Jump to content

Wy/hbs/Albanija

41.323719.8203Full screen dynamic map
From Wikimedia Incubator
< Wy‎ | hbs
Wy > hbs > Albanija
Wy/hbs/Albanija

Berat

Template:Wy/hbs/COVID-19 box Albanija (albanski: Shqipëria), zemlja je na Balkanu s netaknutim plažama, planinskim krajolicima, tradicionalnom kuhinjom, arheološkim artefaktima, jedinstvenom tradicijom, niskim cijenama i divljom atmosferom sela. Jedna je od najsunčanijih u Europi. Zemlja ima veliko arheološko nasljeđe; bila je dio Stare Grčke, Rimskog Carstva i Osmanskog Carstva do svoje prve deklaracije neovisnosti 1912. godine, postavši kraljevina, a potom komunistička diktatura prije nego što je postala demokratska republika. Albanija je jedna od samo tri većinski muslimanske nacije u Europi.

Regije

[edit | edit source]

Template:Wy/hbs/Mapshape Template:Wy/hbs/Mapshape Template:Wy/hbs/Mapshape

Gradovi

[edit | edit source]

Template:Wy/hbs/Mapframe

  • Script error: No such module "Marker". (Tiranë) — glavni grad. Drveće i planine okružuju grad. Planina Dajt popularno je turističko odredište s kojeg se pruža prekrasan pogled na grad.
  • Script error: No such module "Marker". - Drugi po veličini grad i najveća luka u Albaniji, s historijskim ruševinama, današnjim kulturnim institucijama i plažama
  • Script error: No such module "Marker". — Smatra se jednim od najstarijih gradova u Albaniji, a novi je član UNESCO-vog popisa svjetske baštine. Berat je dugo poznat kao "grad 1001 prozora" zbog svoje jedinstvene osmansko-albanske arhitekture. Ima dobro očuvani dvorac sa stanovnicima koji još uvijek žive unutar njegovih zaštitnih zidina.
  • Script error: No such module "Marker". — Živahni obalni grad udaljen samo oko 8 km (5 mi) od ruševina drevnog ilirskog grada Apolonije.
  • Script error: No such module "Marker". — još jedan UNESCO-ov grad, smješten na jugu, poznat je po svojoj jedinstvenoj arhitekturi iz osmanskog razdoblja. Na brdu usred grada nalazi se veliki dvorac koji je generacijama služio kao zatvor. Sada se unutra nalaze Vojni muzej i Umjetnička galerija. Gjirokastër je također rodno mjesto bivšeg komunističkog vođe, Envera Hoxhe, kao i međunarodno najpoznatijeg albanskog pisca, Ismaila Kadarea. Njihovi domovi sada služe kao muzeji.
  • Script error: No such module "Marker". (Korça) — Smješten u jugoistočnoj Albaniji, nekoliko milja od grčke granice. Ovaj grad je pun života tokom ljeta kada možete pronaći parove i porodice kako šetaju glavnim gradskim parkom, Parku Rinia. Možete pješačiti do vrha prekrasne planine Moravia i razgledati grad i okolni krajolik. Ne propustite pivovaru Korça (poznatu u cijeloj Albaniji) koja svakog kolovoza sponzoriše jednosedmični Festival piva!
  • Script error: No such module "Marker". (Krujë) — drevni grad nacionalnog heroja Skenderbega. Sastoji se od prekrasnih planina; Skenderbegov dvorac danas je muzej. Kruje također sadrži starinski bazar s trgovinama koje prodaju tradicionalnu robu usred popločanih ulica. Kruje su poznate po ćilimarskim zanatima.
  • Script error: No such module "Marker". — najveći grad u sjevernoj Albaniji. Shkodër se smatra glavnim gradom albanske kulture. Lokalno kazalište "Migjeni" bilo je prvo u Albaniji i također je održalo prvu cikličku utrku, prvu nogometnu utakmicu i mjesto gdje je razvijena prva albanska fotografija (autor Marubi). Ovdje je glavna turistička atrakcija dvorac Rozafa, ali i "Velika katedrala", "Džamija Ebu Bekr" i nekoliko drugih.
  • Script error: No such module "Marker". — Živahni primorski grad, lijepe plaže južno od grada. Ovdje pristaju putnički trajekti za i iz Italije.

