Wp/cnr/Valtazar Baldo Bogišić

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Valtazar Baldo Bogišić
Valtazar Bogišić

Valtazar Baldo Bogišić rođen je 20. decembra 1834. godine u Cavtatu.[1][2][3]

Biografija[edit | edit source]

Njegov đed doselio se u Cavtat[4] u drugoj polovini 18. vijeka iz sela Mrcine u Konavlima.[5] Osnovno obrazovanje je stekao u svom rodnom mjestu. U dvanaestoj godini završio je i privatnu školu, zajedno sa nautičkim tečajem pomorskog kapetana A. Kazijarija. Poslije očeve smrti (1856) odlazi u Veneciju đe je godine 1859. položio maturu. Studirao je pravo u Beču, Berlinu, Minhenu, ParizuWp/cnr/. Posljednja četiri semestra studirao je u Beču. Godine 1862. doktorirao je u Gisenu filozofiju, položivši usmeni ispit i odbranivši disertaciju iz istorijskih nauka pod naslovom: "O uzrocima poraza njemačke vojske u husitskom ratu." Godine 1863. zaposlio se u dvorskoj biblioteci u Beču, što je olakšalo njegov dalji naučnoistraživački rad. Pravni fakultet s doktoratom završio je u Beču 1864. godine. Godine 1867. postao je akademik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Početkom 1868. imenovan je za školskog inspektora i vojnog službenika u Vojnoj krajini, sa sjedištem u Temišvaru. Za redovnog profesora Univerziteta u Odesi izabran je 1869. godine. Krajem novembra 1872. godine dobio je nalog ruske vlade, a po pozivu Knjaza Nikole, da ode u Crnu Goru radi sastavljanja zakona. Na Cetinje stiže početkom aprila 1873. godine. Iste i sljedeće godine sprovodi anketu o pravnim običajima u Crnoj Gori, Hercegovini i Sjevernoj Albaniji, koju će kasnije dopuniti. Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru pripremao je skoro petnaest godina sa manjim prekidima.

Na lični zahtjev penzionisan je 1889. godine. Na dužnosti ministra pravde u Knježevini Crnoj Gori bio je od 1893. do 1899. godine. Umro je 24. aprila 1908. godine i sahranjen u svom rodnom mjestu.[6]

Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru

Bogišić je bio član JAZU, član Akademije moralnih i političkih nauka u Parizu, koja je bila u sastavu Francuskog instituta. Takođe je bio i član Društva za komparativno zakonodavstvo u Parizu, Međunarodnog društva za sociologiju u Parizu, Zakonodavne akademije u Tuluzu, Geografskog društva u Beču, počasni član Zavoda za Rimsko pravo Univerziteta u Katanji, član pravničkog društva Hrvatske, član Ruskog geografskog društva u Petrovgradu i Društva ljubitelja prirodnih nauka, antropologije i etnografije na Moskovskom univerzitetu.[7]

Bogišić profesor Univerziteta[edit | edit source]

Kao profesor je radio na Odeskom univerzitetu od 1873. do 1879. godine, mada je na njemu predavao svega pet semestara. Predavao je Istoriju slovenskih prava, tačnije Istoriju slovenskih zakonodavstava. Program ovog predmeta Bogišić je izložio u svom uvodnom predavanju "O naučnoj razradi istorije slovenskog prava," održanom 3. marta 1870. godine na Univerzitetu u Odesi. Rukopis njegovih predavanja na ovom Univerzitetu pronašao je profesor Solovljev u Bogišićevoj ostavštini u Cavtatu. Kada je završio OIZ, Bogišić je otišao u Petrvograd da sa ruskom vladom uredi svoj službeni odnos. U Petrovgradu mu je ponuđeno mjesto profesora Rimskog prava na Moskovskom univerzitetu, što je on odbio.

