Jump to content

Wp/wlx/Techiman

From Wikimedia Incubator
< Wp | wlx
Wp > wlx > Techiman

Techiman e yɛ yi veɛlaa, teŋkpɔŋ a ko a Techiman Munisipal Distrit aneŋ Bono East rigyin aŋ be a Gaana puoŋ. Techiman e yɛ dadi teŋkpɔŋ aŋ be a Gaana muni paaloŋ sɛŋ. Techiman e yɛ a teŋkpɔŋ ayi aneŋ yie kaŋa ko a Bono East region. Techiman e yɛ dadi yikpɔŋ ko a West Africa.[1] Techiman tarɛɛ nensaaleba yaga te ta 104,212 a yuoni 2013 puoŋ. Techiman beɛ a saŋanideme dadi sɔkyɛraŋ aneŋ a Tano baa, aneŋ meŋ ka o e teŋkpɔŋ ko a Techiman Munisipal Desetere.

Tenkoroŋ yala

[edit | edit source]

A yi a noɔre yɛlɛ mannoo a dakoroŋ na, a Akans naŋ e a noba naŋ e yaga a Gaana poɔ yi la a Bono State; dakoroŋ mannoo na be a Bono Manso, a Techiman Municipal. A Fantes (a Akan noba), a yi ba noɔre yelmanne lesire, Techiman noba naŋ yi a coastal Mankessim naapaaloŋ naŋ e a pampana Central irigyin ane a Western irigyin a yuoni 1252 poɔ. Ba mine meŋ yi la a Akan noba meŋ ta maale ba meŋ tenne ka ana Adanse teŋɛ, a Akyem ane Akwamu thumb|Enfuo yɛloŋ|centerteŋɛ ane mine kaŋa. A yi a Bono Manso, a Bono teŋkpoŋ a Asanti Empire da de o la a yuoni 1723 poɔ, ka a Bono-Techiman teŋɛ meŋ da piili a yuoni 1740 poɔ a Ashanti deme zie. Ama, a Akan zaa a yi a noɔre yelmaane zie zeŋ la a Bono a kyɛ poɔ a Bono teŋɛ poɔ te ta a wagere na a Ashanti naŋ zɔɔ faa a teŋɛ. A lɛ puoriŋ, a Akans a yi noɔre yɛlɛ mannoo ne saakonnoŋ wuli ka ba da zeŋ la kyɛ la iri Bono kyɛ paale a   Bono State te ta a saŋa na a  Bono State na da zɔɔ faa ba mrŋɛ yi a zɔɔre ba naŋ da taa neŋ a Ashanti.

A western skyline naŋ be Techiman

Techiman la a sɛkyiri ko Bonokyempem yiiluŋ,[2] a lambo ko a saakonnoŋ a Bono Ahafo Chiefs naŋ da paale a noba a ŋmɛ kyakya  ko a Brong Ahafo Irigyin maaloo yineŋ a  Ashanti Region  April 4, 1959 poɔ, a yi a Ashanti Region Act 18 ko 1959. Nana Kwaakye Ameyaw III,[3] saŋa na paramount kyief ko Bono

(Sããkonteŋɛŋ) teŋgane paaloŋ , la da e tagetaa naŋ be "Bonokyempem" ma-dɔgroŋ gbɛre

Klaamati Waaloŋ

[edit | edit source]

Template:Wp/wlx/Weather box

Yuoni Zaa Noba Semmo

[edit | edit source]
1960 1970 1984 1989 2000 2007 2013 RecentTemplate:Wp/wlx/When
8,755[4] 12,068[5] 25,264[4] 36,785[6] 56,187
(projection)[4]
79,547
(projection)[5]
104,212
(projection)[7]
104,212[7]

A noba yageroŋ wanne a baaloŋ yaga yaga yuomo awola naŋ pare, teseŋ a yuomo 1970 ane 1984 sɔrebo gbɛre buyi, kyɛ gba la paare yageroŋ a yuoni 2000 poɔŋ. Teseŋ a yageroŋ 79,547 a yuoni 2007 poɔŋ, noba paare yɛŋ lɛɛŋ a teŋkpoŋ poɔŋ gbɛre awae.