Druge destinacije

[edit | edit source]
Rijeka Valbona u Tropoji
Kanjon Osum u Škraparu
  • Script error: No such module "Marker". — Ovaj planinski kompleks na sjeveru zemlje čini granicu između Albanije i Crne Gore. Bogato kišom, ovcama, golim stijenama i slikovitim pogledom jedno je od mjesta u Albaniji koje biste trebali vidjeti. Jedno od mjesta gdje možete biti udaljeni manje od 10 km od najbližeg sela, a opet imati cjelodnevni izlet.
  • Script error: No such module "Marker". — S kristalno čistim morem, netaknutim plažama i slikovitim selima, ovo je obala Mediterana kakva je nekada bila.
    • Script error: No such module "Marker". — Jedna od najljepših od mnogih plaža duž obalne ceste između Vlore i Sarande, savršena za kampiranje.
  • Script error: No such module "Marker". — Najveće arheološko nalazište iz grčkog doba u Albaniji. Leži na obali na najjužnijem dijelu zemlje, blizu grčke granice. Minibusevi su dostupni iz Sarande.
  • Script error: No such module "Marker". — Nacionalni park od 20.242 hektara s visokim planinama, velikim livadama i ledenjačkim jezerima.
  • Script error: No such module "Marker". sadrži albanski dio Prespanskog jezera, koji tvori nacionalni park Prespa. Ovo je također područje bogate povijesti, o čemu svjedoče brojne pećinske crkve pronađene u blizini njegovih sela, kao i na otoku Maligradu.
  • Script error: No such module "Marker". — Nacionalni park i selo u sjevernoj Albaniji
  • Script error: No such module "Marker". — Planinski greben u južnom dijelu Albanije, nedaleko od Berat. Ovaj dio zemlje čine paralelni planinski grebeni (do oko 2000–2500 m) odvojeni dolinama. Iako grebeni nisu jako dugi, nude nekoliko dana pješačenja s ogromnom slikovitom ljepotom i fantastičnim panoramskim vidicima. Tomorri je jedan od najpoznatijih grebena sa samostanom Bektaš i kapelom na samom vrhu.

Upoznavanje

[edit | edit source]

Template:Wy/hbs/Quickbar Iako je većina u Albaniji (između 55 i 65 % stanovništva) islamskog porijekla, prema istraživanjima oko 35 odsto Albanaca su agnostici, 22 % su ateisti, 19% su muslimani, 15 pravoslavci, osam katolici, a jedan odsto su pripadnici drugih religija. Mješoviti brakovi su uobičajena pojava.

Albanska tradicija je da se gost poštuje, ali se i od gosta očekuje da poštuje domaćina. Albanci uživaju u dugim šetnjama, ispijanju kafe, a mlađe generacije i u noćnim aktivnostima poput odlazaka u kafiće ili klubove.

Albanija je po evropskim standardima siromašna zemlja.

Naziv Albanija dolazi od riječi Albanoi ,grčkog naziva za ilirsko pleme koje u antičkom vremenu živjelo na tom području. Albanci svoju državu zovu Shqipëria, što znači "zemlja orlova". Ime dolazi od mita da su Albanci potekli od crnog orla. Dvoglavi crno orao je simbol od vremena Skenderbega (rani XV vijek), a i danas je na nacionalnoj zastavi.

Istorija

[edit | edit source]

U antičko vrijeme na prostoru Albanije živjela su uglavnom ilirska, ali I tračanska i grčka plemena. U III vijeku p. n. e, postala je dio rimskih provincija, a pod rimskom i vizantijskom kontrolom ostala je do migracija Slovena u VII vijeku. Nakon toga smjenjuju se vladari od Samuilove države do ponovo Vizantije i drugih.

Sa slabljenjem vizantijske države krajem XII vijeka javljaju se i prvi pokušaji osamostaljivanja albanskih oblasti, a u XIV vijeku ovu oblast zajedno sa većinom Balkana osvaja Otomansko carstvo. Tokom XV vijeka Đerđ Kastrioti Skanderbeg predvodi ustanak nakon kojeg je Albanija bila nezavisna tridesetak godina prije povratka turske okupacije. Državnost je povratila 1912.

Tokom drugog svjetskog rata, okupirani od Italije, a kasnije i Njemačke, Albanci su uspješno zaštitili svoju malu populaciju Jevreja od nacističkog režima.

Vođa otpora Enver Hodža, nakon rata je ustanovio komunističku vlast koja je izolovala državu od ostatka svijeta, da bi 1992, kada je uspostavljena demokratija, bila najsiromašnija zemlja Evrope.

Tranzicija nije bila laka, a najveći problemi koji su je pratili su organizovani kriminal I korupcija. Danas je Albanija je orijentisana prema zapadu, primljena je u Savet Evrope i u NATO.

Klima

[edit | edit source]

Obalama okrenuta Jadranskom i Jonskom moru i planinama koje su dio Balkanske kopnene mase, Albanija ima veliki broj klimatskih regija na malom prostoru. Primorske nizije imaju tipičnu mediteransku klimu, dok u planinskim krajevima vlada mediteranska kontinentalna klima.

Nizije imaju blage zime sa prosječnom temperaturom oko 7 °C, dok su prosječne ljetnje oko 32 °C. Vlažnost vazduha je niska. U južnim nizijama temperature su u prosjeku niže za dva stepena, zimi iznose 5 °C, a ljeti 30 °C.

U unutrašnjosti prosječne temperature vazduha najviše zavise od nadmorske visine. Niske zimske temperature u planinama posljedica se kontinentalne vazdušne mase koja dominira vremenom u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi su česta pojava. Pored nižih temperatura u odnosu na primorje, za planinsko područje su karakteristične i veće dnevne oscilacije. Dnevne maksimalne temperature u unutrašnjosti kotlina i dolinama rijeka su veoma visoke, ali su noći znatno hladnije.

