Wp/wlx/Upper West Region
| Continent | Africa |
|---|---|
| Country | Ghana |
| Capital | Wa |
| Located in the administrative territorial entity | Ghana |
| Coordinate location | 10°20′0″N 2°15′0″W, 10°20′0″N 2°15′0″W |
| Shares border with | Upper East Region, North East Region, Savannah Region |
Wa Naa Paalʋʋ (Naŋsaalɩɩ: Upper West Region) ɩyɛ Gaana yie pie-nɩŋ-ayʋɔbʋ nɩ kaŋa aŋ bɩ a paalʋʋ saaju-ŋmɩŋtɔŋlieŋee (northwestern) sɛŋ.[1] Ʋ nɩŋ Gaana paalʋʋ ŋa baŋ bʋɔna Upper East aŋ bɩ ʋ ŋmɩŋtɔŋpuhee (East) sɛŋ pɩɛlɩ-taa, ka ʋ nɩŋ Gaana paalʋʋ ŋa mɩŋ naŋsaalɩɩ puoŋ, Northern Region aŋ bɩ ʋ muni sɛŋ nɩ peɛlɩ-taa, Gaana paalʋʋ ŋa mɩŋ naŋsaalɩɩ puoŋ baŋ bʋɔna Savannah Region aŋ bɩ ʋ muni gara ʋ ŋmɩŋtɔŋpuhee sɛŋ mɩŋ pɩɛlʋʋŋ. Paalʋʋ ŋa baŋ bʋɔna Burkina Faso mɩŋ neɩŋ a yiri ŋa pɩɛlɛɛ taa ʋ saaju sɛŋ. A Wa Naa Paalʋʋ teŋkpɔŋ la yiri ŋa baŋ bʋɔna Wa, be mɩŋ la la ka nʋba yɛga be.
A yiri teŋkoriŋ-yɛla
[edit | edit source]1983 yuoni poʋŋ daaŋ la ka daʋ ŋa aŋ daaŋ ɩ Gaana paalʋʋ jɛojɛo kaara baŋ boʋna Jerry John Rawlings daaŋ ŋmaa Upper West, saŋa ŋaŋ ka "Provisional National Defence Council (PNDC) sojahi kaabu jɛmane ɩŋaŋ. Ʋ daaŋ ŋmaaguʋŋ yi Ùpper Region` ɩŋaŋ, ka ʋna la te jine Upper East Region. A waana yuomo pie neŋ anuu ʋna daaŋ naŋ la Region paalaa sɛne ka a yuoni 2018 poʋŋ ka Gaana yidããdaʋ ŋa baŋ boʋna Nana Addo Danko Akufo Addo daaŋ ŋmaa Region ayoʋbɩ a paahɩ: bla juŋ ka a ɩrejenhɩ nuʋrɩ lɛo ɩ pie-neŋ-ayoʋbe.
Buura Aŋ Bi A Yiri Pʋoŋ
[edit | edit source]Upper West paaluu pʋoŋ, buura ata la laŋ bi be a ɩ yɛga beŋ; Waala, Dagaaba aneŋ Sisaala. Nɩba ŋa baŋ buona Waalaa bie Wa neŋ ʋ kuri-bilii pʋoŋ, Dagaaba la nɩba ŋa aŋ be a yiri ŋmɩntoŋlɩŋee seŋ, ka Sisaala meŋ be ʋ ŋmɩntoŋpʋohɩŋee seŋ. Waala kpoŋ jiejaa ɩyɛ Sɩlaamahe chɛ ka Dagaaba meŋ neŋ Sisaala ne yaga jie ɩ nansaaraa-dɩɩna deme aneŋ bagemaaneba. A Waala yɛlɛɛ Waalɩ, ka Dagaaba yɛla Dagaare ka Sisaala meŋ yɛla nuguree bii ka lageŋ-tɩrɩ la (Sisaalii).[2]
Ba Yiri Maalibu Jimbu
[edit | edit source]Wa taree Namine lambo baŋ boʋna ka "Waala Traditional Council." Ana jimbu ŋa maŋ taree Namine aneŋ gominante tuntuniba. Wa Naa pampana ŋa la Naa Fuseini Pelpuo IV (anaahe daana) ʋŋ la ɩ ana jimbu ne neŋkpoŋ[3]
A Paaluu Woree Neŋ Ʋ Kpaaŋ Chaanii Saŋa
[edit | edit source]Ʋ Simbu Neŋ Jieni Ʋŋ Be
[edit | edit source]Upper West ɩɛ a paalihɩ pie neŋ ayuʋbe ne kaŋa aŋ be Gaana pʋoŋ. Ʋ bie Gaana saaju a gara ʋ ŋmintoŋliɩŋɩɩ seŋ awo boŋ ŋa teŋ maŋ yeli ka latitude 9.8° - 11.O° saaju seŋ aneŋ longitude 1.6° - 3.0 ŋmintoŋliɩŋɩɩ, ka ʋ neŋ Burkina Faso paaluu tɔribogrɩ te chɛhɩ taa.[4] Ʋ teŋgbane yelhuu ɩɛ 18,476km² , Gaana teŋgbane 12.7% la bla. Gaana saaju ŋmintoŋpuhŋneeŋ, Upper East region neŋ Burkina Faso tɔribɔgrɩŋ chɛhɩ taa, ka ʋ ŋmintoŋliɩŋee meŋ Upper West region la.
