Wp/dtp/Rangalau

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | dtp
Wp > dtp > Rangalau

Script error: No such module "Wp/dtp/About".

Rangalau
Rangalau di noungkonitan om au noungkonitan
A bundle of fuzzy red fruits on woody stems
Rambutan fruits
Scientific classification Edit this classification
Missing taxonomy template (fix): Nephelium
Species:
Binomial name
Template:Wp/dtp/Taxonomy/NepheliumTemplate:Wp/dtp/taxon italics
Synonyms[3]
List
    • Dimocarpus crinitus Lour.
    • Euphoria glabra Blume
    • Euphoria nephelium DC.
    • Nephelium obovatum Ridl.
    • Nephelium pallens Radlk.
    • Nephelium rambutan Schnizl.
    • Scytalia crinita Raeusch.
    • Scytalia rimosa Roxb.

Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Wp/dtp/ResolveEntityId' not found.

Rangalau (ngaran botani: Nephelium lappaceum) nopo nga spesies puun i mongua id paganakan Sapindaceae.[4] Mantad ii id kinoyonon tropika Asia Tenggara[5][6] kaampai no Vietnam, Laos, Kemboja, Thailand, Myanmar, Malaysia, Indonesia om Sri Lanka.[7][8] Tanom nopo diti nga ogumu id Asia Tenggara om haro okuri id Sri Lanka, New Guinea, Australia, Amerika om Afrika.

Pobolion o tua dii miampai ahata om au alaid o tinahanan.[6]

Pomungaranan[edit | edit source]

Ngaran rangalau id malayu (rambutan) (Jawi: ‏رمبوتن‎‎) naanu mantad hogot rambut miampai dohuri -an tu' kulit dii noponu do hulu di asapou.

Botani[edit | edit source]

Puun rangalau malar otomou i sumuni korikot do kinawas 15 - 24 toi ko' 30 meter. Poingulud do mogisoli-oli o roun-roun dau id palapa 14-30 sm ninaru, sanrawo palapa roun kiharo 2-11 tanak roun i kituku 5-28 sentimeter ninaru om 2 -10 sm linaab, Hari tolu kawo rangalau i ointutunan maya bontuk tanak roun do puun.

Haro iso ( kusai toi ko' tondu) toi ko' duo kawo bunga i mimbulai id sanwatang puun rangalau. Bunga kusai om bunga tondu nopo nga kibontuk do cakera 2.5 - 5 mm linaab, kiwarana opurak, osilou om otomou, om aiso kulupak id rawo 15-30 ninaru; bunga kusai kiharo sulur nga aiso pistil om bunga tondu nopo nga kiharo cepu debunga i pointobon.

Tua'[edit | edit source]

Kawo tua' nopo nga drup i kibontuk obolugu alabi 3-6 sm (alalambat gisom 8 sm) ninaru om 3-4 sm linaab. Sanrawo tua' rangalau haro 10-20 tua'. Kulit di noponu 'tobuk' tanaru (spinterns) i ouhan do kumilong om monokodung kumaa transpirasi tua' i mongorumbak do kosonongo' di tua'. Onsok songinan tua' rangalau kalapas 5 gisom 10 tadau i kiwarana aragang, osilou toi ko' orin. Suang nopo nga kiwarana opurak om olobot do babang miampai roso oomis, momolopot iti do songinan linso di oluning om kiwarana sokulat miampai garit longkod 1-1.3 sm.

Khasiat[edit | edit source]

Suang mineral id tua' rangalau nopo nga 22 kalsium, 6 protein, 2.5 zat bosi om 5 natrium; suang vitamin id tua' rangalau nopo nga 49 vitamin K, 0.01 vitamin B1, 0.04 vitamin B2, 0.1 niasin om 38.6 vitamin C.

Panakagan[edit | edit source]

Puun rangalau milo tonomon maya linso toi ko' pioputan. Linso rangalau nopo nga kawo rekalsitran. Linso diti milo poosokon id suang kutak panatakan om nuru poundolihon id polibeg kituku 20 x 25 cm soira korikot kinawas lobi kuang 30 cm. Linso diti milo nogi tilombuson poosokon id polibeg. Kosoruan nogi do rangalau diti milo pasakagon miampai ralan pioputan. Wonsoyon pioputan mato sobul diti soira ginayo puun kaagal batang pinsil om pinopoimbulai do roun wagu.

Pananaman[edit | edit source]

Luang pananaman kituku 60 x 60 x 60 cm nuru potoundaon miampai sinodu 10 m id sistom pananaman tolu toi ko' apat pasagi miagal. Tana i pinorolot miampai 10 - 15 kg baja organik om 0.5 kg kg baja fosfat nuru gunoon sabaagi baja guas.

Kotimpuunan timpu rumasam nopo nga maso i kosuodng kopio montok popotimpuun karaja pananaman id dumo. Tanak guas i wagu tinanom nuru tamangan miampai struktur pongolig miagal do palapa roun piasau. Milo somponon montok mongumolig kosoguban tana om manamong sunion sakot.

Sukuon[edit | edit source]

  1. Template:Wp/dtp/Cite iucn
  2. Template:Wp/dtp/ITIS
  3. "Nephelium lappaceum L." World Flora Online. World Flora Consortium. 2023. Linoyog ontok 30 June 2023.
  4. Hean Chooi Ong (2006). Buah: khasiat makanan & ubatan. Kuala Lumpur, Malaysia: Utusan Publications. pp. 22, 124. ISBN 9789676118929.
  5. Morton, J. F. (1987). Fruits of Warm Climates. West Lafayette, Indiana, Amerika Syarikat: Center for New Crops & Plant Products, Purdue University Department of Horticulture and Landscape Architecture. pp. 262–265.
  6. 6.0 6.1 Le Bellec, F. (Jun 2014). "Rambutan: The hairy cousin from the tropics". FruiTrop. No. 223. CIRAD. pp. 28–33. Linoyog ontok 14 Disember 2022.
  7. Gut Windarsih; Muhammad Effendi (Mei 2019). "Morphological characteristics of flower and fruit in several rambutan (Nephelium lappaceum) cultivars in Serang City, Banten, Indonesia". Biodiversitas Journal of Biological Diversity. 20 (5). doi:10.13057/biodiv/d200537.
  8. Tindall, H. D. (1 Januari 1994). Rambutan Cultivation. Pertubuhan Makanan dan Pertanian. ISBN 978-92-5-103325-8.