Prosječna količina padavina je velika, što je rezultat konvergencije preovlađujućih vazdušnih struja sa Sredozemnog mora i kontinenta. Ove dvije vazdušne mase se susreću na mjestu gdje se teren uzdiže, tako da najviše kiše padne u centralnim visoravnima. Vertikalne struje, izazvane podizanjem mediteranske vazdušne mase, takođe uzrokuju česte oluje. Mnoge od ovih oluja praćene su lokalnim vjetrovima i bujičnim pljuskovima kiše.

U ravnicama u prosjeku padne od 1.000 do preko 1.500 milimetara kiše na godišnjem nivou, s tim da je na sjeveru ovaj broj veći. Oko 95% ovih padavina izluči se zimi.

Praznici

[edit | edit source]
  • 1. januar: Nova godina
  • 7. mart: Dan učitelja
  • 14. mart: Letnji festival
  • Uskrs
  • Eid al-Fitr i Eid al-Adha (islamski veliki praznici)
  • 19. oktobar: Dan Majke Tereze
  • 28. novembar: Dan nezavisnosti
  • 29. novembar: Dan oslobođenja
  • 8. decembar: Dan mladosti
  • 25. decembar: Božić

Sporazumijevanje

[edit | edit source]

Template:Wy/hbs/See also

  • Albanski je zvaničan jezik.
  • Italijanski se često koristi kao drugi jezik.
  • Engleski razumiju najviše stanovniciTirane i manje u turističkim centrima.
  • Grčki se ponegdje može pričati u jugoistočnim djelovima zemlje.
  • Makedonski se takođe ponegdje razumije u oblastima oko Pogradeca i Korče.

Albanija konstantno ima veliku emigraciju, a mnogi od emigranata se nakon nekog vremena vrate u zemlju sa znanjem stranog jezika - njemačkog, francuskog...

U Albaniju

[edit | edit source]

Sve putarine i turističke takse prilikom ulaska i izlaska iz zemlje ukinute su 2021.

Mapa pokazuje koje zemlje mogu ući u Albaniju bez vize (označene zelenom bojom)

Prema Ministarstvu vanjskih poslova, bez vize u Albaniju mogu ući državljani Andore, Argentine, Jermenije, Australije *, Austrije *, Azerbajdžana, Belgije *, Bosne i Hercegovine, Brazila, Bugarske *, Kanade * , Čilea, Hrvatske, Kipra *, Češke*, Danske*, Estonije *, Finske *, Francuske*, Njemačke *, Grčke *, Vatikana, Hong Konga, Mađarske *, Irske *, Islanda *, Izraela, Italije * , Japana, Kazahstana, Kosova, Litvanije *, Lihtenštajna, Letonije *, Luksemburga *, Malezije, Malte *, Monaka, Crne Gore, Holandije *, Novog Zelanda *, Sjeverne Makedonije, Norveške *, Poljske *, Portugala *, Rumunije *, San Marina *, Srbije, Singapura, Slovačke*, Slovenije *, Južne Koreje, Španije *, Švedske *, Švajcarske *, Tajvana (Republika Kina), Turske, Velike Britanije *, SAD *, Ukrajine. (Državljani zemalja sa zvjezdicom mogu da uđu i sa ličnom kartom umjesto pasoša.) Zbog liberalizacije viznog režima sa područjem šengena viza ne treba ni građanima Antigve i Barbude, Bahama, Barbadosa, Bruneja, Gvatemale, Hondurasa, Kostarike, Mauricijusa, Meksika, Nikaragve, Paname, Paragvaja, El Salvadora, Sejšela, St. Kitsa i Nevisa, Urugvaja, Venecuele i Makaa (Kina). Za boravak duži od 90 dana u periodu od šest mjeseci potrebno je dobiti vizu tipa D.

Avionom

[edit | edit source]

Internacionalni aerodrom "Majka Tereza" je na 15 minuta vožnje od Tirane. Koriste ga mnoge evropske avio kompanije poput British Airwaysa, ITA Airwaysa, Lufthanse, Austriana, kao i low cost operateri Eurowings, Belle Air ili Wizz Air. Na aerodromu je moderni turistički info centar.

Taksi se može rezervisati onlajn sa MerrTaxi Tirana i do grada će koštati 11 eura. Besplatni nacionalni taksi broj je 0800 5555.

Na izlazu sa aerodroma uvijek ima prevoznika koji do Tirane naplaćuju od 11 do 15 eura (1500 - 2000 leka). Tarife za druge lokacije mogu se naći ovdje.

Autobus od aerodroma do Trga Skenderbeg, Rinas Express, košta 250 leka u jednom pravcu i sa obje krajnje stanice saobraća na otprilike sat u periodu između 08:00 i 19:00. Nije baš najtačniji i treba doći ranije. Putovanje traje oko pola sata. Kada se izađe sa aerobroma treba proći parkingom pored taksista da bi se stiglo do autobuske stanice. Sa Skenderbega autobus kreće sa sjeverozapadnog ugla, u blizini ostalih autobuskih stanica.

