Wp/dtp/Thomas Edison

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | dtp
Wp > dtp > Thomas Edison
Wp/dtp/Thomas Edison
Edison c. 1922
Kinosusuon
Thomas Alva Edison

(1847-02-11)Mansak 11, 1847
Tadauwulan
minidu pogun
Gumas 18, 1931(1931-10-18) (umul 84)
Burial placeThomas Edison National Historical Park
PondidikanSelf-educated; some coursework at Cooper Union
Occupations
  • Inventor
  • businessman
Years active1877–1930
Known for
SpouseTemplate:Wp/dtp/Ublist
Tanak6, including Madeleine, Charles, and Theodore
RelativesLewis Miller (father-in-law)
Gaa
Signature

Thomas Alva Edison nopo nga songulun momoriika om usahawan Amerika Syarikat ii pinopoburu do peranti di togumu om minamarahung do koposion id sompomogunan. Nointutunan iyau sabaagi di "Abaal mantad Taman Menlo" songulun do wartawan. Isio nogi nga iso mantad do porika di gulu po ii minomoguno do kopolobusan di taagayo montok proses kapamansayaan om sabab dii, asaru do agatang sabab do monoodo makmal ponoriukan porindustrian i kumoiso.[1]

Edison nopo nga ondoson sabaagi pereka ii prolifik id suang sajara, om kiwaa 1,093 paten Amerika Syarikat id siriba ngaran dau, om nogi paten id United Kingdom, Perancis om Jerman.

Koposion gulu[edit | edit source]

Nosusu id Milan, Ohio, Thomas Edison nopo nga tanak tohuri om nogi tanak kumoturu do Samuel Ogden Edison, Jr (1804-1896); nosusu id Marshalltown, Nova Scotia, Kanada om Nancy Matthews Edison nee Elliot (1810-1871). Paganakan nopo dau nga mantad do Belanda.

Id sikul nopo nga asaru i Edison do momusorou ahal do suai, gisom do mongingia dau i Reverend Engle, minomboros do "bercelaru". Sabab di, nopupusan o sikul di Edison gisom no do 3 wulan. Sabab dii, nokopomusorou i Edison do "Tinaku ii pinapalantoi doho. Oupus yau doho om otumbayaan nogi doho; kopuriman oku do nuru oku kiwaa do tudu gompoton id koposion ku, ahal di au kotongob diolo." Tina dau nopo nga mongia dau id walai. Kogumuan pondidikan dau nopo nga naanu mantad do mambasa buuk Richard Green Parker, "Luyungan Pomusarahan Falsafah Poinsandad".

Tadon do kobosuko di Edison nopo nga notumbayaan mantad do demam marak aantakan di tanak po om nogi jangkitan tolingo tanga i miguli-guli om au narawat. Ontok do pintangaan kerjaya minomboros i Edison kokomoi kinatagakon mokinongou dau nopo nga sabab do songulun konduktor kurita tapui i minanapap tolingo dau ontok makmal kimia nopo nga notutudan id suang do iso garabak. Toun tumilombus, nokosimban o susuyan dii miampai do sinduol dii nopo nga sabab do songulun konduktor i monguhup dau sumuang id garabak kurita tapui ii mamanau no popoingkaas tolingo dau.

Paganakan[edit | edit source]

Ontok 25 Momuhau 1871, minisawo i Edison miampai di Mary Stilwell i kiumul do 16 toun om norubaan dau do 2 wulan gulu. Noonuan yolo tolu tulun do tanak ii;

  • Marion "Dot" Estelle Edison (1873-1965)
  • Thomas "Dash" Alva Edison, Jr (1879-1935)
  • William Leslie Edison (1878-1932)

Mary Edison nopo nga minidu pogun ontok 9 Magus 1884 ontok umul do 29 toun om ontok 24 Mansak 1886 ontok umul 39 toun, minanansawo isio di Mina Miller ontok umul 19 toun id Akron, Ohio. Noonuan nogi yolo do tolu tulun tanak ii;

  • Madeleine Edison (1888-1979)
  • Charles Edison (1890-1969)
  • Theodore Edison (1898-1992)

Napasi lobi laid ii Mina mantad di Thomas Edison om nokopogidu pogun ontok 24 Magus 1947.

Timpuunon kerjaya[edit | edit source]

Nokotimpuun o kerjaya di Thomas Edison sabaagi momonsoi do bandar Newark, New Jersey, mantad do pongohulit automatik om peranti telegrafi do suai. Nga, kopongo nokowonsoi do peti loyou om nointutunan o ngaran dau ontok 1877. Ogumu ii au notumbayaan do kagampatan dau diti. Nakaanu isio do pomolohou "The Wizard of Menlo Park" mihondot do tiyonon dau ontok dii. Peti lumoyou koiso nopo dii nga iso rakaman tuni id kerajang timah id posorili silinder kialur nga mutu tuni nopo nga au kopio osonong. Rakaman kerajang timah nopo nga kaanu minturug piipiro no om oruhai. Ontok 1880-an, nokoimbulai o model wagu ii nowonsoi mantad do silinder kadbod kisalut do dian winonsoi di Alexander Graham Bell, Chichester Bell om Charles Tainter. Mantad dii, nooputan di Thomas Edison karaja do monginsonong peti loyou di winonsoi dau "Perfected Phonograph".

Sukuon[edit | edit source]

  1. "Walsh, Bryan. "The Electrifying Edison." Web: Time 5 Jul 2010". Archived from the original on 2013-08-26. Linoyog ontok 2011-01-06.