ba wã pa sak n kõ-a sor n kẽ kãadem ne-a, bala a yaa Afirik ned la a pa "tõnd sẽn tar nin-tɩrmã" n tõe n sõng-a t'a ra pa vɩ sõma ye.[5] Yaméogo sũur sãama ne rẽ, la a wa n kẽe kãadem ne pag sẽn paam zãmsgo sẽn yit Koudougou, a Félicité Zagré. B sẽn da be tẽn-kãnga wã, b ra yaa "koudougou" sẽn da yaa "vɩɩs-n-taase"; a Félicité yaa Afirik rãmb a ye n yeelg n yɩ Erop ned. Yʋʋmd 1940 wã, dũni gill zabr a yiib-n-soabã sasa, b tʋma a Yaméogo Abidjan sẽn be Côte d'Ivoire tẽngre, sẽn yaa arzãn sẽn be Afirik rãmb sẽn "maand b mensã" yĩnga. [2] B maana tigis-kãsems wakat fãa, tɩ Yaméogo bao n paas a social standingã. A ra baoodame tɩ b paam zo-rãmb wʋsg sẽn pa yaa Voltaik rãmbã sʋka. A Yaméogo sẽn be Abidjan wã, a yãame tɩ tʋʋm-tʋmdb kẽer sẽn yaa Voto wã ra yaa tʋʋm-tʋmdba sẽn pa tũud noy noyã n na n kõ tʋʋm-tʋmdbã. A Maurice tʋma a sẽn da be a Voldã sẽn be tẽng zug wã, a yaa tʋʋm-tʋmd sẽn tʋmd b tʋʋmdã pʋgẽ. Sẽn na yɩl n maan woto, b yãka-a lame tɩ b kẽng tẽn-tẽns wala Dedougou la Koudougou. A Yaméogo lebga a siglgã CFTC (Franse Confederation of Christian Workers) taoor soaba, la a yaa CFTC Upper-Volta taoor-soaba.[6]

Politiki wã tʋʋm sɩngre[edit | edit source]

A sẽn wa n lebg n wa a tẽngẽ zabr poore, b yãka-a lame t'a wa zĩnd Côte d'Ivoire pipi tãb-biis tigisẽ wã, n yɩ Koudougou tẽnga taoor soab yʋʋmd 1946 yʋʋm kiuug rasem 15 wã. Yʋʋmd 1932 poore, b ra pa le tar n be Upper Volta wã ye. Woto pa noom Upper Volta nebã ye, tɩ b yãk a Philippe Zinda Kaboré n na n zĩnd France tẽnga tigisgã pʋgẽ yʋʋmd 1946 yʋʋmd kiuugã pʋgẽ, n kõ-a noor t'a lebs n lebs n lebs ne Upper Volta. Yaméogo kẽnga Kaboré sullẽ n dat n paas a meng pãng. A Kaboré sẽn ki yʋʋmd 1947 kiuug rasem 24 wã, a Yaméogo yãka a meng n yɩ a tẽebã naandã.[7]

Yʋʋmd 1947 bõn-bɩʋʋng kiuug rasem 4 wã, b lebs n maana Upper Volta ne a sẽn da be a soolmã pʋga. Rẽ poore, yʋʋmd 1948 yʋʋm-sar kiuug rasem 31 wã, Frans sɛb n kɩt tɩ b yãk tẽnga sull sẽn yaa a Volta tẽnga taoor soaba. Yaa tigis-kãnga n da tar zĩ-bɛd pis-naas la pis-naase, tɩ yaa ra-kẽem-naasã n na n yãk-b tɩ b yãk-b n yɩ b taoor dãmba, tɩ b pʋɩ-b tɩ lebg tẽnga taoor dãmba. Yaméogo ra yaa sull kãnga pʋgẽ, la a ra rat n zĩndame tɩ yaa Kaboré Volta wã Demokraatã Paartii (PDV) sẽn yaa Afirik Demokraatĩnd Paagã (RDA) siglgã. La b sẽn yãk-a n na n maan yaa b sẽn na n maan n wilg tɩ b pa segd n maan bũmb a to wã yĩnga, b pa segd tɩ b maan bũmb a ye ye. Sẽn zĩnd yʋʋmd 5 kiuug rasem 30 n tãag zĩ-likr kiuug rasem 20 wã, a paama zĩ-dãmb a tãabo n na n yãk a taaba, la a sã n wa paam a taabã a 13 a soabã, a paama a Voltaik sullã. La yʋʋmd 1948 tʋʋl-nif kiuug rasem 27 wã, PDV-RDA wã sakame tɩ Henri Guissou sẽn lʋɩt taoorã bas-a t'a lebg n kẽed ne UV. Yaméogo me kẽe a UV wã pʋgẽ, n wẽen tɩ a kõn leb n yɩ RDA sull ye.

