Wp/dtp/Sikul

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | dtp
Wp > dtp > Sikul
Sikul id Jerman

Sikul nopo nga iso bangunan toi ko' tiyonon i kifungsi manahak do Pondidikan kumaa tangaanak om isai nopo ii susumikul id iso sikul dii. Struktur sikul moden nopo nga ogonop miampai do kahaaharai tiknoloji maklumat toi ko' linimput pinsingilaan no toomod. Suai ko ii, sikul toomod nopo nga kiwaa do monunuduk toi ko' mongingia ii monuduk om manahak tapanai kumaa do tangaanak.

Kosoruan nopo nga, sosongulun dii nopo nga kawaya do piipiro kawo sikul om nogi institut pondidikan mimpuun mantad tadika, sikul tosiriba, sikul takawas om tohuri nopo nga universiti.

Sundung do ingkaa nga, sikul nopo nga okon no ko bangunan nga milo nogi mantad id walai sosongulun dii. Miagal ko id Amerika Syarikat, au monguro nung sosongulun di au manu minsingilo id sikulan tu milo minsingilo id walai. Kaida' diti nogi nga ointutunan sabaagi do "home-schooling".

Kogumuan pogun i kiharo sistom pondidikan formal nopo nga wajib do kisikul. Id sistom diti, mokiikinobos nopo nga kowoyo piipiro siri sikul. Ngaran-ngaran sikul nopo nga misuai id potitikid pogun, nga maya umum nopo nga, sikul tosiriba om sikul takawas nopo nga poimbida montok tangaanak tokoro om sumukod nogi.

Sikul koiso ii winonsoi nopo nga id rantau Nusantara ii kotunud kopio do kowoowoyoo di milo komoyon do sikul moden id suang natad Gorija St. Paul id nulu Bukit Melaka id Melaka moden montok di tinimungan Yesuit tapanai di Francisco Xavier, ii pinoimpuun di Pd. Francisco Peres om Pd. Roque de Oliveira ontok 29 Mikat 1548.

Sikul-sikul id Malaysia[edit | edit source]

Sikul takawas id Sarawak, Malaysia.

Id Malaysia, haro piipiro kawo sikul, miagal ko:

  • Maktab Rendah Sains MARA
  • Sekolah berasrama penuh
  • Sekolah pondok
  • Sekolah bestari
  • Sekolah khas