Jump to content

Wp/cnr/Starac Raško

From Wikimedia Incubator
< Wp | cnr
Wp > cnr > Starac Raško

Starac Raško crnogorski je pjesnik-pjevač.

Biografija

[edit | edit source]

Jedan od znatnijih crnogorskih usmenih pjesnika-pjevača od kojih je Vuk Stef. Karadžić bilјežio pjesme svakako je Starac Raško. I o njemu, kao i ostalim svojim pjesnicima, Karadžić je ostavio samo šture podatke.

U literaturi o crnogorskoj usmenoj književnosti ustalio se podatak kako je Vuk Stef. Karadžić od Starca Raška, rodom iz Kolašina, zabilјežio 11 pjesama, od kojih je objavio deset (Boj na Deligradu, Zidanje Skadra, Ženidba kneza Lazara, Smrt Dušanova, Uroš i Mrlјavčevići, Zidanje Ravanice, Margita đevojka i Rajko vojvoda, Car Suleman i Savo patrijar, Četiri uskoka, Ženidba Grujice Novakovića), a Raškovu varijantu pjesme Ženidba kralјa Vukašina nije objavio. Taj je stav u suštini zasnovan na kratkoj bilјešci samoga Karadžića o Starcu Rašku, đe se za pjesmu Boj na Deligradu ističe ovo: „Po svoj prilici Raško je ovu (...) pjesmu sam spjevao u logoru na Deligradu, jer je ja ni od koga tako po redu nijesam mogao čuti, kao od njega, a i oni, od koji sam je slušao, svi su mi kazivali, da su je na Deligradu čuli od njega, i da ju je on onđe često pjevao Petru Dobrinjcu.“ Međutim, ono što se i ovlašnim čitanjem objavlјenih pjesama Starca Raška može uočiti jeste da jezik pjesme Boj na Deligradu nije i jezik ostalih pjesama koje je Karadžić pribilјežio i objavio kao Raškove, odnosno da njihova dijalekatska osnova nije ista.

Ako se uzme kao nesporno da Starac Raško vodi porijeklo „od Kolašina“, kako to naznačava Vuk Stef. Karadžić, a što se potvrđuje i jezikom svih njegovih objavlјenih pjesama osim Boja na Deligradu, onda se sa sigurnošću može reći da jedan Kolašinac ili pjesnik-pjevač iz okoline Kolašina (bilo Rovčanin bilo Moračanin bilo Drobnjak/Uskok) nije mogao spjevati pjesmu Boj na Deligradu, koja je pripisana Starcu Rašku.

I o Starcu Rašku, kao i o većini Karadžićevih pjesnika-pjevača, znamo vrlo malo. Poznato je da je Vuk Stef. Karadžić, u skladu s ondašnjim pogledima na usmenu književnost kao na kolektivno stvaralaštvo i kolektivnu svojinu, vrlo malo brige vodio o podacima vezanim za pjesnike od kojih je pribirao pjesme. Tako se i desilo da i o najbolјim crnogorskim usmenim pjesnicima, kakvi su Starac Milija ili Tešan Podrugović, danas znamo vrlo malo, gotovo nimalo. Ono što o Starcu Rašku znamo iz Karadžićevih podataka jeste da je „rodom iz Kolašina, pa je još u početku srpske bune na daije dobježao u Srbiju i namjestio se u naiji Jagodinskoj, u selu Sabanti“. Radosav Medenica pretpostavlјa da je Starac Raško u Srbiju stigao „sa dosta velikom grupom Drobnjaka i Moračana koja je, 1806. godine o Tominu dne, pošla u pomoć Karađorđu pod vođstvom vojvode Šuja Karadžića i popa Mitra Golovića. – Ili sa grupom od oko 400 lјudi (Rovčana, Moračana, Pivlјana i Drobnjaka) koja je 1809. pod vođstvom Minje Radovića, Batrića Kršikape i Aksentija Šundića pošla preko Sjenice Karađorđu u pomoć.“

Sve bi se pjesme Starca Raška mogle grupisati u dvije cjeline: pjesme sa starijom tematikom (Zidanje Skadra, Ženidba kneza Lazara, Smrt Dušanova, Uroš i Mrlјavčevići, Zidanje Ravanice, Margita đevojka i Rajko vojvoda, Car Suleman i Savo patrijar) i pjesme hajdučke (Četiri uskoka, Ženidba Grujice Novakovića). Samo se pjesma Boj na Deligradu ne uklapa ni u jednu ni u drugu grupu. Sve su pjesme Starca Raška kratke, a jedina je duža pjesma Boj na Deligradu. Sve pjesme Starca Raška opjevaju davne junake i događaje. Jedino se Boj na Deligradu odnosi na događaj koji prikazuje pjesnik kao svjedok. Na stare se događaje ili na hajduke/uskoke odnose i ostale pjesme Starca Raška koje je Karadžić spomenuo kao njegove, ali ih ili nije objavio ili nije stigao pribilјežiti: Ženidba kralјa Vukašina, Tri sužnja, Ženidba Iva Senjanina. Ako bi navedene razlike bile jedini dokaz da Boj na Deligradu nije pjesma Starca Raška, onda bi taj dokaz bio lako oboriv. No ima još jedna krupna razlika između te pjesme i svih ostalih njegovih objavlјenih pjesama. A ta se razlika tiče dijalekatske podloge.[1]

Literatura

[edit | edit source]
  • Radosav Medenica: Naša narodna epika i njeni tvorci, Obod, Cetinje – Beograd, 1975.
  • Vladan Nedić, Vukovi pevači, Novi Sad, 1981.
  • Starac Raško: Pjesme, FCJK, Cetinje, 2015.
  • Adnan Čirgić: Je li Starac Raško autor pjesme Boj na Deligradu, Matica, br. 62, Cetinje – Podgorica, 2015, 353–362.

Vanjske veze

[edit | edit source]

Reference

[edit | edit source]
  1. http://www.maticacrnogorska.me/files/62/19%20adnan%20cirgic.pdf