A sẽn wa n tigim taab n na n wa maan woto wã, a ra yãkda senatɛɛr dãmb n na n zĩnd a Zeova siglgã taoor lʋɩtb sullẽ, a sẽn yãkd a Frans sullã taoor lʋɩtbã la a sẽn yãk a taoor lʋɩt dãmbã tɩ b zĩnd a Zeova Kaset rãmbã taoor lʋɩtba taoor lʋɩtbg sullẽ wã. B sẽn da wa n sõsda, b basa Yaméogo n bas-a lame. A sẽn wa n yaa sũ-yikri, a maana a sẽn tõe n kɩt tɩ b wʋm a koɛɛg a sullẽ wã pʋgẽ, la b yeelame t'a tara tʋls wʋsgo, la b pa sak n deeg a kosgã ye. Woto, a yãka yam n na n bool a Ba Goarnisson, sẽn yaa Erop ned sẽn da yãk n na n yɩ saglg-kãsengã pʋgẽ. A kɩtame tɩ b tõog n yeel tɩ b na n basa b sẽn da yaa maan-kʋʋdã la b na n sõng-a lame. Woto, yʋʋmd 1948 zu-loe-rɩ rasem 28 wã, a Yaméogo paama sor n yɩ Frans Zapã Afrika sagend kãsenga sẽn get Upper Volta.

Yaa bõn-kãseng n paam-a. Yaméogo da tara yʋʋm pis-naas la a yoob bal ye. A sẽn yɩ karen-bi-kãsengã sẽn yaa a karen-biiga, a sẽn yɩ karen a ye wã sẽn yaa a ba-bi-taasã, a sẽn da tar a meng ne a roagdbã la a zo-rãmbã.[8] Dakar, a pagã, a Félicité, ra yaa gãdga, n deeg gom-bi-kãsemdã a Paul Béchard ne waoogr, n maand reese, n kõ "vɩɩs-rãmbã" la Yaméogo tʋmd-n-taasã, sẽn tar n be tẽnga taoor soab sull ning sẽn yaa Lamine Gueye, sẽn yaa tẽnga taoor soab.

Yaméogo leb n kẽnga RDA wã,Yʋʋmd 1951 tʋʋl-nif kiuug rasem 17 wã, b yãk-b lame tɩ b maan lisg a ye ne dr Ali Barraud. La b ra pa le tõe n maan woto ye. A Joseph Conombo sigla sull ning sẽn yaa sull ning sẽn get sull ning sẽn geta sull ning sẽn na n zab ne sull ning sẽn boond tɩ sull ning sẽn tar sull ning sẽn pa tar sull ning n na n zab n zab ne a taabã. A Joseph Conombã sigla sull sẽn get sull nins sẽn na n sõng n zab ne tẽnga nin-buiidã tɩ b tõog n yãk a taabã n yãk a yiib n naan n yãk a tãab n naan n paam a yiib n yãk a taaba. A Zĩ-rɩtgã sẽn yaa UV wã sẽn lʋɩt taoor ne Nazi wã taoor soab sẽn be sorã Boni, me wilga sõssã, sẽn yaa: "Bõog-n-taagã la b sull sẽn get yɛl nins sẽn namsd Upper Volta wã", sẽn paam n paam zĩ-naab ne tẽms 66,986". La sẽn da yaa woto wã, b maan-b-la b sẽn da yaa karen-bi-poakã, a Bougouraoua Ouédraogo la a Maurice Yaméogo, n yiis lisg sẽn pa tar pãng ye.[9]

Sebtiisi[edit | edit source]

  1. 1.0 1.1 États africains d'expression française et République malgache, Paris, Éditions Julliard, 1964, p. 73
  2. 2.0 2.1 Alfred Yambangba Sawadogo, Afrique: la démocratie n'a pas eu lieu, Paris, Éditions L'Harmattan, 2008, p. 30
  3. Frédéric Guirma, op. cit., p. 24
  4. Alfred Yambangba Sawadogo, Afrique: la démocratie n'a pas eu lieu, Paris, Éditions L'Harmattan, 2008, p. 30
  5. Frédéric Guirma, op. cit., p. 25
  6. Frédéric Guirma, op. cit., p. 25
  7. https://web.archive.org/web/20090804003508/http://www.petiteacademie.gov.bf/AutreRepere/AutreRepere.asp?CodeAutreRepere=8923
  8. http://www.assemblee-nationale.fr/histoire/biographies/IVRepublique/kabore-zinda-philippe-18111920.asp
  9. Frédéric Guirma, op. cit., p. 55