Jump to content

Wy/hbs/Banja Luka

Add links
From Wikimedia Incubator
< Wy | hbs
Wy > hbs > Banja Luka

Banja Luka (također Banjaluka) je živopisni grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. To je administrativni glavni grad i najveći grad entiteta Republike Srpske, te drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Banja Luka, panorama
Banja Luka, panorama noću
Banja Luka 1903. godine

Upoznavanje

[edit | edit source]

"Luka" u nazivu ovog grada znači dolina, u smislu "plodno zemljište u dolini rijeke" (što je zaista jedno od starijih i manje poznatih rječničkih značenja), a riječ "banja" u stvari znači "banova" (tvorba kao kod "danji" [dnevni], te se i izgovara sa istim akcentom kao "danji"). Stoga je Banja Luka u modernom govoru "Banova Dolina".

Položaj i klima

[edit | edit source]

Banja Luka je u suštini središte sjeverozapadne Bosne, područje zvano Bosanska Krajina koje je prilično pošumljeno. Ima važne autobuske, vazdušne i motorističke veze, a takođe je i značajan finansijski sektor sa sopstvenom berzom, ali se osim toga ističe i po sportovima poput tenisa, rukometa, raftinga i, naravno, fudbala. U cjelini, grad ima ugodnu estetiku sa zelenim pješačkim ulicama, lokacijom na rijeci Vrbas sa zelenim brežuljcima u pozadini, univerzitetom i kontinentalnom klimom sa četiri godišnja doba.

Banja Luka ima kontinentalnu klimu, sa oštrim zimama i toplim ljetima. Najtopliji mjesec u godini je jul, sa prosječnom temperaturom od 21,3°C. Najhladniji mjesec u godini je januar, kada je prosječna temperatura blizu nule na 0,8°C. Godišnja količina padavina za Banja Luku iznosi oko 988 mm. Banja Luka ima u prosjeku 143 kišna dana godišnje. Zbog velike geografske širine grada i u Banjoj Luci skoro svake godine pada snijeg. Jak vjetar dolazi sa sjevera i sjeveroistoka.

Istorija

[edit | edit source]

Banja Luka ima dugu istoriju sve do starog Rima, kao u Iliriji i Dalmaciji i drugim državama te stare svjetske sile. I od tada je prevazišla srednjovjekovne, osmanske, austrougarske države i iskušenja modernog ratovanja. U Drugom svjetskom ratu, banjalučki episkop je ubijen i bačen u rijeku Vrbas, a Srbi i Jevreji su tokom čitavog perioda nestajanje dočekali u obližnjim logorima.

Grad je 1990-ih pogodio rat u Bosni i Herzegovini, tokom kojeg su Bošnjaci i Hrvati protjerani, a džamije rušene. Dodatno srpsko stanovništvo se doselilo, osnovana je Republiku Srpsku, a Banjaluku učinili "de facto" glavnim gradom. Dakle, grad ima skoro dva identiteta, ali čini da opština danas operativno funkcionira.

Jezik

[edit | edit source]

U Banjaluci većina mještana svoj jezik naziva srpskim, iako ga ima dosta onih koji ga nazivaju bosanskim, BHS ili 'naš' (naš [jezik]). Ponekad ćete naći (putne) znakove ispisane ćirilicom. Mlađa generacija obično govori engleski, a možda čak i druge jezike kao što su ruski, španski ili njemački.

U Banjaluku

[edit | edit source]

Autobusom

[edit | edit source]

Autobusna stanica udaljena je otprilike 2 km sjeverno od centra. Taksiji se nalaze na izlazu autobusne stanice i mogu vas odvesti do centra za otprilike 10 maraka (KM). Gradski autobus polazi pored željezničke stanice, udaljene 200 metara, a cijena karte do centra je manja od 2 km.

Direktne autobusne linije sa glavne autobusne stanice su

Vidi http://www.autobusni-kolodvor.com/en/terminal.aspx?k=148&d=070

Više međunarodnih buseva iz Zapadne Evrope u BiH prate rutu Zagreb - Brod - Derventa - Doboj - Sarajevo, sa velikim zaobilaženjem grada Banja Luke.

Obično biste iz tih autobusa izašli u Derventi, ali ako je vrijeme lijepo i nije usred noći, možete zamoliti vozača autobusa da vas pusti na odmorištu Novska (3 km nakon izlaza Novska) na autocesti Zagreb-Bosanski Brod, otprilike 3 sata prije Dervente. Od odmorišta Novska do Okučana ima još 15 km stopiranja do izlaza na autocesti za Banja Luku (autobus vas neće pustiti tamo, to je van autoceste, ali automobili vam se lako mogu tamo zaustaviti). Od Okučana je potrebno još 3 km (stop)hoda do bosanske granice. Tada možete prijeći granicu pješice (ili stopiranjem) i nastaviti posljednji dio putovanja autobusom do BL u Bosanskoj Gradišci (otprilike 8 KM). Ovo će vam gotovo uvijek uštedjeti nekoliko sati i proširiti spektar autobusa dostupnih za putovanje do Banja Luke.

