Wp/cnr/Ozrinićka govorna grana

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Ozrinićka govorna grana
Jump to navigation Jump to search

Ozrinićka govorna grana govorna je grana jugo-istočnih crnogorskih govora.[1]

Ozrinićka govorna grana obuhvata Ozriniće s Broćancem. Od podlovćenske govorne grane najviše se izdvaja po akcenatskome sistemu, a u odnosu na ostale katunske govore, osobito one na koje se naslanja, gotovo da i nema razlike.

  • Ozrinićki akcenatski sistem karakterišu tri akcenta – dva silazna i dugouzlazni – i neakcentovane dužine. Kratkosilazni akcenat ne može se naći na otvorenoj ultimi već se prenosi na prethodni slog kao kratkosilazni ili kao dugouzlazni (u zavisnosti od dužine prethodnoga sloga), npr. sȅstra, sestrê; tráva, trāvê; potȍk, potȍka; nārȍd, nārȍda. Jednačenje nominativa dvosložnih ličnih imena s oblikom vokativa ovđe je poremećeno bjelopavlićko-pješivačkim bliskim suśedstvom (riječ je o četvoroakcenatskim govorima), pa se javljaju očigledno pod tim uticajem uspostavljeni akcenti tipa Péro, Máre.
  • Vokalski sistem čine pet standardnih vokala i vokalno r. Svi mogu biti dugi i kratki.
  • U pogledu sudbine jata nema razlika u odnosu na prethodni tip. Bitno je pomenuti alternativnu upotrebu akcenatskih likova vrȉjeme (tipičnu za prethodni tip) i vrijéme (koja je jasan uticaj bjelopavlićkoga govora).
  • Vokalska grupa ao dala je dugo a bez obzira na porijeklo (ao < al i ao < ьl).
  • Konsonanti h i f nijesu stabilan dio sistema. Prvi se gubi ili zamjenjuje s v, j, g, k a drugi s v. Dostupna građa ne dozvoljava pouzdan zaključak.
  • Promjena sn – šn, sl – šl, zn – žn, zl – žl manje je izražena nego u prethodnome tipu, ali s obzirom na to da se na nju makar sporadično nailazi i u Bjelopavlićima jasno je da je današnje izostajanje ovoga procesa u govoru Ozrinića produkt novijega vremena.
  • Nema desonorizacije finalnih zvučnih konsonanata, što je još jedna veza s katunskim govorima.
  • U zamjeničko-pridjevskoj promjeni javljaju se tzv. duži nastavci, npr. tȉjem, tȉje / tȉjeg.
  • I po ostalim osobinama podlovćenske govorne grane ozrinićka je govorna grana prirodan njezin nastavak.

Literatura[edit]

  • Adnan Čirgić: Dijalektologija crnogorskoga jezika, FCJK, Cetinje, 2017.

Reference[edit]

  1. http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2014/08/Adnan-Cirgic-Crnogorski-jezik-u-proslosti-i-sadasnjosti.pdf