Gaana puoŋ, ʋna la Region ŋa aŋ ɩ ayopoiŋ daana aŋ dɩ saaju, bɛrehuŋ puoŋ. Ʋ tarɛɛ distrɩkhe pie neŋ yeni. Ʋ bɩjie ne juŋ, ʋ ɩyɛ jie ŋa daa diibu aŋ na baŋ wahe hali gba ka paalɩ jaane meŋ na baŋ wa di daa beŋ. Chɛ, tumbɛɛ, balauhe awo buuŋ nyugbu, baalɩhe a neŋ naŋnyigri aŋ wahe juŋ, ka a taa yɛga meŋ naŋ paahɩ ana faŋdare neŋ, ajaa maaleŋ waana ne yɛ pɛliŋteɛo.
Yɔnyɛ Jiihi
[edit | edit source]Jie ŋa baŋ boʋna ka Wechiau Puohee Kpɛ-jie (Wechiau Hippopotamus Sanctuary) bie Wa saaju ŋmintoŋliɩŋee seŋ a peɛli kʋoŋ-gbɛre ŋa baŋ bʋona "Black Volta" aŋ bi a Wa West Distɩrɩk puoŋ. Ka Gwollu Gʋɔne aŋ bi Sisaala Distɩrɩk puoŋ ɩyɛ Gaana yidaaŋdaʋ koree -Dr. Hilla Limann, yiri.[5]
Ba Sɩɩmaa
[edit | edit source]Sɩɩmaa Upper West dɛme aŋ dire la Saʋ bee ka Tuo Zaafi la jengba teri pʋoŋ la be la, chɛ baŋ maŋ ŋmaaguu giraa ka TZ bee T-Zed nansaaree pʋoŋ.[6]
Paaluu Daa Diibu
[edit | edit source]Upper West dɛme daa diibu kpoŋ te jɛgee kuobu aneŋ guolibu. Ba boŋ kuorɩhe mine la ama chi, jɛnɩɩ, maanɩɩ, taama, aneŋ mui. Duuhe meŋ la ama Pɩɩhe, boohe, nʋohe, dobaahe, aneŋ kpiini meŋ ɩɛ duuhe baŋ maŋ guona a nɛne a neŋ a jɛla juŋ. A paaluu sasεʋ wagrɩ aŋ maŋ ɩ yɔgɔ ne juŋ, ʋ maŋ yi nansaare chiu October wagri a waana nansaare chiu May, nɩba yɛga maŋ yie a paaluu gaa tuma tumbu Gaana muni seŋ awa a yuoni chɛlɩŋ.
Kaʋ Dɛɛhe
[edit | edit source]Basketball (Unicorns Basketball Team), Bolɩ, Tennis, Volleyball la kaʋ dɛɛhe diɛɛŋhe ne aŋ pure beŋ .