Avionom

[edit | edit source]

Smiljić autobusna tvrtka organizira minibus/taksi prijevoz od i do zračne luke do stare autobusne stanice u centru grada. Preporučljivo je unaprijed rezervirati mjesto putem e-pošte (agencija_smiljic@blic.net), inače morate biti brzi da biste izašli iz terminala i prvi došli do autobusa - ima samo oko 20 mjesta. Cijena karte u jednom smjeru iznosi 10 KM ili 5 €.

Ako ste u grupi od tri ili više osoba, vjerojatno je jeftinije putovati taksijem. Također možete pokušati izaći do glavne ceste i tamo stopirati.

Vozom/Vlakom

[edit | edit source]

Željeznička (i autobusna) stanica nalazi se oko 2 km jugoistočno od centra. Veze za: Doboj i Sarajevo (5 sati), Zagreb (5 sati), Ploče (Hrvatska) i Beograd (Srbija). Postoje samo nekoliko linija koji prolaze kroz stanicu svaki dan, ali karte su malo jeftinije od autobusa, a putovanje je udobnije.

Autom (ride-sharing)

[edit | edit source]

Moguće je putovati s drugim putnicima (ride-sharing) do i iz Banje Luke korištenjem Trazim- nudim prevoz (Searching- offering transport) Facebook group.

Kroz Banjaluku

[edit | edit source]

Biciklom

[edit | edit source]

Bicikl možete popraviti za minutu u Bike Servis Shop Template:Wy/hbs/Dead link (Template:Wy/hbs/Email ), u Ul. Gundulićeva 104 - pored fudbalskog stadiona. Tel. 051/301-470. Druga prodavnica bicikala je 5 vrata niže u nizu zgrada.

Turistički ured posjeduje 15 iznajmljenih bicikala, koje održava navedena biciklistička radnja. Najam: 1 KM/sat, odnosno 15 KM/dan.

Postoji mreža za dijeljenje bicikala (nextbike) s nekoliko stanica razbacanih po gradu; ali nijedan na stanici.

Autobusom

[edit | edit source]

Postoje česti autobusi do/od autobuske/željezničke stanice. Sa glavnog trga (preko puta Parka Petar Kočić) idite linijama 6 ili 10 za manje od 2KM.

Šta vidjeti

[edit | edit source]
Kastel
Crkva Krista Spasitelja
Džamija Ferhadija
Spomenik palim Krajiškim borcima
Trapistički samostan Marija Zvijezda u blizini Banja Luke

U Banjoj Luci postoji mnogo povijesnih znamenitosti koje se mogu vidjeti.

  • Kastel tvrđava na obali rijeke Vrbas s poviješću koja seže do rimskog doba.
  • Džamija Ferhadija (Ferhat-pašina džamija), ovaj primjer islamske arhitekture iz 16. stoljeća izgrađen je tijekom vremena Otomanskog carstva. Izgrađena 1579. godine, ima centralnu fontanu zvanu Shaderwan, kameni i željezni ogradu. Izgrađena je u klasičnom otomanskom stilu. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950. godine. Kasnije je bila pod zaštitom UNESCO-a dok nije uništena 1993. godine. Danas je mjesto i ostaci džamije nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a džamija je u fazi rekonstrukcije.
  • Katedrala svetog Bonaventure izgrađena je 1887. godine, a potres iz 1969. godine srušio ju je. Trenutna katedrala izgrađena je 1974. godine.
  • Banski Dvor (Guvernerova palača) u centru grada. Izgrađena je 1930-ih. Koncertna dvorana i galerija. Ovo je glavni kulturni centar smješten u središtu grada.
  • Manastir Gomionica iz 16. stoljeća u blizini Banje Luke. Manastir ima zbirku starih ikona iz 18. stoljeća.
  • Trapistički samostan, blizu Pivare Banjaluka. Samostan je jedini trapistički samostan na Zapadnom Balkanu i ponovno je otvoren 2008. poznat je po domaćim vinima i siru. Adresa: Slatinska 1 (na putu prema Slatini))
  • Gospodska ulica, zapravo Veselina Masleše, je glavna ulica grada s trgovinama, uredima i kafićima (u prizemlju). Preporučeno vrijeme za posjet zbog njegove živosti je tijekom dana u subotu cijeli dan, i između 12:00 i 14:00 radnim danima. Tijekom večeri posjetite petkom i nedjeljom ili svaki dan u slučaju lijepog vremena.
  • Dom Omladine [1], Đure Danićića 1. "Centar za mlade" kojim upravlja lokalno vijeće mladih, s redovitim koncertima, izvedbama, izložbama, radionicama, itd. (zatvoren je zbog lokalne politike).

Šta raditi

[edit | edit source]

Popularne kulturne, rekreativne i dr. aktivnosti dostupne posetiocima su:

Događaji

[edit | edit source]

Neka periodična društvena dešavanja u ovom gradu, koja mogu zanimati posetioce su:

Kupovina

[edit | edit source]

Mnoga mjesta (posebno hoteli) prihvaćaju eure (samo novčanice). Bankomati su svuda, a prihvaćaju se MasterCard, Visa i druge izdvojene kartice. Kreditne kartice poput Visa, MasterCard i Diners Club lako se prihvaćaju u većim ustanovama diljem zemlje. Pri mijenjanju novca najbolje je tražiti sitan novac jer trgovine često nemaju dovoljno novčanica za vraćanje kusura. Čekovi putnih mjenica mogu se lako zamijeniti u Raiffeisen i Zagrebačkoj banci.

