Wp/cnr/Dragana Kršenković-Brković

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Dragana Kršenković-Brković

Dragana Kršenković Brković (1956) je crnogorska književnica. [1]

Biografija[edit | edit source]

Dragana Kršenković Brković je diplomirala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu (katedra za dramaturgiju). Magistrirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (smjer nauka o književnosti).

Kršenkovic Brković je bila gostujuća književnica u rezidencijalnim programima u SAD-u (the apexart New York City Fellowship, Njujork, 2014; Writers Omi, Ledig House, država Njujork, 2017), Mađarskoj (Pecs Writers Program, Pecuj, 2013) i u Austriji (Writers in Residence program, KulturKontakt Austria, Beč, 2011). Takođe, gostovala je na Rodosu (1st International Forum for a Culture of Peace by Mediterranean Women Creators, pod pokroviteljstvom UNESCO-a [2]); u Bolonji (The Bologna Book Fair, 2011); Bratislavi (23rd Biennial of Illustration, BIB, 2011), itd.

Kršenković Brković je kao Hubert H. Humphrey [3] stipendistkinja boravila na UC Davis, Kalifornija, i UM College Park, Vašington (2005-2006). Kao OeAD stipendistkinja Vlade Austrije bila je na studijskom boravku na Karl-Franzens-Universität i Institut für Slawistik u Gracu (2008).

Njena knjiga bajki "Duh Manitog jezera" odabrana je od strane Internationale Jugendbibliothek iz Minhena za White Ravens 2011[4]. Ova nagrada se dodjeljuje onim knjigama za djecu u svijetu koje se izdvajaju svojim inovativnim umjetničkim stilom.

Od 2008. do 2018. godine nominovana je za Astrid Lindgren Memoral Award[5], najveću književnu nagradu u stvaralaštvu za djecu u svijetu, koju dodjeljuje Vlada Švedske.

Dva njena romana nominovana su za nagradu „Meša Selimović“ (Tuzla, BiH) - „Izgubljeni pečat“ 2009. a roman „Atelanska igra“ 2012. godine. Dvije njene pripovjetke, „Momin kamen“ i „Vatra u Aleksandriji“, zastupljene su u nastavnom programu Katedre za slovenske jezike i književnost, na Kalifornijskom univerzitetu Berkli.

Četiri njene bajke zastupljene su u čitankama za osnovne škole u Crnoj Gori i Makedoniji. Igrani film za djecu "Hozentarus" snimljen je po njenoj istoimenoj bajci u produkciji RTCG (2018).

Njene priče su prevedene i objavljene u mnogim poznatim međunarodnim časopisima - Buchkulur, Sarajevo Notebooks, Blesok, Ars itd.[6]

Kršenković Brković je objavila dva romana, dvije zbirke pripovijedaka, jednu zbirku jednočinki, jednu monografiju i nekoliko knjiga za djecu.[7]

Bibliografija[edit | edit source]

Djela

  • Atelanska igra
  • Izgubljeni pečat
  • Vatra u Aleksandriji
  • Iza nevidljivog zida
  • Gospodarska palata

Knjige za đecu

  • Modra planina
  • Muzičar s cilindrom i cvijetom na reveru
  • Tajna jedne Tajne
  • Duh Manitog jezera
  • Tajna plavog kristala

Studije

  • Poetika prolaznosti: Organizacija vremena u "Ranim jadima" Danila Kiša
  • Onirizam Edgara Alana Poa i egzistencijalni nemir Alise Ostrajker
  • Feministička revizija mitologije: Razbijanje patrijarhalnih obrazaca identifikacije žene u klasičnim bajkama
  • Zaboravljeno putovanje - tragovi utisnuti u bajkama

Spoljašnje veze[edit | edit source]

Reference[edit | edit source]

  1. Littérature: Dragana Kršenković Brković (Pristupljeno 25.11.2018.)
  2. http://www.unesco.org/archives/multimedia/?pg=33&s=films_details&id=83
  3. https://web.archive.org/web/20150317131758/https://www.humphreyfellowship.org/hubert-h-humphrey
  4. https://web.archive.org/web/20190320204924/https://www.ijb.de/en/reference-library/white-ravens-online.html
  5. https://web.archive.org/web/20190320204920/http://alma.se/en/Nominations/Candidates/
  6. Biografija
  7. https://web.archive.org/web/20220402090811/http://www.fcjk.me/wp-content/uploads/2015/12/LM16.pdf