Karɩmbʋjiihi
[edit | edit source]A Karɩmbʋjiihi mine aŋ bɩ a paalʋʋ:
- St. Francis Xavier Junior Seminary
- St. Francis Girls of Assis
- St. Michael Boys - Nandom
- St. Ignatius of Loyola SHS
- Queen of Peace SHS
- Lawra Senior High School
- .Kanton Senior High School
- Wa Senior High School
- Wa Senior High Technical School
- Wa T I Ahmadiyya Senior High School
- Wa Islamic Girls Senior High School
- Wa Islamic Senior High School
- Naa Momori Senior High School
- Ullo Senior High School
- Piina Senior High School
- McCoy College Of Education
- UBIDS formerly UDS
- Jirapa Nursing Training College
- Nusrat Jahan Ahmaddiyya Training College
- Wa Nursing Training College
- Wa Technical University, aneŋ a taa jɛmaa
Yie Mine Aŋ Be Upper West Paaluuŋ
[edit | edit source]- Local gomenente puoŋ la ka Apa Wɛɛsi paaluu gominente be. Ana Local gomenente puoŋ, ba poɛɛ a Riijiinhe ɩŋ jiihi pie neŋ yeni(11 MMDA's) ka a pore la ŋa:
- Motropolitan =0
- Minispaale = 5
- Ordinary Assemblies =6
- Chief Executive laŋ maŋ kaara a Distrɩk Minisipaal bee ka a Metropolitan Assembly la. Ka ʋ na maŋ la paaluu yidaaŋdaʋ gbɛboge-aha a puoŋ
- Distrɩkhe aŋ bi be duohe la ŋa:
| MMDA
Yuori |
# | Teŋkpoŋ | MMDA
Ahejie |
Niba nuore |
|---|---|---|---|---|
| Daffiama-Bussie-Issa | 1 | Issa | Ordinary | 38,754 (2021) |
| Jirapa | 2 | Grabaa | Minsipaale | 106,874. |
| Lambussie-Karni | 3 | Lambussie | Ordinary | 51,118 (2021) |
| Lawra | 4 | Lawra | Minsipaale | 58,433 |
| Nadowli-Kaleo | 5 | Nadowli | Ordinary | 77,057 (2021) |
| Nandom | 6 | Nandom | Minsipaale | 51,328 |
| Sissala East | 7 | Tumu | Minsipaale | 80,619 (2021) |
| Sissala West | 8 | Gwollu | Ordinary | 63,828 (2021) |
| Wa East | 9 | Funsi | Ordinary | 91,457 (2021) |
| Wa Municipal | 10 | Wa | Minsipaale | 200,672 (2021) |
| Wa West | 11 | Wechiau | Ordinary | 96,957 (2021) |
Tigirihi Aŋ Bi Apa Wɛɛsɩ Paaluuŋ
[edit | edit source]- Tigirihi ne mine baŋ maŋ dire Apa Wɛɛsɩ paaluuŋ la ŋa[8]:
- Damba Tigiri
- Dumba Tigiri
- Paaragbiele Tigiri
- Kobine Tigiri
- Kakube Tigiri
- Gologo/Golib Tigiri
- Fao Tigiri
- Samanpiid Tigiri
- Feok Tigiri
- Adaakoya Tigiri
- Kuure Tigiri
- Tengana Tigiri
- Boaram Tigiri[9]
Niba Mine Aŋ Puri Apa Wɛɛsɩ Paaluuŋ
[edit | edit source]Niba mine aŋ puri a yi Apa Wɛɛsɩ naa paaluu ka Ghana jaa baŋ ba yɛla la ŋa:
- President Dr. Hilla Limann aŋ yi Gwollu
- Cardinal Peter Poreku Dery aŋ yi Nandom
- Alhaj Maulvi Nur Mohammed Bin Salih aŋ yi Wa
- Hon. Joseph Yieleh Chireh aŋ yi Wa West
- Peter Nanfuri aŋ yi Jirapa
- Kwesi Nyantakyi aŋ yi Wa
- Samini aŋ yi Wa-Sombo
- Wiyaala aŋ yi Funsi
- Benjamin Kunbuor aŋ yi Nandom
- Rt. Hon. Alban Sumana Kingsford Bagbin aŋ yi Sombo
- Ambrose Dery aŋ yi Nandom
- Chief Simon Diedong Dombo aŋ yi Jirapa
- Justice Yonni Kulendi aŋ yi Issa
- Hon. Dr. Rashid Pelpuo aŋ yi Wa
- Dr. Hafiz Bin Salih aŋ yi Wa
A Yiri Tuma Pori
[edit | edit source]A yiri tuma tumbu maŋ te jɛgɛɛ bla ne gominante aŋ biŋ ne. A yi ana gominante yelibinnihi ne, ba poe ana paaluu ŋa ɩŋ jiihi pie neŋ yeni baŋ boʋna ka MMDA`s.[10] A MMDA kaŋa jaa maŋ tarɛɛ neɛ aŋ maŋ kaariba baŋ boʋna ka Chief Executive.