Sakuuri Yɛlɛ

[edit | edit source]
  • Yiri weɛlɛ[8]

Kannoo Yɛlɛ

[edit | edit source]

Koɔbo Yɛlɛ

[edit | edit source]

A Techiman Munisipaliti taa la zikoɔre bee koɔlee kponni ata: a Guinea-Savanna woodland naŋ be a north-west, a semi-deciduous zone[10] na be south, ane a sããkonnoŋ teŋɛ[11] naŋ be a south-east ane west te tɔ a north.

A principal land ba naŋ taa koɔrɔ la bombullo koɔbo ane donne guoluu. Aquaculture bea a baabo ane zibile koɔbo naŋ gɛrɛ nimitɔɔre naŋ paale la Asubima tere baroo.

Daa Kpeɛbo Yele

[edit | edit source]

Techiman e la tegɛŋ kaŋa neɛ naŋ kombaŋ yeli ka o ba maŋ taa tonnoɔre bee toma wagere la wagere zaa yuoni zaa a Gaana poɔ, kyɛ paaŋ ba e teŋɛ kaŋa Gaana na ba de o nimizeeloŋ ka o paale a Gaana tembɛrɛ mine  naŋ e commercial centres. Techiman e la yiri ko West Africa sããkonnoŋ teŋkpoŋ daa. O eɛ zie naŋ taa  noba naŋ yi Togo, Benin, Côte d'Ivoire, Burkina Faso, ane Mali.[1]

A Techiman Munisipaliti be la savanna ane forest zones a Gaana, naŋ vɛŋ ka o e yɛroŋ zie.

Techiman gbɛɛ yaga eɛ la "Food Basket na be Gaana" a o naŋ e daa bebiri na e Tuesday te tɔ Friday dagbulli zaa a yuoni, naŋ tagera yɛryɛrɛɛ naŋ be West Africa poɔ.

A yi a teŋɛŋ e  socioeconomic structure, Techiman's noba yagroŋ e la  cosmopolitan, naŋ taa noba yineŋ racial, economic, ane social-political backgrounds.

Ihipɔge yala

[edit | edit source]

Techiman deme piili meɛrɛ la deɛŋdeɛŋ zivelaa kpoŋ kaŋa. Techiman maŋ di la Apoo a April/May poɔ yuoni zaa– parɛɛ mine ko Mardi Gras. A yi Apoo, a diibu ko Apoo da ba la di yuomo mine yineŋ sigiroŋ mine ko Bonoman Naa.[12] A deɛne vinviŋ ko A paaloŋ ko a Apoo e la a lambo zie ko a Naa (Omanhene) yi ne  Techiman.[13] A August, waare tigri da di la naŋ wulli a waare kɔbaaroo ane a deɛbo a  Brong-Ahafo Region naŋ e teŋkpoŋ ko Techiman ane Wenchi. [13]Gaana gɔbenɛnte da soŋ la Techiman tensɔgɔ neŋ libie (kyɔɔtaare). A kyɔɔtare e la bone naŋ taa soobo ko baabo a tensɔgɔ ane a ba sããkonnoŋ guubu.[14]

Sori Tuubu

[edit | edit source]

noba naa la sorbiri yineŋ e  Sunyani  domestic yuoni zaa waare tigiri maŋ di la kyɛ o maŋ wulli la waare deɛbo baaroo ko [15][5]

kyɛ ka sori naŋ gɔbenɛnte a sonnɔ la Techiman. A Tano baa e la zie na ba naŋ maŋ tu gaa a zie na.[15]

Ba taa la Public Transports na maŋ yi Techiman te tɔ tembɛrɛ mine teseŋ Accra; Kumasi; Mim, Ahafo ; Sunyani; Takoradi; Tema; Ho; Wa; Bolgatanga; Elubo; Aflao.

