Wp/cnr/Milorad Nikčević

Milorad Nikčević (Stubica, kod Nikšića 14. januar 1941 – Osijek, 14. oktobar 2021) je crnogorski filolog, književni istoričar, teoretičar, književnik i utemeljivač savremene književne montenegristike.^[1]

Biografija[edit | edit source]

Milorad Nikčević rođen je 14. januara 1941. godine u Stubici (Pješivci), pokraj Nikšića. Osnovnu je školu završio u obližnjim Bogetićima, a gimnaziju u Nikšiću. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavistiku i rusistiku. Zvanje magistra stekao je na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu, a zvanje doktora nauka na Filološkome fakultetu u Beogradu, pod mentorstvom istoričara književnosti Jovana Deretića.

Svoju vezanost za domovinu i njenu književnost, Milorad Nikčević iskazao je izborom teme i magistarskoga i doktorskoga rada. Tema magistarskoga rada bila je Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele (1978), a doktorskoga Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina XIX vijeka do Prvoga svjetskog rata (1985).

Milorad Nikčević je za svojega 45-godišnjeg rada obavljao razne funkcije i dužnosti – od srednjoškolskoga profesora do redovnoga univerzitetskog profesora u trajnome zvanju. Profesor je Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.^[2]

Pored nekoliko stotina eseja i naučnih i stručnih radova Milorad Nikčević je autor i 21 knjige, te voditelj nekoliko naučnih projekata, među kojima je najznačajniji međunarodni naučni projekat o crnogorsko-hrvatskim vjekovnim književnim, kulturnim i jezičkim vezama, koji je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske trajao gotovo dvije decenije. Milorad Nikčević je svojim montenegrističkim angažmanom u Hrvatskoj postao simbol borbe za crnogorski identitet. Gotovo da nema značajnijega projekta iz te oblasti a da on u njemu nije učestvovao. O tome ponajbolje svjedoči činjenica da je 1995. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu utemeljio crnogorski studij Montenegrina, onda kad je i u Crnoj Gori bilo gotovo nezamislivo osnivanje takvoga studija.

Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i dr.

Djela[edit | edit source]

Literarne skice (eseji), Osijek, 1979;
Transformacije i strukture (književne i metodičke studije), Zagreb, 1982;
Ideje i paralele (knjiž. ogledi i studije), Osijek, 1984;
Crnogorska pripovijetka između tradicije i savremenosti, Titograd, 1988;
Metodičko-problemske književne komunikacije, Zagreb, 1991;
Hrvatski i crnogorski književni obzori (studije), Zagreb, 1995;
Na civilizacijskim ishodištima (studije), Osijek, 1999;
Peroj između povijesnog i fikcijskog (pub. članci), su/autor, Osijek, 2000;
Književna približavanja (rasprave / eseji / prikazi), Osijek, 2001;
Odsjaji kultura (Hrvatska i crnogorska kultura stoljećima), (studije / intervjui), Zagreb, 2002;
Filološke rasprave (Interkulturalni kontekst), Podgorica, 2002;
Apologetika crnogorskoga jezika, Osijek, 2004;
Perojski kulturnopovijesni mozaik. Povijesno-kulturni presjek crnogorske enklave u Istri, Osijek – Podgorica, 2006;
Komparativna filološka odmjeravanja, Cetinje – Osijek, 2006;
Josip Juraj Strossmayer i Nikola I. Petrović Njegoš u korespondenciji i dokumentima. U duhovnim prostorima Crne Gore/Boke kotorske, HCDP „Croatica-Montenegrina“ RH, CKD „Montenegro-Montenegrina“, ICJJ Vojislav Nikčević, Cetinje – Osijek, 2009.
Crnogorske filološke teme, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2010.
Njegoš i Ljubiša, ICJK, Podgorica, 2011.
Istorija crnogorske književnosti, tom 3, ICJK, Podgorica, 2012.
Hrvatski i crnogorski književno-kulturni smjerokazi, HCDP „Croatica-Montenegrina“ RH, CKD „Montenegro-Montenegrina“, ICJK, Osijek - Podgorica, 2013.
Crnogorske filološke studije, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje, 2017.
Metodičke i metodološke književno-problemske studije, ZUNS, Podgorica, 2017.

Literatura[edit | edit source]

Dnevnik čitanja jednog intelektualca: književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića, Zagreb – Osijek – Podgorica, 2006.
Između dviju domovina: zbornik Milorada Nikčevića, Osijek, 2011.
Nada Drašković, Bio-bibliografija Milorada Nikčevića, FCJK, Cetinje, 2016.