Wp/cnr/Prekomurci

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Prekomurci
Stara Slovenska krajina, teritorij prekomurskih i porapskih Slovenaca, koja danas pripada Sloveniji i Mađarskoj
Stari grob, koji ima prekomurski natpis
Slavni prekomurski narodni običaj Borovo gostüvanje

Prekomurci (slov. Prekmurci, prek. Prekmürci, Prekmörci) su slovenačka etnička grupa u Prekomurju u istočnoj Sloveniji, koji govore prekomurski slovenački jezik. Ovaj jezik govori i slovenačka manjina u Mađarskoj, koja je i u svojoj kulturi jednaka Prekomurcima. Mađari ih nazivaju Vendek (Vendi). Vlastit je naziv Prekomuraca Slovenci, Slovénge, Slovenje. Njihov jezik je vrlo sličan kajkavskomu dijalekatu hrvatskog jezika i štajerskomu dijalekatu slovenačkog jezika (u Prlekiji i Slovenskim goricama).

Prekomurci su potomci panonskih Slovena, koji su došli u 6. vijeku s Avarima u Panonsku niziju. 803. godine su Franci podjarmili Panoniju. Panonske su Slovene Sveti Ćirilo i Metodije preobratili na hrišćanstvo. U 9. vijeku su Mađari utijelovili Panoniju i asimilirali Slovene, dok su slovenske etničke grupe ostale na periferijama. Među Murom i Rabom su nastali današnji prekomurski Slovenci.

Prekomurci nijesu imali mnogo veza Slovencima u Kranjskoj, đe se je počelo slovenačko narodno gibanje. Imali su baš veze Slovencima u Štajerskoj, no njihov je jezik bio pod kajkavkim hrvatskim uticajem. Biskup u Győru su ostvario u slovenačkoj pokrajini u županiji Vaš tzv. Slovensku okroglinu, koja je bila katolička dekanija. Današnje je Južno Prekomurje (županija Zala) pripadalo biskupiji u Zagrebu.

U 13. vijeku su francuski cisterciti još više Slovenaca naseljavali osobito uz Rabu iz Štajerske, Međimurja i okoliša Murske Sobote (koja je danas središte Prekomurja).

U 16. vijeku veliki je dio Prekomuraca prijekrstio na protestantsku (luteransku) vjeru. Još i danas 25% Prekomuraca ispoveda luteranizam (nekoji drugi su vjernici pentekostalne crkve). Danas veliki dio Prekomuraca ispoveda katoličku vjeru. Protestantizam je postavio temelj obuke i prekomurskog književnog jezika. Prvu su knjigu na prekomurskom slovenačkom izdali 1715. godine, koja je bila protestantski katekizam. 1771. godine je Štefan Küzmič izdao prijevod Novog zavjeta. Takođe i katolički su Prekomurci primili ovaj književni jezik i koristili ga do kraja drugog svjetskog rata.

1777. godine carica Austrije i kraljica Ugarske je Marija Terezija ustanovila novu biskupiju u Szombathelyu, koja je povlačila zalske Slovence ispod vlasti zagrebačkog biskupa. Tako su bili svi Slovenci među Murom i Rabom u jedinstvenoj crkvenoj zajednici. To je mnogo pomoglo kulturnomu razvoju ugarskih Slovenaca.

Narodnu svijest na prelasku iz 19. u 20. vijek počela je podizati grupa katoličkih sveštenika okupljenih oko Franca Ivanocyja. Prvi je put slovenačka zastava u ovoj pokrajini istaknuta 1897. godine i to upravo na mladoj misi Ivanocyjevog saradnika Jožefa Klekla u Tišini. Tada je sastavljen politički program, koji je naglašavao važnost vjere u privatnom i javnom životu, zahtijevao vjersko poučavanje na narodnom jeziku, kao i izdavanje časopisa na prekomurskom.

U 20. stoljeću pojavljuju se težnje za autonomijom Prekomuraca. Jožef Klekl htio je autonomni prekomurski teritorij (Slovenska krajina) takođe i u Jugoslaviji nakon prvog svjetskog rata, kada je Prekomurje Trijanonskim sporazumom pripojeno Kraljevini SHS. Porabje uz Rabu i ondašnja slovenačka mjesta su ostala u Mađarskoj do danas. Klekl i drugi Prekomurci su tako vidjeli da su Prekomurci svojstvena slovenačka etnička grupa, koja je vrijedna autonomije u Sloveniji. To su htjeli iskoristiti Mađari, koji su željeli ponovo nabaviti Prekomurje i tvrdili da Prekomurci su Vendi, nijesu Slovenci, nego dolaze od Kelta ili Mađara (poslovenizirani Mađari).

Glasoviti Prekomurci[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Jože Alojz and Janez Sraka: Prekmurci in Prekmurje, Chicago 1984.
  • Sever, Bela (1990): Pomurje A-Ž, Murska Sobota: Pomurska Založba
  • Zorko, Zinka (2009): Narečjeslovne razprave o koroških, štajerskih in panonskih govorih, Zora 64. Bielsko-Biała, Budapest, Kansas, Maribor, Praha
  • Források a Muravidék történetéhez 1./Viri za zgodovino Prekmurja 1. Szombathely-Zalaegerszeg, 2008.
  • Források a Muravidék történetéhez/Viri za zgodovino Prekmurja 2. Szombathely-Zalaegerszeg 2008.
  • Marko Jesenšek: Poglavja iz zgodovine prekmurskega knjižnega jezika, Bielsko-Biała, Budapest, Kansas, Maribor, Praha 2013.