Kaabo kyaare traffic a Techiman March 2007 poɔ wuli la sigiroŋ neŋ 34% ko taxis, 31% ko pedestrians, 10% ko lɔɔ-kpoŋ ane vans, 7% ko kuriwuri, 6% ko Popori, 5% ko lɔɔre ane 7% for "neŋ amine" sori tuubu mine. Ko kuriwuri, peɛroo wulli ka, 49%  naŋ gaa toma, 18% ko sakuuri, 14% ko leɛ maaloo ane 6% ko sori tuubu.[15]

Jɔmeŋ Yie

[edit | edit source]

Techiman ne yiri ŋa naŋ peɛle o baŋ boɔla Sunyani laŋ la taa a nyɔge baaloŋ ne yie ŋa naŋ tu a pareeŋ:

Paaloo Yi velaa Paaloo/ Deskyere/ Irigyin/ po-eŋ Bebiri
United States Tuscaloosa Alabama

A bebiri 11 Ɔɔtoorebare 2012 yuoni poɔ, Techiman ane Sunyani minisipalihe ŋa da tɔ la nu te kyaare ne Memorandum of Understanding (MoU) ka lɛ ku kpeɛŋu ne ba Tuscaloosa baaloŋ ŋa yɛlɛ yi a Sister Cities International of Alabama State naŋ be a United States poɔŋ.

Tempeɛle Mine

[edit | edit source]

Techiman, naŋ taa nyɔge taa neŋ tempeɛle mine teseŋ  Sunyani, pampana taa la tempeɛle tenne mine neŋ:[16]

United States Tuscaloosa Alabama

11 October 2012 poɔ, Techiman ane Sunyani munisipalitiri saane la Mɛmoraadom ane sagedeebo (MoU) naŋ pare la o tempeɛle  neŋ Tuscaloosa tempeɛle ko International a Alabama State naŋ be United States.[17]

Deɛne Yeltare

[edit | edit source]

Sããkonnoŋ Yele

[edit | edit source]
  • Frank Asante, Frank Asante na be Abenim-Techiman, 14 December 1990.

Template:Wp/wlx/GhanaLargestCities Template:Wp/wlx/Authority control

Sommo Yijie

[edit | edit source]
  1. 1.0 1.1 "World Gazetteer online". World-gazetteer.com. Archived from the original on 30 September 2007.
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Techiman#cite_note-4
  3. https://web.archive.org/web/20080616193333/http://www.uiowa.edu/~africart/techiman.html
  4. 4.0 4.1 4.2 Template:Wp/wlx/Cite web
  5. 5.0 5.1 5.2 Template:Wp/wlx/Cite web
  6. Template:Wp/wlx/Cite book
  7. 7.0 7.1 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named World Gazetteer
  8. https://web.archive.org/web/20221208153135/https://joynewsplus.com/implement-asamang-tamfoe-community-mining-plan-youth-group/
  9. 9.0 9.1 https://gna.org.gh/2021/01/support-children-to-obey-covid-19-protocols-says-amoakohene/
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/Guinea_savanna_woodland
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/Guinea_savanna_woodland
  12. https://web.archive.org/web/20120517125823/http://www.touringghana.com/regions/brongahafo_region.asp
  13. 13.0 13.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Techiman#cite_note-Touring_Brong_Ahafo-13
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Techiman#cite_note-14
  15. 15.0 15.1 15.2 https://web.archive.org/web/20120517125823/http://www.touringghana.com/regions/brongahafo_region.asp
  16. https://web.archive.org/web/20030306040844/http://www.tuscaloosasistercities.com/
  17. https://web.archive.org/web/20201021024045/https://sites.google.com/site/ghanaplacenames/places-in-perspective/twin-towns/sunyani-techiman-tt