Alternativni aerodromi su na Krfu (Grčka) odakle se do Sarande u Albaniji može doći hidrogliserom ili Podgorica (Crna Gora), koja je na tridesetak kilometara od albanske granice, odnosno 60 kilometara od grada Skadra.

Vozom

[edit | edit source]

Nije moguće doći u Albaniju vozom. Jedina internacionalna pruga od Podgorice (Crna Gora) do Skardra (Albanija) služila je isključivo za prevoz tereta, a putnički saobraćaj nikada nije uspostavljen uprkos tome što veliki broj mještana i turista često putuje između dva grada.

Autobusom

[edit | edit source]
Autobuska stanica u Tirani

U Tiranu se može doći iz:

Iz Crne Gore

[edit | edit source]

Iz Podgorice do Tirane, preko Skadra, saobraćaju tri autobusa dnevno, a karta košta 15 ili 17 eura do Tirane, odnoso 10 ili 12 eura do Skadra. Iz Kotora (preko Budve) za Tiranu dnevno kreću po dva autobusa, a karte koštaju 27 eura (jun 2023). Put od Podgorice do Skadra traje oko sat i po, ako nema gužve na granici

Iz Grčke

[edit | edit source]

Autobusi saobraćaju svakodnevno od Janjine do granice u Kakaviji. Odatle je kratka šetnja između grčkog i albanskog punkta. Samo pazite da ne odugovlačite, jer kombi (minibus) do Đirokastre neće čekati i možete biti primorani da se cjenkate sa taksistima. U Đirokasteru možete kupiti autobusku kartu za Atinu ili bilo gdje između. Autobusi su novi, jeftini i klimatizovani, a staju pored nekih benzinskih pumpi.

Brodom

[edit | edit source]
  • Trajekti za Drač stižu iz Barija (9 sati, dnevno), Ankone (19 sati, tri nedjeljno) i Trsta (14 sati, nedjeljno, samo tokom sezone). Raspored i informacije o cijenama možete naći ovdje .
  • Iz Barija saobraća brzi trajekt (3 sata vožnje).
  • Postoje i dvije noćne trajektne linije kojima upravljaju Skenderbeg Lines i European Seavais od Brindizija do Valone.
  • Trajekti sa Krfa za Sarandu saobraćaju svakog dana.
  • Trajekt između Brindizija i Šengđina kompanije European Seavais saobraća dva puta nedjeljno tokom ljeta (2015).

Autom

[edit | edit source]

Prije ulaska u zemlju provjerite da li vaša međunarodna kartica osiguranja motornih vozila (zeleni karton) važi za Albaniju (AL) zajedno sa registracijom vozila i punomoćjem od vlasnika ako automobil nije vaš. Graničari su veoma strogi u pogledu propuštanja automobila bez ovih dokumenata.

Put između Janjine (Grčka) i Tirane (E853/SH4), na glavnoj ruti između Crne Gore i Grčke, je solidnog kvaliteta.

Put između Kristalopigija (Grčka) i Bilišta je veoma dobrog kvaliteta. Na grčkoj strani postoji plaćeni autoput A29 sa 2 trake, koji ima malo saobraćaja.

Put između Struge, Sjeverna Makedonija i Tirane (E852/SH3) je solidan. Dosta se vozila kreću duž krivudave planinske rute, budite oprezni, posebno iza krivina ili tokom preticanja.

Put između Prizrena (Kosovo) i Tirane (E851/A1/SH5) je na nivou evropskih standarda. Duž nekih mostova u blizini kosovske granice treba opreza, takođe se može desiti da krava šeta autoputem jer nema ograde.

Put između Tuzi (granica Crne Gore), preko Skadra do Tirane (E762/SH1) je solidan ali i dosta prometan.

U Albaniju se iz pravca Crne Gore može ući i puten graničnog prelaza Sukobin u blizini Ulcinja. Put je nedavno rekonstruisan. Tokom ljetnje sezone na ovom prelazu zna biti gužva, pogotovo vikendima. Od granice do Skadra je petnaestak minuta vožnje.

Taksijem

[edit | edit source]

Albanija nije velika država i moguće je izaći iz zemlje taksijem. Na primjer iz Skadra možete stići do Ulcinja ili Podgorice po cijeni od 50 do 100 eura.

Kroz Albaniju

[edit | edit source]

Autobusom

[edit | edit source]

Autobusi i minibusi su najbolji načini za putovanje unutar Albanije, ali nisu uvijek u najboljem stanju. Malo je autobuskih kompanija; mnogima upravljaju individualni vozači. Autobusi su udobniji i jeftiniji, a iako sporiji, voze po rasporedu i uglavnom su tačni. Ponekad odu i prije termina, ako su puni. Dakle, dođi ranije.

Minibusi nemaju red vožnje (polaze kada su puni) i, osim velikih gradova, omogućavaju putovanje u neka manja mjesta do kojih autobusi ne saobraćaju često. Njihova stajališta nisu uvek na očiglednim lokacijama, treba da se raspitate ili da pripazite na grupe bijelih ili crvenih kombija. Nazivi odredišta uglavnom su prikazani na kontrolnoj tabli, ali ne i cijene (za orijentaciju pogledajte sajt ispod). Minibusi su slabo regulisani i pružaju autentično lokalno iskustvo.

