Wp/cnr/Crnogorski jezik

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Crnogorski jezik
Jump to navigation Jump to search

Crnogorski jezik je maternji jezik Crnogoraca.

Sastavni je dio štokavskoga jezičkog sistema. Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori (od 2007. godine).

Status crnogorskog jezika[edit]

  • Ustav Crne Gore u članu 13 navodi kako je službeni u Crnoj Gori - crnogorski jezik, a ćirilično i latinično pismo imaju ravnopravan položaj. [1]
  • Pravopis crnogorskoga jezika i pravopisni rječnik usvojen je službenom odlukom Vlade Crne Gore (Ministarstva prosvjete) 10. maja 2009. godine. [2]
  • Gramatika crnogorskog jezika je odobrena od strane Savjeta za opštee obrazovanje 21. juna 2010. godine.

Opšte napomene[edit]

Unutar savrijemenog crnogorskog jezika mogu se izdvojiti tri sloja:

1. opšteštokavski jezični sloj;

2. opšteecrnogorski jezični sloj;

3. dijalektne jezične osobine.

Pravopisi koji su decenijama bili u upotrebi u Crnoj Gori nisu uvažavali crnogorske jezične osobine.

Praksa je pokazala da je i pored nametnutih za Crnogorce atipičnih oblika u službenoj komunikaciji, u stvarnosti "ortopeja ipak pobijedila ortografihju" (Pravopis crnogorskoga jezika, str. 5).

Zbog toga su svi preživjeli oblici crnogorskoga ijekavskoga jotovanja kodificirani kao obavezni.

Crnogorska (i)jekavica[edit]

U crnogorskom jeziku normirativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadašnji slogovi koji su se bilježili grafemom jat (i) ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je a dugi slogovi sa ije citat izvorno, na crnogorskom:

"Ili, drukčije rečeno, crnogorsko se ije javlja u položajima đe se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u ekavskom dugo e (na primjer: vrijeme - vrime - vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskog kratkog i ekavskog kratkog e (na primjer: pjesma - pisma - pesma)".

Postoje izuzeci koji su u Pravopisu crnogorskoga jezika kategorijalno objašnjeni.

Fonemi Đ i Ć[edit]

U crnogorskome jeziku su, uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje prisutne i progresivne (jotovane) skupine će/cje i đe - takve jotovane skupine se u crnogorskoj književnosti, gotovo bez alternative, upotrebljavanju od 1920-ih do sadašnjice.

Norme su standardizovane u dubletima - jotovanim i nejotovanim oblicima.Primjeri:

  • đe, đed, đedovina, prađed, đeca, viđelo,viđelica, neviđelica, neđelja, poneđeljak, śeđeti, stiđeti se, ovđe/ođe, onđe, igđe, niđe/nigđe, đetinjast, đetinjiti, đever, đevojka, zađevojčiti se, đeljati...
  • gdje, djed, djedovina, pradjed, djeca, vidjelo, vidjelica, itd.
  • ćerati, ćeranje, poćera, poćernica, doćerati, lećeti, polećeti, vrćeti, ulečeti, zavrćeti, pođuteći, lipćeti, ćepanica, ćepalo, ćevanica, ćedilo.
  • tjerati, tjeranje, potjera, potjernica, dotjerati, letjeti, itd.

Fonemi Ś i Ź[edit]

Fonemi Ś i Ź su glavno razlikovno obilježje crnogorskog jezika od ostala tri štokavska standardna jezika - hrvatskog, srpskog i bosanskog.

Norme su standardizovane u dubletima - jotovanim i nejotovanim. Primjeri:

  • śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, śerav, pośekotina
  • sjutra, sjever, sjeme, osjetiti, sjediti, sjekirati, sjerav, posjekotina
  • iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica
  • izjutra, zjenica, izjede, zjapiti, izjelica.

Druge norme[edit]

Pravopis crnogorskoga jezika uvažio je svu dosadašnju crnogorsku jezičnu praksu i pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnužnije inovacije.

Kako bi olakšali njegovu upotrebu, autori Pravopisa crnogorskoga jezika su se držali rješenja iz Pravopisa srpskohrvatskoga književnoga jezika (Matica srpska / Matica hrvatska, Beograd / Zagreb, 1960.). Objasnili su da "nije promijenjeno ništa što se nije moralo mijenjati". Takođe su uzeta najbolja rješenja iz drugih pravopisa (Pravopisa hrvatskoga jezika, Pravopisa bosanskog jezika i Pravopisa srpskoga jezika).


Pravopis crnogorskoga jezika[edit]

Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama:

  • Model za crnogorsku jezičku normu je jezički sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima;
  • Pravopis poštuje normu: Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano;
  • Ijekavski govor je normativan u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom;
  • Opštecrnogorski fonemi nastali jekavskom jotacijom ć, đ, ś i ź dio su crnogorske standardnojezičke norme;
  • Kodifikovan standardni crnogorski četveroakcentski sistem s dužinama;
  • Pravopisom se nije sporovodilo jezičko arhaiziranje, niti se njime normiraju jezični lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi izvan savremene upotrebe.

Azbuka crnogorskoga jezika[edit]

Abeceda crnogorskoga jezika
Latinica A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź
Ćirilica А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Ш Ć Т У В З Ж З́
Azbuka crnogorskoga jezika
Ćirilica А Б В Г Д Ђ Е Ж З З́ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Ć Т Ћ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Latinica A B V G D Đ E Ž Z Ź I J K L Lj M N Nj O P R S Ś T Ć U F H C Č Š

Rasprostranjenost[edit]

Liše u Crnoj Gori, crnogorskim jezikom govore i Crnogorci u iseljeništvu, pogotovo u Peroju (Republika Hrvatska), u Skadru i suśednoj mu Vraki (Albanija) te u Lovćencu i Feketiću (Vojvodina)

Viđi još[edit]

Izvori[edit]

  • USTAV CRNE GORE (2007.)
  • Rječnik i pravopis crnogorskoga jezika