| # | MMDA Yuori | Teŋkpoŋ | MMDA Buurɩɩ | Jɛmaa Nuore |
|---|---|---|---|---|
| 1 | Daffiama-Bussie-Issa | Issa | Distrɩk | 38,754 (2021) |
| 2 | Grabaa | Grabaa | Minisipaale | 106,874. |
| 3 | Lambussie-Karni | Lambussie | Distrɩk | 51,118 (2021) |
| 4 | Lawra | Lawra | Minisipaale | 58,433 |
| 5 | Nadowli-Kaleo | Nadowli | Distrɩk | 77,057 (2021) |
| 6 | Nandoɔ | Nandoɔ | Minisipaale | 51,328 |
| 7 | Sissala East | Tumu | Minisipaale | 80,619 (2021) |
| 8 | Sissala West | Gwollu | Distrɩk | 63,828 (2021) |
| 9 | Wa East | Funsi | Distrɩk | 91,457 (2021) |
| 10 | Wa Municipal[12] | Wa | Minisipaale | 200,672 (2021) |
| 11 | Wa West | Wechiau | Distrɩk | 96,957 (2021) |
Gaana Yidandaʋ Wa Naa Paaluuŋ Waa
[edit | edit source]A Gaana yidaandaʋ da wayɛ Wa Naa paaluu puo ka ʋ yɔ kaa kaa yeltarehe mine ʋ haŋ e ka a niŋdirebɛ e bee toŋ.
Ʋ yeltarihe pouŋ, ʋ yuoyɛ jie ŋa ba haŋ mɛ ku Apa Wɛɛsɩ deme ʋŋ bi Wa puoŋ ka te maŋ dɩ te sagere eŋ be lɛohaa ɩnna buuhu ŋa mine aŋ tare sombu ku te.
Che ka te niba yɛga da sughuʋ ka ʋ yoɔbo ne puoŋ ka wala ʋŋ nyɛ Apa Wɛɛsɩ paaluu sɔbɛra, a jugha ka ba ihee Apa Wɛɛsɩ paaluu nu bahe ba ''sɔbera yuoni'' yelnyɔgraa ne puoŋ be?
A yɛlɛ ama jaa ɩyɛ a yuoni 2024 puoŋ, a yi ʋ haŋ daaŋ yi ka ʋ kaa kaa a jiihi mine ʋŋ ku niba kɔnoɔɛ ka ba kɔ. Chɛ a yineŋ ka Apa Wɛɛsɩ paaluu ba nyera Maalɩbo fiiŋ jaa, agaŋ a jaa a Apa Wɛɛsɩ teŋbilii ne aŋ ŋmaagili ba nyera maalɩbo jaa. Chɛ gbɛre buyɛga ka a niba maŋ kono kurebo chɛ a yinee ba kuori ne ba maŋ gaa jiejaa.
Jiihi Mine Ɩŋ Na Maŋ La Kaa
[edit | edit source]Template:Wp/wlx/Geographic location
Template:Wp/wlx/Ghana regions Template:Wp/wlx/Upper West Region, Ghana
Tarjiihi
[edit | edit source]
- ↑ Boakye, Edna Agnes (2021-05-21). "Sissala West MP laments exclusion of Sissala areas from EU-funded road projects". Citinewsroom - Comprehensive News in Ghana. Retrieved 2021-05-21.
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Upper_West_Region#cite_note-:0-6
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Upper_West_Region#cite_note-7
- ↑ GOG(MLGRD)
- ↑ ghanadistricts.com
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Upper_West_Region#cite_note-
- ↑ https://lgs.gov.gh/upper-west/
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Upper_West_Region#cite_note-14
- ↑ "Upper West Region". touringghana.com. 2016-02-24. Retrieved 2020-01-28.
- ↑ "Upper West". citypopulation.de. Retrieved 27 May 2021.
- ↑ Upper West Region – Districts
- ↑ Template:Wp/wlx/Cite web