Wp/cnr/Husein Bašić

Husein Bašić (Brezovice kod Plava 1. 2. 1938. – Podgorica 3. 11. 2007), crnogorski je književnik.

Biografija

Husein Bašić je rođen 1. februara 1938. godine u Brezovicama kod Plava. Završio je filozofski fakultet. Duže vremena je radio kao gimnazijski profesor, a potom je bio službenik u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore.

Prve pjesme je objavio 1958., dok je prvu zbirku poezije („Od sunca ogrlica“) objavio 1970. godine. Od tada datira i Bašićevo zanimanje za narodno stvaralaštvo i kulturno nasljeđe, kada objavljuje izbor od 100 lirskih narodnih pjesama iz plavsko-gusinjskog kraja „Crni dukati“, da bi dvije godine kasnije (1972) objavio izbor iz narodnog stvaralaštva plavsko-gusinjskog kraja „Ispod zlatnih streha“, kao i zbirku poezije „Bestražje“.

Pisao je poeziju, pripovjetke i romane. Bavio se i sakupljanjem i publikovanjem usmene književnosti Bošnjaka. Jedan je od osnivača udruženja za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana Crne Gore – Almanah. Njegovi romani uvršteni su u školske programe u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Preminuo je u Podgorici 3. novembra 2007. godine.

Antiratni angažman

Bašić se nije našao u šovinističkoj i ratnohuškačkoj politici, koja je prostore bivše Jugoslavije zahvatila 1990., te je odmah otkazao članstvo u Udruženju književnika Crne Gore, zbog otvorene podrške koju je ovo Udruženje pružalo militantnom, nacionalističkom i šovinističkom režimu u Srbiji i Crnoj Gori, oličenom u „antibirokratskoj revoluciji”. Javno protivljenje nadolazećem nacionalšovinizmu je dovelo do šikaniranja Huseina Bašića. Otpušten je s posla i penzionisan ali je antiratni angažman nastavio preko Crnogorskog PEN-centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Tri godine kasnije, 1993., otkazao je članstvo u Odboru za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti s obrazloženjem: „Od formiranja Akademije do sada, ni u jednom tijelu, ni marginalno nije tretirano ni jedno pitanje iz života, kulture i uopšte duhovnosti Muslimana iz Crne Gore, iako isti čine 15% cjelokupnog življa ove Republike, brojčano su drugi narod u njoj. U programima te Akademije, kao predavači na uglednim skupovima, pozivaju se i učestvuju neki neposredni kreatori izvršenog genocida nad muslimanskim narodom u Bosni i Hercegovini.“

Antiratni angažman Bašić ovjekovečuje i potvrđuje objavljivanjem izbora proznih antiratnih tekstova u istim koricama s knjigom Milike Pavlovića „Podrum“, naslovljen „Smrt duše„ (Damad – Novi Pazar).

To je bila prva antiratna knjiga na području ondašnje Jugoslavije. Kada je tadašnji režim Ratkovićevu nagradu za književnost dodijelio ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Bašić se oglasio javnim protestom i odbio učešće na toj manifestaciji. Tim povodom Bašić je otpisao organizatorima:

„Kad neko ostavi krvave tragove za sobom, onda je prije potrebno da se ti „tragovi“ speru i uklone što prije, jer je ovaj „pjesnik“ na „Ratkovićeve književne susrete“ došao u krvavim vojničkim cokulama, s oružanom pratnjom i bahatošću, cinično demonstrirajući svoju poetiku sadržanu u stihovima tipa: „Sađimo u gradove / da bijemo gadove!“ Ovo je, nema sumnje, bila mjera i ocjena vrijednosti ove „poezije“, čija se verbalna poruka tragično poistovjećivala sa najsurovijom stvarnošću, pa žiri i organizatori nijesu morali da se dvoume, jer su poezija ubijanja ratna zbilja bili isto. I još nešto: nagrađivati i vezati zločine, nad kojim se grozio čitav svijet, za časno ime čovjeka i pisca Rista Ratkovića takođe je zločin koji se mora otkloniti, ako ni zbog čega drugog, ono zbog univerzalnih vrijednosti poezije i časnog života pisca, kome je Bijelo Polje zavičaj, kao i velikom broju značajnijih književnika, čijim bi se djelima ponosila i mnogo veća sredina.“