Bogišićeva djela od značaja za Crnu Goru[edit | edit source]

Osim Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, Bogišić je napisao brojna djela od kojih izdvajamo:

  1. Prepiska lažnoga cara Stjepana Maloga s Dubrovačkom Republikom (1771- 1773);
  2. Izabrana djela i Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru;
  3. Povodom Crnogorskog građanskog zakonika, nekoliko riječi o načelima i metodu usvojenim pri izradi (pismo jednom prijatelju);
  4. Desetina sudskih zapisa iz Paštrovića;
  5. Bogišićeve opaske o Danilovom zakoniku;
  6. Ekonomski odnošaji u Crnoj Gori;
  7. Razredi i slojevi u narodu u Crnoj Gori;
  8. Popis državnog uređenja Crne Gore;
  9. Sudski postupak u Crnoj Gori;
  10. Crnogorsko krivično pravo;
  11. Upitnik iz ankete za opisivanje pravnih običaja Crnogoraca.
  12. Pravni običaji u Crnoj Gori, Hercegovini i Albaniji (Anketa iz 1873. g.), priredio Tomica Nikčević.
Valtazar Bogišić by Vlaho Bukovac 1892

Djela[edit | edit source]

  • Ueber die Ursachen der Niederlagen des deutschen Heeres im hussitischen Kriege. Inaugural-Dissertation zur Erlangung der Doctorwürde bei der philosophischen Fakultät zu Giessen. Giessen 1862.
  • Sätze zu offentlichen Vertheidigung aus allen Gebieten der Rechts- und Staatswissenschaften... Wien 1865.
  • O preuredjenju narodnoga Muzeja u Zagrebu. Zagreb 1866.
  • Ustav slavjanskoj biblioteki v’ Odessě. Odessa 1871.
  • Otčet’’ o sostojanii i dějatel’nosti slavjanskoj biblioteki v’ Odesse s’’ 11-go Maja 1871 po 11-e Maja 1872 goda. Odessa 1872.
  • Pisani zakoni na slovenskom jugu. Bibliografski nacrt. I. Zakoni izdani najvišom zakonodavnom vlašću u samostalnim državama. Zagreb 1872.
  • Razbor’’ sočinenija N. A. Popova »Rossija i Serbija«. Sanktpeterburg’’ 1872.
  • Zbornik sadašnjih pravnih običaja u Južnih Slovena, 1. Gragja u odgovorima iz različnih krajeva slovenskoga juga. Zagreb 1874.
  • Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa. Beograd 1878.
  • Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru. Cetinje 1888 (francuski prijevod: Code général des Biens, pour la principauté de Monténégro de 1888. Paris 1892; njemački prijevod: Allgemeines Gesetzbuch über Vermögen für das Fürstenthum Montenegro. Berlin 1893; španjolski prijevod: Código general de los Bienes de Montenegro. Madrid 1893; talijanski prijevod: Codice civile pel Montenegro. Spalato 1900; ruski prijevod: Obščij imuščestvennij zakonnik’’ dlja Knjažestva Černogorskogo. S. Peterburg 1901).
  • O tehničeskih’’ terminah’’ v’ zakonodatel’stvě. Petrograd’’ 1890.
  • Jedna rukovet iz Vukove prepiske. Srđ, 1(1902) 15, str. 664–684; 16, str. 712–722; 19, str. 861–880; 23/24, str. 1021–1044; 2(1903) 4, str. 157–171; 7, str. 295–312.
  • Dva neizdana pisma Alberta Fortisa o Dubrovniku. Ibid., 4(1905) 11/12, str. 430–459.
  • Pravni članci i rasprave, 1. Beograd 1927.
  • Metod i sistem kodifikacije imovinskog prava u Crnoj Gori. Beograd 1967.
  • Pravni običaji u Crnoj Gori, Hercegovini i Albaniji. (Anketa iz 1873.) Titograd 1984.

