Wp/cnr/Prekomurje

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Prekomurje
Pogled na Ravensko iz Goričkoga
Doužnjek – prekomurski žetveni vijenac
Kmetska povorska u Murskim Črncima (2004)
Bukovničko jezero
Katolička crkva u Turnišču
Folklorni ansambl u Maloj Polani
Prekomurski lončarski proizvodi u Filovcima
Stara rotunda u Selu
Gorički vrhovi
Istorijska knjiga na prekomurskom jeziku iz 1848.

Prekomurje (slov. Prekmurje, prek. Prekmürje, Prekmörje, mađ. Muravidék, njem. Übermurgebiet) istočna je pokrajina u Sloveniji uzduž rijeku Muru. Graniče ga Austrija na zapadu, Mađarska na śeveru i śeveroistoku, Hrvatska na jugoistoku i slovenačka Štajerska na jugozapadu. Njegovo je središte grad Murska Sobota.

Geografija[edit | edit source]

Prekomurje je u dovoljnoj mjeri nerazvijen, osobito poljoprivredni slovenački kraj. Na śeveru je brežuljkasti kraj Goričko, đe vrhovi bregova dosežu do visine između 150 i 400 m. Na ovom kraju teće dvoje manje rijeke: Krka i Ledava. Goričko je najsiromašnija pokrajina u Prekomurju.

U Srednjem Prekomurju je ravnina Ravensko, đe se nalazi i središte Murska Sobota. Osobito u ovom krajoliku su glavna ekonomska čvorišta.

Južni je krajolik Prekomurja Dolinsko, koje nije prava dolina, nego nastavak ravenskog krajolika. Zbog istorijskih i dijalekatskih uzroka razlikuju Dolinsko. U ovom krajoliku je najvažnije središte grad Lendava.

Opštine u Prekomurju[edit | edit source]

  • Beltinci,
  • Cankova,
  • Črenšovci,
  • Dobrovnik,
  • Gornji Petrovci,
  • Grad,
  • Hodoš,
  • Kobilje,
  • Kuzma,
  • Lendava,
  • Moravske Toplice,
  • Murska Sobota,
  • Odranci,
  • Puconci,
  • Rogašovci,
  • Šalovci,
  • Tišina,
  • Turnišče,
  • Velika Polana

Demografija[edit | edit source]

Danas ima Prekomurje 70-80 tisuća stanovnika. Mnogo Prekomuraca živi u inozemstvu (Austrija, Njemačka, Anglija, Amerika, Kanada).

Etnički sastav[edit | edit source]

Stanovništvo je većinom slovenačko. Autohtonsko ljudstvo govori tzv. prekomurski jezik. Osobito u okolišu Lendave i uz mađarsku granicu je prisutna brojna mađarska manjina. Takođe na ovom kraju žive i Slovenci, koji govoriju slovenački jezik ili primorski slovenački dijalekat. Ove su stanovnike nakon prvog svjetskog rata naselili iz Italije u Prekomurje.

Pored toga, u Prekmurju živi i veliki broj Roma. Žive još mjestimično Hrvati, Makedonci, Bosanci, Albanci, Srbi i Crnogorci. Nekad su bili i Nijemci u śeverozapadnom Prekomurju, no ih su iselili u Austriju nakon drugog svjetskog rata.

Vjerski sastav[edit | edit source]

Četvrtina Prekomuraca ispoveda luteranstvo. Jake su luteranske zajednice u goričkom i ravenskom kraju. Druga je najvažnija protestantska zajednica Pentekostalci. U Sloveniji u Prekomurju ima najmoćnije zajednice protestantizam zbog istorijskih uzroka. Jer je Prekomurje pripadalo kraljevini Ugarskoj, zato su mogli protestanti očuvati svoje crkve.

Prekomurci su većinom katolici. Nalazimo još vjernike Jehovinih svedoka, adventiste i muslimane (oni su Bosanci ili Albanci).

Jezički sastav[edit | edit source]

Prekomurski je jezik samostalan dijalekat slovenačkog jezika, koji ima svoju književnu tradiciju već od 16. vijeka. Izdali su Biblije, molitvenike, pjesmarice, udžbenike, gramatike, pjesme, novine, znanstvene knjige itd. na prekomurskom jeziku. 2019. godine je vlada Republike Slovenije priznala prekomurski kao nesnovnu kulturnu bašticu opšte slovenske kulture.

