Wp/cnr/Đuro Batrićević

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Đuro Batrićević

Đuro Batrićević (Očinići kod Cetinja, 1931. – Cetinje, 2011), bio je crnogorski istoričar.

Biografija[edit | edit source]

Đuro Batrićević, od oca Marka, oficira crnogorske vojske i Gaetaša, i majke Joke, rođene Kaluđerović, rođen je u selu Očinići (Katunska nahija) kod Cetinja. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, Gimnaziju i Višu pedagošku školu na Cetinju, Filozofski fakultet u Skoplju. Magistrirao je u Zagrebu, a doktorirao u Prištini. Učesnik je NOR-a od 1. aprila 1944. godine i imao status borca. Bio je profesor u Cetinjskoj gimnaziji, direktor Školskog centra na Cetinju, direktor Muzeja revolucije Crne Gore i direktor Arheološke zbirke Crne Gore u Podgorici. Penzionisan je 1995. godine. Bio je predavač na Narodnome univrezitetu i Kulturološkome fakultetu na Cetinju. Bio je urednik edicije Crnogorsko nasljeđe, član redakcije Prosvjetnoga rada, mnogih listova i časopisa. Bio je odbornik Skupštine opštine Cetinje i Republički poslanik Kulturno-prosvjetnoga vijeća, član Republičkog i Saveznog odbora SUBNOR-a i član Međunarodne komisije za kulturnu, prosvjetnu i naučnu saradnju. Objavio je preko 150 naučnih i stručnih radova, feljtona i priloga u našoj i stranoj štampi. Učesnik je višeg broja domaćih i međunarodnih naučnih skupova.

Monografije[edit | edit source]

  • Vlado Ćetković, junak dvije revolucije, Beograd, 1981.
  • Poruke potomstvu, Dnevnik, Novi Sad, 1988.
  • Ljudevit Lajoš Čaki, Forum Novi Sad, 1984. (prevedena na mađarski jezik)
  • Pljevaljska bitka, Beograd, 1990; (za koju je dobio Saveznu nagradu „Četvrti jul“)
  • Dr Anto Gvozdenović – general u tri vojske, 2001.
  • Crnogorci u rusko-japanskom ratu 1904-1905, Obod, Cetinje, 1994.
  • Proslavljene vojskovođe i velike bitke kroz istoriju, Beograd, 1998.
  • Razvoj muzejske službe u Crnoj Gori, Cetinje, 1998.
  • Patrijarh Gavrilo Dožoć i njegovo doba, Nikšić, 2000.
  • Durmitorci u Pljevaljskoj bici, Žabljak, 1997.
  • Vitezovi neba, crnogorski piloti čuvari našeg i tuđeg neba, Cetinje, 2000.
  • Dr Anto Gvozdenović – kratke putničke bilješke i njihova kritika, Podgorica, 2001.
  • Crnogorci pod suncem Istre, Podgorica, 2002.
  • Tajni život Adolfa Muka, Podgorica, 2002.
  • Crnojevići i Crna Gora, Podgorica, 2002.
  • Žarko Marinović, student u Aleji velikana, Cetinje, 2006.
  • Tragičan kraj Vlada Ćetkovića heroja dvije revolucije, Cetinje, 2008.

U rukopisu su ostale sljedeće knjige: Tužna odiseja Špira Vidovića; Crnogorci u Španskom građanskom ratu, Vaso Pelagić – neustrašivi narodni tribun; i Josip Broz – crveni faraon – od kaplara do maršala.

Vanjske veze[edit | edit source]