Literatura[edit | edit source]

  • Zakonska radnja g. Bogišića. Glas Crnogorca, 2(4)(1874) 1, str. 1–2.
  • V. Bogišić. Godišnjak SKA, 1888, 2, str. 266–287.
  • K. Vojnović: Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru obzirom na ostalo crnogorsko zakonarstvo. Rad JAZU, 1889, 96, str. 1–109.
  • M. R. Vesnić: Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru i njegova važnost za nauku i zakonodavstvo. Kritički ogled. Godišnjica Nikole Čupića, 1891, 12, str. 105–201.
  • V. Đorđević (V. Đ.): Bogišićeve zbirke. Otadžbina, 1892, XXXII/125, str. 2–27; XXXII/127, str. 374–389.
  • M. R. Vesnić: Valtazar Bogišić. Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu, 31(1905) 4, str. 241–258.
  • (Nekrolozi): Arhiv za pravne i društvene nauke, 5(1908) 3, str. 327–328; Crvena Hrvatska, 17(1908) br. 34–37; Nastavnik, 19(1908) 5/6, str. 248; Obzor, 49(1908) 115, str. 1;
  • I. Strohal: Dr. Valtazar Bogišić. Ljetopis JAZU, 1908, 23, str. 80–140.
  • I. Strohal: Valtazar Bogišić. Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu, 34(1908) 10, str. 841–870.
  • N. Štuk: Crte o radu i djetinjstvu Valtazara Bogišića. Narodni list, 47(1908) 56, str. 1–2.
  • F. Kulišić: Jedan prilog Bogišićevoj biografiji. Smotra dalmatinska, 22(1909) 96, str. 1–2.
  • F. Kulišić: O značenju Bogišićeva rada. Dubrovnik, 19(1910) 7, str. 1–2; 8, str. 1–2; 9, str. 1; 10, str. 1–2; 11, str. 1
  • B. Šoć: Bogišićeva biblioteka, arhiv i muzej. Misao, 10(1928) XXVI/200, str. 444–448.
  • Ž. Perić: Metod V. Bogišića kod izrade imovinskog zakonika za Crnu Goru. Branič, 16(1931) 3, str. 83–90.
  • F. Čulinović: Stogodišnjica rođenja V. Bogišića. Pravosuđe, 3(19,34) 12, str. 925–930.
  • A. K. Matanović: Dr. Valtazar Bogišić, zakonodavac i državnik. Pravosuđe, 3(1934) 12, str. 921–925.
  • A. Solovjev: O životu i radu Valtazara Bogišića. Šabac 1934.
  • T. Taranovski: B. Bogišić. Arhiv za pravne i društvene nauke, 24(1934) XXI(XLVI)/6, str. 449–455.
  • Đ. Tasić: Kako je Valtazar Bogišić shvatio običajno pravo. Pravda, 30(1934) 29. XII, str. 2.
  • A. Solovjev: Bogišić i hercegovačke ustaše. Novosti, 31(1937) 354, Pr., str. VIII–IX.
  • M. Konstantinović: Ideje Valtazara Bogišića o narodnom i zakonskom pravu. Sociološki pregled, 1(1938) str. 272–282.
  • R. Perović: Jedan nepoznati detalj (iz 1867 g.) iz biografije Valtazara Bogišića. Zapisi, 12(1939) XXI/3, str. 147–154.
  • N. Ivanišin: Bogišić u Odesi 1871. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 2(1953) str. 411–418.
  • N. S. Martinović: Valtazar Bogišić, 1. Cetinje 1958.
  • S. V. Vukosavljević: Koreni Bogišićevog Imovinskog zakonika. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 6(1958) 2, str. 142–147.
  • V. Novak: Valtazar Bogišić i Franjo Rački. Prepiska (1866–1893). Beograd 1960.
  • D. Pejović: Iz prepiske V. Bogišića o pripremi drugog izdanja Opšteg imovinskog zakonika. Istoriski zapisi, 13(1960) XVII/1, str. 147–165.
  • N. Ivanišin: Jagićeva pisma Valtazaru Bogišiću. Arhivski vjesnik, 4–5(1961–62) str. 9–97.
  • I. Perić: Iz prepiske Božidara Petranovića s Baltazarom Bogišićem. Zadarska revija, 11(1962) 2, str. 141–147.
