Wp/cnr/Prekomurci

Prekomurci (slov. Prekmurci, prek. Prekmürci, Prekmörci) su slovenačka etnička grupa u Prekomurju u istočnoj Sloveniji, koji govore prekomurski slovenački jezik. Ovaj jezik govori i slovenačka manjina u Mađarskoj, koja je i u svojoj kulturi jednaka Prekomurcima. Mađari ih nazivaju Vendek (Vendi). Vlastit je naziv Prekomuraca Slovenci, Slovénge, Slovenje. Njihov jezik je vrlo sličan kajkavskomu dijalekatu hrvatskog jezika i štajerskomu dijalekatu slovenačkog jezika (u Prlekiji i Slovenskim goricama).

Prekomurci su potomci panonskih Slovena, koji su došli u 6. vijeku s Avarima u Panonsku niziju. 803. godine su Franci podjarmili Panoniju. Panonske su Slovene Sveti Ćirilo i Metodije preobratili na hrišćanstvo. U 9. vijeku su Mađari utijelovili Panoniju i asimilirali Slovene, dok su slovenske etničke grupe ostale na periferijama. Među Murom i Rabom su nastali današnji prekomurski Slovenci.

Prekomurci nijesu imali mnogo veza Slovencima u Kranjskoj, đe se je počelo slovenačko narodno gibanje. Imali su baš veze Slovencima u Štajerskoj, no njihov je jezik bio pod kajkavkim hrvatskim uticajem. Biskup u Győru su ostvario u slovenačkoj pokrajini u županiji Vaš tzv. Slovensku okroglinu, koja je bila katolička dekanija. Današnje je Južno Prekomurje (županija Zala) pripadalo biskupiji u Zagrebu.

U 13. vijeku su francuski cisterciti još više Slovenaca naseljavali osobito uz Rabu iz Štajerske, Međimurja i okoliša Murske Sobote (koja je danas središte Prekomurja).

U 16. vijeku veliki je dio Prekomuraca prijekrstio na protestantsku (luteransku) vjeru. Još i danas 25% Prekomuraca ispoveda luteranizam (nekoji drugi su vjernici pentekostalne crkve). Danas veliki dio Prekomuraca ispoveda katoličku vjeru. Protestantizam je postavio temelj obuke i prekomurskog književnog jezika. Prvu su knjigu na prekomurskom slovenačkom izdali 1715. godine, koja je bila protestantski katekizam. 1771. godine je Štefan Küzmič izdao prijevod Novog zavjeta. Takođe i katolički su Prekomurci primili ovaj književni jezik i koristili ga do kraja drugog svjetskog rata.

1777. godine carica Austrije i kraljica Ugarske je Marija Terezija ustanovila novu biskupiju u Szombathelyu, koja je povlačila zalske Slovence ispod vlasti zagrebačkog biskupa. Tako su bili svi Slovenci među Murom i Rabom u jedinstvenoj crkvenoj zajednici. To je mnogo pomoglo kulturnomu razvoju ugarskih Slovenaca.

Narodnu svijest na prelasku iz 19. u 20. vijek počela je podizati grupa katoličkih sveštenika okupljenih oko Franca Ivanocyja. Prvi je put slovenačka zastava u ovoj pokrajini istaknuta 1897. godine i to upravo na mladoj misi Ivanocyjevog saradnika Jožefa Klekla u Tišini. Tada je sastavljen politički program, koji je naglašavao važnost vjere u privatnom i javnom životu, zahtijevao vjersko poučavanje na narodnom jeziku, kao i izdavanje časopisa na prekomurskom.

U 20. stoljeću pojavljuju se težnje za autonomijom Prekomuraca. Jožef Klekl htio je autonomni prekomurski teritorij (Slovenska krajina) takođe i u Jugoslaviji nakon prvog svjetskog rata, kada je Prekomurje Trijanonskim sporazumom pripojeno Kraljevini SHS. Porabje uz Rabu i ondašnja slovenačka mjesta su ostala u Mađarskoj do danas. Klekl i drugi Prekomurci su tako vidjeli da su Prekomurci svojstvena slovenačka etnička grupa, koja je vrijedna autonomije u Sloveniji. To su htjeli iskoristiti Mađari, koji su željeli ponovo nabaviti Prekomurje i tvrdili da Prekomurci su Vendi, nijesu Slovenci, nego dolaze od Kelta ili Mađara (poslovenizirani Mađari).

Glasoviti Prekomurci

Jožef Borovnjak politikant, pisac, nacionalni vođa
Franc Ivanocy, nacionalni vođa
Avgust Pavel, jezikoslovac, naučnik, autor prve prekomurske gramatike
Ferdo Godina, pisac (pisao na slovenačkom jeziku)
Jožef Klekl, nacionalni vođa i politikant, zagovornik prekomurske autonomije
Jožef Sakovič, autor prekomurskog jezika
Štefan Kovač, otpornik u drugom svjetskom ratu
Ludvik Vrečič, slikar
Milan Kučan, prvi predśednik Republike Slovenije
Feri Lainšček, pisac i pjesnik slovenačkog i prekomurskog jezika
Vlado Kreslin, pjevač
Franc Kuzmič, muzeolog i književni istoričar prekomurske književnosti
Suzana Tratnik, autorica i feministkinja
Nika Zorjan, pjevačkinja na slovenačkom i prekomurskom jeziku

Izvori

Jože Alojz and Janez Sraka: Prekmurci in Prekmurje, Chicago 1984.
Sever, Bela (1990): Pomurje A-Ž, Murska Sobota: Pomurska Založba
Zorko, Zinka (2009): Narečjeslovne razprave o koroških, štajerskih in panonskih govorih, Zora 64. Bielsko-Biała, Budapest, Kansas, Maribor, Praha
Források a Muravidék történetéhez 1./Viri za zgodovino Prekmurja 1. Szombathely-Zalaegerszeg, 2008.
Források a Muravidék történetéhez/Viri za zgodovino Prekmurja 2. Szombathely-Zalaegerszeg 2008.
Marko Jesenšek: Poglavja iz zgodovine prekmurskega knjižnega jezika, Bielsko-Biała, Budapest, Kansas, Maribor, Praha 2013.