Iz Tirane, mnogi autobusi i minibusi dnevno polaze za Skadar, Drač, Elbasan, Fier i Berat. Minibusi koji odlaze na jug poput Đirokastera ili Sarande obično polaze prilično rano ujutru. Generalno, minibusi koštaju malo više i idu malo brže, ali mogu biti neprijatni za duža putovanja jer su putnici dosta blizu.

Dobar veb-sajt za pronalaženje autobuskih termina i cijena, čak i za prekogranični transport, je gjirafa.com.

Vozom

[edit | edit source]
Mapa albanskih pruga Template:Wy/hbs/Nowrap
Red vožnje (oktobar 2021)

Iako je albanska željeznička mreža najmlađa u Evropi, pruge i vozni park su u lošem stanju, a vozovi se kreću maksimalno 45 km/h. Putovanje autobusom je popularnije i često pogodnije, ali vozovi nude više prostora od često preopterećenih minibuseva. Karte su veoma jeftine, a tokom putovanja možete vidjeti prelepe pejzaže i divlje terene, kuće u izgradnji u neposrednoj blizini pruge, kao i upoznati lokalno stanovništvo u vozu.

U funkciji je veoma ograničen putnički servis na relacijama Drač - Tirana (Kašar) I Drač – Elbasan. Karte se prodaju samo na željezničkim stanicama, za naredni polazak i ne mogu se kupiti unaprijed. Kašnjenja ili otkazivanja vozova znaju biti nenajavljena, pa sve termine-informacije provjerite na željezničkoj stanici.

Autom

[edit | edit source]
Ograničenja brzine u Albaniji (do 3.5 t)

Putevi između najvećih gradova su u dobrom stanju. Neke dionice autoputa nisu u potpunosti završene, a putarina se ne plaća.

Sporedni putevi, sa druge strane, znaju biti veoma loši, ponekad i skoro neprohodni. Prije skretanja sa glavne ceste, raspitajte se o stanju puta kod lokalaca.

Na autoputevima česte su promjene ograničenja brzine (ponekad i bez uočljivog razloga). Česte su policijske kontrole, a bićete zaustavljeni i kada ne uplaite oborena svjetla.

Ne očekujte evropsku saobraćajnu kulturu, niti striktno poštovanje pravila. Čak i na autoputu, neka vas ne iznenade pješaci ili stoka. Planinski putevi mogu biti tijesni i krivudavi, pa ne zaboravite da ponesete rezervnu gumu i provijerite nivo rashladne tečnosti motora prije kretanja.

Navigacija je laka, iako su neke mape zemlje zastarjele ili sadrže greške.

U gradovima, a posebno Tirani, mnogi putevi se unapređuju, popravljaju i preimenuju. Zbog toga će putovanje automobilom unutar grada biti sporo i teško. Tirana pati od velikih saobraćajnih gužvi tokom jutra i podneva.

Veoma lijepa vožnja je SH8 planinska dionica Vlore-Saranda. To je tipičan mediteranski put i pruža divan pogled na more sa visine. Put do vrha planine Dajti je loš.

Prosjaci i djeca prosjaci mogu prići vašem automobilu na glavnim semaforima.

Pravila

[edit | edit source]

Osim vozačke i saobraćajne dozvole, potreban je i zeleni karton za automobil. Ukoliko ne posjedujete zeleni karton, prilikom ulaska u zemlju morate platiti osiguranje po cijeni od 50 eura (podatak iz 2023.).

U Albaniji se ne plaća putarina. Upotreba zimskih guma nije obavezna, kao ni upaljena kratka svjetla tokom dnevne vožnje, ako je vidljivost dobra.

Maksimalno se može imati 0.1 promil (0.01%) alkohola u krvi.

Biciklom

[edit | edit source]
Offroad biking near Gjirokstra

Vozači su nedovoljno pažljivi prema biciklistima koji se kreću drumom i malo je mjesta na kojima možete ostaviti bicikl. Ukoliko prevaziđete ove izazove, vožnja biciklom kroz Albaniju može biti veoma lijepo iskustvo.

Hranu i vodu lako je naći u kafeima pored glavnih puteva.

Dozvoljeno je kampovanje na javnom zemljištu, čak i na privatnom ne bi trebalo biti problema, ali ipak pitajte vlasnike, ako su u blizini.

Van Tirane veoma je teško nabaviti djelove ili popraviti moderna bicikla.

Stopom

[edit | edit source]

Albanija je pogodna za ovaj vid prevoza iako ga lokalno stanovništvo uglavnom ne koristi.

Najbolje je stojati uz magistralu na proširenju ili mjestu gdje je vozačima lako da se zaustave i umjesto palca koristiti cijelu ruku kojom ćete pokazati pravac u kojem želite da idete.

Naravno, treba imati u vidu osnovne mjere opreza, ne stopirati noću ili u "pogrešnom dijelu grada". Više informacija (na engleskom jeziku) možete naći ovdje.