Suveniri

[edit | edit source]

Možete kupiti lokalne, ručno izrađene suvenire na primjer u trgovini udruge "Duga". Svi predmeti tamo su izrađeni od prirodnih materijala tradicionalnim tehnikama i ukrašeni ornamentima iz originalne tradicionalne odjeće s područja Dinare. Njihova kolekcija uključuje etno suvenire, dekorativne proizvode i odjeću. Adresa: Etnoradionica "Duga", Kralja Petra I Karađorđevića 88 (ista ulica kao gradska vijećnica). Svi ručni radovi proizvedeni su na etičan način, a kupnjom ćete pomoći Dugi da nastavi pružati pomoć svim svojim korisnicima i podršku drugim lokalnim humanitarnim projektima.

Pored Kaštela nalazi se također suvenirnica, potražite veliki natpis "Suvenir".

Jelo

[edit | edit source]

Uz sarajevske, travničke, visočke, među najpoznatijim ćevapima (omiljenoj brzoj hrani) su i banjalučki ćevapi.U Banja Luci se nalaze i brojni restorani koji služe jela iz domaće i internacionalne kuhinje.

Jeftino

[edit | edit source]

All these are in or near the city centre:

Srednje

[edit | edit source]

Skuplje

[edit | edit source]

Piće

[edit | edit source]

Rakija se smatra nacionalnim pićem. Obično sadrži 40% alkohola, ali domaća rakija može biti jako jaka, često od 50 do 60% alkohola. Često se koristi kao zajedničko piće na svim slavljima, rođendanima, svetkovinama, slavama (pravoslavni kršćanski običaj poštovanja zaštitnika svetaca) i čak sprovodima. Uobičajeni okusi su šljivovica, tradicionalno napravljena od šljiva, i lozova, koja se pravi od grožđa. Međutim, možete destilirati i od krušaka, bresaka, marelica, jabuka, smokava i trešanja. Šljivova i lozova rakija se ponekad miješaju s drugim sastojcima, poput bilja, meda, kiselih trešanja i oraha nakon destilacije.

Nektar pivo je lokalno pivo, proizvedeno u Banja Luci.

Noćenje

[edit | edit source]
Possibility to pitch a tent in their huge back garden

Kuda dalje

[edit | edit source]
Kameni most (Камени мост) viđen s strane rijeke Vrbas.
  • Planinarenje: 24 km južno od Banja Luke i 5 km sjeverno od Krupe na Vrbasu nalazi se lijepo planinarsko mjesto za penjanje; 'Kameni most' (Kameni Most, Камени мост). Više informacija možete dobiti, na primjer, u klubu za penjanje "Extreme Banja Luka [2]"
  • Rafting: U Karanovcu, 15 km južno od glavne ceste iz Banja Luke, nalazi se rafting klub "Kanjon" odakle možete otići na rafting u kanjonu Vrbasa [3]Template:Wy/hbs/Dead link. Na Vrbasu, zajedno s Tarom kod Foče, održana su svjetska prvenstva u raftingu 2009.
  • Doboj obnovljena srednjovjekovna tvrđava, udaljena oko 1,5 sata vožnje vlakom.
  • Ako želite ići na kanjoning, pitajte lokalne osobe da vas odvedu u kanjon Cvrcka (Цврцка). Oko 40 km jugoistočno od grada, između Kotor Varoša i Kneževa. Tijekom vrućih ljetnih dana možete hodati do 18 km kroz kanjon, gazeći kroz svježu vodu rijeke Cvrcka. Nije vrlo teško.
  • Jajce Grad sa kontinuitetom življenja i kulturnim slojevima iz prethistorije, nekada sjedište bosanskih kraljeva, danas istimena općina značajna po brojnim kulturnim i prirodinim znamenitostima. Između ostalih, u Jajcu se nalazi hram posvećen bogu Sunca Mirti, stari grad Jajce, Muzej II zasijedanja AVNOJ-a, te drugi historijski i kulturni spomenici. Od prirodne baštine najznačajniji je Plivski vodopad ispod kojeg se rijeka Pliva ulijeva u rijeku Vrbas, a koji se nalazi u samom centru grada, te Plivsko jezero, nekoliko kilometara udaljeno od gradskog središta.
  • Vlašić U relativnoj blizini Banja Luke, nalazi se planina Vlašić, koja je jedno od najznačajnijih odredišta u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju zimski turizam. Vlašić je poznat i po svojim skijalištima, a na njemu se priprema i čuveni vlašički sir.
Ovaj članak je još u začetku. Možete pomoći Wikivodiču tako da ga proširite.
Retrieved from "https://incubator.wikimedia.org/w/index.php?title=Wy/hbs/Banja_Luka&oldid=6296134"