  • N. S. Martinović: Valtazar Bogišić – Upitnik ankete za opisivanje pravnih običaja Crnogoraca. Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju, 4(1964) str. 9–64.
  • V. Novak: Testamentarni planovi Valtazara Bogišića. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1964, VIII/2, str. 653–663.
  • J. Lučić: Suradnja Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Balda Bogišića 1856–1868. (U svijetlu njihove korespondencije.) Zadarska revija, 14(1965) 3, str. 215–228.
  • K. Milutinović: Valtazar Bogišić i Vojvodina. Radovi Vojvođanskih muzeja, 1971, 20, str. 37–52.
  • A. A. Miljković: O Valtazaru Bogišiću, njegovoj ličnosti i njegovom delu u oblasti proučavanja nepisanog narodnog prava i naše seoske porodice. Glasnik Etnografskog instituta SANU, 25(1976) str. 99–117.
  • D. P. Radoman: Rimska teorija pravnih običaja i djelo Valtazara Bogišića. Godišnjak Pravnog fakulteta u Osijeku, 2(1980) str. 119–140.
  • N. Vojinović: O Valtazaru Bogišiću i njegovom djelu. Zbornik Pravnog fakulteta – Titograd, 5(1981) 6/7, str. 213–232.
  • Đ. Milović: Spomen na život i djelo dra Valtazara Bogišića Balda. (U povodu 75-godišnjice smrti.) Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 4(1983) str. 473–479.
  • N. Vojinović: Bogišićev metod sakupljanja i obrade pravnih običaja. Pravni život, 33(1983) 6/7, str. 777–786.
  • B. Čalija: Valtazar Bogišić i njegov doprinos unapređenju sudstva u Crnoj Gori. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 32(1984) str. 187–198.
  • N. Vojinović: Bogišićev zakon za »Hercegovačku vladu« u ustanku 1875. godine. Dubrovnik, 27(1984) 5/6, str. 105–112.
  • N. Vojinović: Uticaj rimskog prava na Bogišićev Opšti imovinski zakonik. Naša zakonitost, 38(1984) 12, str. 1277–1282.
  • S. Vukmanović: Dr Valtazar Bogišić i Nikola I Petrović Njegoš. Bibliografski vjesnik, 15(1986) 2, str. 157–175.
  • P. Đ. Stojanović: Primjena Opšteg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru (1888). Glasnik CANU, 1987 5, str. 7–67.
  • M. M. Ščepanović: Bogišićeve etnografske zabilješke o Kolašinu iz 1884. godine. Istorijski zapisi, 40(1987) 4, str. 123–128.
  • Petar Stojanović: Primjena Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, Titograd 1987.
  • Petar Stojanović: O neposrednoj primjeni Bogišićevih pravnih radnji u zakonodavnoj i sudskoj praksi (sa posebnim osvrtom na stanje od 1918 do 1941. godine, Titograd 1989.).
  • Dušan Vuksan: Geneza Opšteg imovinskog zakonika, objavljeno u Zapisima, Cetinje 1933. godine;
  • Surja Pupovci, profesor iz Prištine: Bogišić život i djelo, Podgorica 2004. godine
  • Tomica Nikčević: Pravni običaji u Crnoj Gori, Hercegovini i Albaniji (Anketa iz 1873. g.);

Reference[edit | edit source]

  1. Baltazar Baldo Bogišić (1834 - 1908)
  2. Bogišić, Baldo - Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  3. BOGIŠIĆ, Baltazar (Baldo, Valtazar) - Hrvatski biografski leksikon
  4. Hrvatska, Cavtat
  5. Bogišić, Baltazar (Baldo) - Proleksis enciklopedija
  6. dr Valtazar Bogišić
  7. Katica Benc-Bošković: Baltazar Baldo Bogišić, Sistematičar u prikupljanju etnografske građe