Istorija[edit | edit source]

Današnje je Prekomurje uvijek je bilo odvojeno od drugih Slovenaca u Kranjskoj, Koruškoj i Štajerskoj. Slovenci su se doselili u Panoniju već u 6. vijeku s Avarima i u 9. vijeku nastala i država oko Balatonskoga jezera. U 10. vijeku su Mađari ovladali Panoniju i asimilirali Slovene. Slovenci su bili očuvani samo među Murom i Rabom u zapadu.

U srednjem vijeku mađarska je győrska biskupija ostvarila katoličku dekaniju Slovensku okroglinu. Ova je vjerska jedinica protezala na Goričko i Ravensko, od Murske Sobote do rijeke Rabe. Južno je Prekomurje pripadalo zagrebačkoj biskupiji, dok na śeveru uz Rabu su cistercijani pośedovali nekoja slovenačka mjesta.

Ugarski su Slovenci imali odnose Slovencima u Štajerskoj, no bili su odśekani od Ljubljane, đe su bila početa slovenačka narodna gibanja. Ugarski su Slovenci bili bolje povezani kajkavskim Hrvatima i koristili su kajkavski hrvatski književni jezik do 18. vijeka, do nastanaka samostalnog prekomurskoga književnog jezika.

Ugarski su Slovenci pripadali mađarskim županijama Vaš (Goričko i Ravensko) i Zala (područje Lendave). Od 1777. godine su crkveno pripadali svi ugraski Slovenci Szombathelyskoj biskupiji. Od 19. vijeka je nastala tzv. Slovenska krajina, koja je slagala sve Slovence od Mure do Rabe.

U 16. vijeku se je raširio protestantizam. Katolička protivreformacija nije mogla ukinuti svih luteranskih zajednica, zbog toga imaju još danas protestantske crkve u Prekomurju.

U 16. i 17. vijeku su Turci često napadli ugarske i štajerske Slovence.

Među Murom i Rabom je postojalo velepośedništvo s prostranim obradivim površinama, dok su seljaci imali vrlo malo vlastite zemlje. Kmeti su višeputa tražili posao po cijeloj Ugarskoj.

Premda su još od 1848. postojala nastojanja da se ugarski Slovenci śedine s ostalim slovenačkim pokrajinama, to se nije moglo ostvariti. Katolički su Slovenci se trsili približiti opšteslovenačkim narodnim gibanjima, iako su takođe uvijek koristili prekomurski jezik (do kraja drugog rata). Luteranski su Slovenci se zaključavali od ostalih Slovenaca, jer su se bojali za svoju vjeru.

Na kraju 19. i početku 20. vijeka su ugarski Slovenci proživljavali težak pritisak mađarizacije. Mađaroni su izmislili tzv. vendsku teoriju, prema kojoj Sloveni među Murom Rabom su Vendi i nijesu istovjetni Slovencima u Austriji.

1910. godine je Slovenska krajina u Ugarskoj obuhvatala oko 1.000 km2, a imao je oko 90.000 stanovnika.

1920. godine Slovenska krajina većinoma je bila pripojena Kraljevini SHS Trijanonskim sporazumom. Onda je nastalo Prekomurje, međutim su Slovenci uz Rabu ostali u Mađarskoj. Između 1918. i 1922. ovo je područje pripadalo Mariborskoj županiji, od 1922. do 1929. Mariborskoj regiji, a od 1929. do 1941. Dravskoj banovini. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Prekmurje je okupirala Mađarska, a od 1945. ono je združeno sa slovenačkim zemljama koje i danas čine Sloveniju.

Izvori[edit | edit source]

  • Melik, Anton (1957): Štajerska s Prekmurjem in Mežiško dolino, Ljubljana: Slovenska Matica
  • Sever, Bela (1990): Pomurje A-Ž, Murska Sobota: Pomurska Založba
  • Zorko, Zinka (2009): Narečjeslovne razprave o koroških, štajerskih in panonskih govorih, Zora 64. Bielsko-Biała, Budapest, Kansas, Maribor, Praha
  • Források a Muravidék történetéhez 1./Viri za zgodovino Prekmurja 1. Szombathely-Zalaegerszeg, 2008.
  • Források a Muravidék történetéhez/Viri za zgodovino Prekmurja 2. Szombathely-Zalaegerszeg 2008.
  • Marko Jesenšek: Poglavja iz zgodovine prekmurskega knjižnega jezika, Bielsko-Biała, Budapest, Kansas, Maribor, Praha 2013.

Poveznice[edit | edit source]