Upravo zbog antiratnih stavova osniva Udruženja Almanah – za proučavanje, prezentaciju i zaštitu ugrožene kulturnoistorijske baštine Muslimana Crne Gore. Prvi urednik časopisa je bio Husein Bašić, a članovi redakcije: Milika Pavlović i Zuvdija Hodžić. Danas, 15 godina kasnije, biblioteka „Almanaha“ broji više od 60 posebnih izdanja.

Djela

• Od sunca ogrlica, poezija, 1970.
• Bestražje, poezija, 1972.
• Neviđena zemlja, priče, 1973.
• Prošle noći, poezija, 1974.
• Utra, poezija, 1979.
• Jato u nevidjelu, poezija, 1980.
• Tuđe gnijezdo, roman, 1980.
• Trpija, priče i novele, 1984.
• Vetar s Prokletija, 1985.
• Breme, poezija, 1986.
• Uzma, poezija, 1986.
• Krivice I i II, roman, 1986.
• Glasovi s vode, poezija, 1987.
• Sjutradan, poezija, 1987.
• Kolovrat, roman, 1993.
• Kad su gorjele Božije kuće, poezija, 1994.
• Crnoturci, roman, 1996.
• Čuma, poezija, 1997.
• Trag po tragu – opis s lica, prozni tekstovi, 1997.
• Pusta vrata – Krivice III, roman, 1998.
• Zamjene 1−5 (Tuđe gnijezdo, Kapija bez ključa, Kosti i vrane, Pusto tursko i Bijeli Azijati), ciklus romana, 2000.
• Nedovršene tuge, poezija, 2017.

Izbor iz narodnog stvaralaštva

• Crni dukati, izbor iz narodnog stvaralaštva plavskogusinjskog kraja, Ivangrad: Književni klub Ivangrad, 1970.
• Ispod zlatnih streha, izbor iz narodnog stvaralaštva plavsko-gusinjskog kraja, Subotica: „Rukovet“, 1972.
• Može li bit što bit' ne može, lirske narodne pjesme iz Sandžaka, antologija, Pljevlja: Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost, 1989., drugo dopunjeno izdanje - Tuzla: „Fi Grafik“, 1991.
• Zeman kule po ćenaru gradi, muslimanske epske narodne pjesme iz Sandžaka, antologija, 1. izd. – Tuzla: „Fi Grafik“; Tuzla: „Feri“, 1991.
• San i pola života - tradicionalna usmena književnost Muslimana-Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, antologija / odabrao i priredio Husein Bašić. – Novi Pazar: „Damad“, 1996.
• Antologija usmene lirike Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Podgorica: Almanah, 2002.
• Antologija usmene epike Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Podgorica: Almanah, 2002.
• Antologija usmene proze Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Podgorica: Almanah, 2003.
• Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Podgorica: Almanah, 2003.

Nagrade i priznanja

Dobitnik je mnogih nagrada među kojima i prve nagrade na konkursu „Blažo Šćepanović“ (1968), nagrade „Svjetlost“ iz Sarajeva za najbolji roman godine (Tuđe gnijezdo) (1980), nagrade MRZ Pljevlja „Isak Samokovlija“ (1973), Trinaestojulske nagrade (1981) i prve nagrade na jugoslovenskom konkursu (1986) povodom 40-godišnjice oslobođenja od fašizma (Krivice I-II).

Vanjske veze

• http://sandzackaknjizevnost.com/fatma-hasanbegovic-knjizevno-djelo-huseina-basica/#more-1171
• http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2039-40.pdf
• Šerbo Rastoder: Husein Bašić, velikan pisane riječi
• Prilog za bibliografiju radova Huseina Bašića i literaturu o njemu