Šta vidjeti

[edit | edit source]
Beautiful and quiet beach at Ksamili
Plaža u Dhermi
Plaža Golem južno od Drača

Na jugu možete naći naslijeđe turske i grčke kulture, dok na sjeveru ima ostataka ilirskih građevina.

  • Primorje, sa atraktivnim plažama i predivnim plavim morem uvijek je dobar izbor. Duž Albanske rivijere (područje u Vlorskom okrugu uz Jonsko more podno planina Ceraunia u južnoj Albaniji) ima dosta vila (uglavnom napravljenih od drveta), bed and breakfasts objekata, kampova, i drugih smještajnih kapaciteta. Tu je takođe nekoliko plažnih resorta. S planinskog prevoja Logara u istoimenom nacionalnom parku pruža se veličanstven pogled na rivijeru. U blizini je i Cezarov prevoj, kojim je rimski vojskovođa išao u napad na Pompeju.
  • Planina Dajti je popularno izletište u Tirani.
  • Šetnja oko južnih gradova poput Butrinta, koji je pod zaštitom UNESCO je uvijek nezaboravna. U Butrintu je dosta antičkih ruševina.
  • Tvrđave se mogu obići u mnogim albanskim gradovima Neki od njih su Petrela u blizini Tirane, Rozafa u Skadru, Berat koji je i naseljen, kao i Skenderbegova tvrđava u mjestu Kruje.
  • Hiljade bunkera iz vremena komunizma su širom zemlje, u gradovima ali i van njih.

Šta raditi

[edit | edit source]

Plaže i plivanje

[edit | edit source]

Obala se proteže na ukupno 450 km i dodiruje dva mora: Jonsko na jugu i Jadransko na sjeveru.

  • Polovina obale koja se proteže sjeverno od Valone do granice sa Crnom Gorom (kod delte rijeke Bojane) izlazi na Jadransko more. Tu je dosta pješčanih plaža sa plitkom vodom uz obalu, što ih čini idealnim za porodice sa djecom. Voda je mutno zelena i nije pogodna za ronjenje. U blizini obale gotovo da nema algi i meduza. Zbog male dubine voda se dobro zagrijava, pa sezona kupanja počinje rano, u prvim nedjeljama maja.
  • Albanska rivijera koja se proteže južno od Valone do albansko-grčke granice, izlazi na Jonsko more. Sastoji se od stenovitih plaža i strmog morskog dna, ali je voda kristalno čista i ima tirkiznu boju.

Cijela obala i plaže pripadaju opštinama i otvorene su za sve. Ležaljke i suncobrani se plaćaju i pripadaju plažnim barovima/restoranima. Tokom glavne sezone u julu i avgustu plaže su pune lokalnog stanovništva i turista, ali u junu ili septembru, kada je vrijeme jednako lijepo I voda topla, gužve gotovo da nema.

Planine

[edit | edit source]

Albanija je uglavnom planinska zemlja, dvije trećine njene geografije čine brdovite oblasti sa malim pojasom nizije u priobalju. Najviša je planina Korab na granici sa Makedonijom sa 2753 metra nadmorske visine. Na sjeverozapadu su veoma lijepe i divlje Prokletije, poznate i kao Albanski Alpi sa najvišim vrhom od 2694 metara nadmorske visine. Osim prirodnih ljepota, albanske planine imaju ogroman za rekreaciju na otvorenom i takozvani avanturistički turizam. Gradovi Vermoš, Teti, Razem, Boge i Valjbona mogu poslužiti kao odredišne tačke za ekspedicije.

Termalni izvori i banje

[edit | edit source]
Benjë

Albanija ima brojne termalne izvore i značajnu banjsku kulturu. Neke od njatraktivnijih lokacija su:

Širom zemlje ima prirodnih toplih izvora kao što su Holta, Postenan i Sarandoporo (takođe zanimljiv i zbog prirodnih ljepota), te i Shupali i Mamurras.

Ima ih mnogo više, navedeni su najtopliji.

Odlično štivo o ovoj temi, ako želite da otkrijete više, je publikacija „Termalne i mineralne vode Albanije“ Romea Eftimija i Alfreda Frašerija (ISBN: 978-99943-2-346-3).

Kupovina

[edit | edit source]

Novac

[edit | edit source]
Srednja kursna ili tečajna lista albanski lek
Stanje januar 2022:
  • američki dolar US $1 ≈ 107  lek
  • euro ili evro €1 ≈ 122  lek
  • britanska funta UK £1 ≈ 145  lek

Kursevi/tečajevi variraju. Trenutni kursevi/tečajevi za ovu i druge valute su dostupni na stranici xe.com

Novčanica od 100 leka

Nacionalna valuta je lek (množina lekë, symbol L, ISO kod: ALL). Euro je široko prihvaćen i uglavnom može da se koristi za kupovinu roba i usluga, ali vam kusur može biti vraćen u albanskoj valuti.

Bankomati

[edit | edit source]

Ima ih u svim gradovima i drugim većim mjestima.

Kartice

[edit | edit source]

Mogu se koristiti skoro svuda, osim pijaca i ponekih malih prodavnica.

Šoping

[edit | edit source]

Prodavnice se otvaraju oko osam ili devet časova ujutro, a rade do 22 sata (ljeti). Većina je otvorena i nedjeljom.

In all the Albanian cities you can find numerous shops, which offer different goods, of well known marks, glasses, antique objects, etc. Of great interest for the tourists are the traditional bazaars of Kruja, Korca, Shkodër, Gjirokastra and Tirana, where you can find the artisan works produced by locals. You can buy wooden carved objects, ceramics, embroidery with popular motifs and also copper objects. Souvenirs: raki, alabaster bunker ashtrays.

Always demand a receipt or ticket, especially at official places. It is a common scheme that they just reuse tickets or keep the money in their own pockets, as it happens in Butrint. This doesn't help conservation effort and supports money laundering.

Online you can try MerrJeb.al for various used goods—Ebay or Facebook Market (or any Facebook Groups for that matter) do not seem to be very common or highly frequented.

Napojnice

[edit | edit source]

Tipping has not become a custom in Albania and it is not expected; in some cases it might even confuse staff. If dining in a westernised restaurant in the capital you may round up the bill.

Berat, doručak sa pogledom

Na albansku, kao i na balkansku kuhinju uopšte, Turska, odnosno Otomanska imperija koja je ovim regionom vladala više od 400 godina, imala je veliki uticaj. Od pada komunizma ranih 1990-ih, osjećaju se uticaji Italije i Zapadne Evrope. Većina onoga što je dostupno u zemljama kao što su Grčka i Italija biće dostupno u Albaniji, posebno u većim gradovima. Mnogi ljudi oko svojih kuća gaje voće i povrće, a najčešće sve vrste grožđa od kojih se prave rakije. Takođe je dosta maslina. Salate se obično prave od svježeg paradajza i luka. Vrsta gulaša često je dio obroka. Ove čorbe se lako prave, fleksibilne su sa sastojcima koji obično uključuju krompir, luk ili pirinač itd.

Jagnjetina je glavno meso na mnogim mjestima.

  • Burek i ajran (blago posoljen jogurt i razređen hladnom vodom) su veoma čest doručak. Burek “shkipetar me perime” (sa spanaćem i feta sirom) se često smatra nacionalnim jelom. Uobičajen je i sa mesom (me mish).
  • Tavë kosi je jednostavno jelo od pečene jagnjetine i pirinča, servirano sa sosom od jogurta.
  • Qofte të fërguara - albanske pržene ćufte sa feta sirom. Tradicionalno se služi sa prženim krompirom ili pirinčem.

Poslastice i grickalice - Mnoge poslastičarnice (pastiçeri) nude širok izbor ukusnih peciva uključujući kolače

  • Baklava je popularna poslastica i uvijek se pravi u novogodišnjoj noći.
  • Oshaf - Puding od smokve i ovčijeg mlijeka. U mnogim gradovima možete pronaći prenosive roštilje, gdhe se svježe pečen kukuruz prodaje za 50 leka.
  • Kukuruz - često ćete naići na mobilne roštilje za pečenje kukuruza.

Mliječni proizvodi

[edit | edit source]
  • Mladi sir (djathë i bardhë) - there are lots of different types but mostly young cheese (white and soft feta-like). In village shops, cheese may be kept at a lower standard of hygiene than in supermarkets, but it's worth a try as it's usually fresh and delicious. Such cheese is sold for a very good price (600-800 leke, €5+/kg; try the higher-priced ones first), which in the rest of Europe can't be bought for less than €15/kg.
    cow cheese - djathë lope (400 lek / kg)
    sheep cheese - djathë dele (800 lek / kg)
    goat cheese - djathë dhie (700 lek / kg)
    The "Gjirofarm" feta cheese is similar to Greek feta cheese, although a bit more expensive. However, most of the restaurants, especially in Tirana and the southern part of the country, use this cheese. It's very delicious, and it's one of the few cheeses that is exported from Albania.
  • hard cheese (kaçkavalli) of good quality is not easy to find. It is advised to look for products imported from Italy.
  • cottage cheese (gjizë) is a type of dry curded cheese, made from yogurt and citric acid (200 lek / kg).

Voće i povrće

[edit | edit source]
Bamije

Albanija je savršeno mjesto za kupovinu svježih domaćih proizvoda koje su uzgojili lokalni poljoprivrednici. Dosta je jeftinije nego u zemljama EU, a cijene su obično niže i u odnosu na zemlje u okruženju.

Piće

[edit | edit source]
Rakija
Planinski čaj

Tipično balkanski, omiljeno piće je rakija (raki). Proizvodi se proizvodi lokalno, često u kućnim uslovima, od grožđa, šljive, ali i drugih voćki poput murve.

Brojna su lokalna piva i vina raznog kvaliteta.

Planinski čaj (species: Sideritis scardica, lokalni naziv: çay mali) je veoma popularan na Balkanu, a pogotovo u Albaniji. Može se kupiti na pijacama. Često se pije sa medom i/ili limunom i ne sadrži kofein.

Noćenje

[edit | edit source]

U gradovima ima dosta hotela, a cijene noćenja su od 15 eura. Hoteli su obično čisti, osoblje u većim gradovima uglavnom govori engleski i/ili italijanski.

Van većih gradova, manje je hotela, ali ne bi trebalo da bude problem naći smještaj.

Bezbjednost

[edit | edit source]

Albanija je generalno bezbjedna zemlja, i uz uobičajene mjere opreza ne bi trebalo da bude problema.

Zdravlje

[edit | edit source]
Mineral water at a restaurant

Voda iz česme uglavnom je za piće. Tokom ljeta treba koristiti sredstvo protiv komaraca jer ih ima dosta pogotovo na lokacijama nekadašnjih močvara. Na plažama pazite na krhotine stakla i ježeve. Duvanski dim teško ćete izbjeći. Pušenje je zabranjeno u restoranima, ali se sprovođenje ove mjere ne nadgleda dovoljno.

Običaji

[edit | edit source]

Albanci su vrlo gostoprimljivi. Even more so than the rest of the Balkans, elder males expect to be shown respect on account of their age. Men of the family have to be respected in particular. Shake hands with them and do not argue about topics such as religion and politics. Certain topics are strictly taboo; homosexuality is one good example. Don't speak about gay rights, no matter what. The situation changes a lot according to the location (village or city) and the people with whom you speak as well. Of course, in the hidden north, avoid topics that go beyond local understanding, but be sure that in Tirana you will find very cosmopolitan people that are as open to new ideas as the citizens of Western Europe.

Sometimes, if you stay for a night or so at someone's house, don't be surprised if you see a AK-47 Kalashnikov hanging at the wall. It's pretty normal for Albanians to keep guns in the house.

Traditions

[edit | edit source]

Template:Wy/hbs/Ramadan In Albania it's common for men to kiss cheeks of males of their age or younger, even the first time they meet them. This is especially true for the regions of Fier, Tepelena, Vlora and Gjirokastra. In Northern Albania, they will simply touch each other's cheeks, but not kiss them. Women also kiss one another, sometimes from the first time they meet, but men and women do not kiss each other on the cheek unless they have been friends for a long time. Kissing cheeks between young people, 15–20 years old, is however very common. If you are a man, or a woman with a group of men, don't compliment females, unless they are under 10–12 years.

If a baby is in the family, always ask to see him or her, and don't forget to add a compliment (usually "Genka i shendetshem, me jete te gjate" or "What a sweet baby" works best).

If you speak a language where there are different formal and informal words for "you" in singular and "you" (like Italian, Greek, German, etc.), be aware that some Albanians do not use the formal form in their language. Sometimes, even the prime minister is addressed with "ti" (the informal word for "you", "tu" in Italian, "Du" in German or "Esi" in Greek), if the journalist is a friend of him. However, when meeting people for the first time, it's better if you address them with the formal word, although they will shortly after ask you to address them with the informal one.

Policemen in Albania are often polite. They usually never stop foreign cars, but if you rent a car, they may stop you. However, when they see you are a foreign tourist, they will immediately tell you to go on (usually with a "Ec, ec, rruge te mbare" which can be translated in "Go on. Have a nice trip"). When this happens, it's very polite if you respond with a "Faleminderit" ("thank you" in Albanian).

Albanians love dancing, especially during weddings. If you are attending a party, don't be afraid to dance. Maybe you don't know the traditional dances, but try to learn.

Komunikacije

[edit | edit source]

SIM kartica

[edit | edit source]

Lokalna Vodafone ili ALBtelecom pripejd sim kartica se može kupiti po najnižoj cijeni o doko 600 leka. Prilikom transakcije treba pokazati pasoš.

Bežični internet

[edit | edit source]

Dostupan je u većini ugostiteljskih objekata, tražite lozinku osoblju.

Kuda dalje

[edit | edit source]

Iz Skadra lako ćete stići do Ulcinja. Ako nema gužve na granici, vožnja automobilom će trajati oko 45 minuta. Iz Skadra se autobusom može putovati u crnogorske gradove Podgoricu, Budvu, Kotor i najbliži Ulcinj. Postoji i linija iz Tirane za Podgoricu koja saobraća svaki drugi dan.

Preko prelaza Pogradec dolazi se u Sjevernu Makedoniju. Prva turistička atrakcija na koju se nailazi nakon četrdesetak minuta vožnje je Ohrid na istoimenom jezeru.

Do Kosova se stiže autoputem preko prelaza Kukes.

Preko Đirokastera i graničnog prelaza Kavavi možete otići u Grčku.

Iz primorskih gradova Drač i Vlora može se ići trajektom u Italiju, a na grčki Krf iz Sarande.

Avionom

[edit | edit source]

Albanija ima veoma jeftine letove za brojne destinacije širom svijeta. Zbog toga je aerodrom u Tirani postao veoma popularan u cijelom regionu, ne samo za dolaske i odlaske u Albaniju već i za one koji idu u ili iz Crne Gore, Makedonije ili Kosova.

Ovaj članak je još u začetku. Možete pomoći Wikivodiču tako da ga proširite.

Template:Wy/hbs/IsPartOf