Wp/arn/Kujiñ
Kujiñ ta fijke mogelekan cemkvn. Epe kom kujiñ kisunegvmuwkey. Fey ñi kalvl ñi ñom niekey kagerkelu az, ñi heyeael, ñi iyael, ñi zuguael mew.
Ti hemvl[edit | edit source]
Konvmpagekefilu kujiñ, feyci hemvl mew nvxamyekey:
- Kom pu kujiñ mogelekelu, cegenolu
- Kom pu kujiñ mogelekelu, ce egu
- Moyokeci kujiñ mvten
- Cel kujiñ, ruka ñi kujiñ pu ce niekelu
Ñi tuwvn[edit | edit source]
Piam 610 mijon xipantu rupay ñi tuwparkeel mapu mew ti wvne kujiñ, ka 542 mijon xipantu rupay ñi kagekonkvlewen ñi fijke az mew.
Ñi xokiñkvnuel[edit | edit source]
Fey ñi zoy kvme gvnezuam mew, pu kujiñ ta xokiñ xawkvnukey, fey ñi az mew. Paskual Koña ñi cijka mu, konvmpagerkey tici xokiñ:
- Kujiñ: pu moyokeci kujiñ, awkagelu kam cel kujiñgelu
- Vñvm: nielu mvpv ka picun
- Isike: feyci picike kujiñ, re isikegelu ka vñuma pigelu, kom feyci jajin kafey
- Bafkeh kufvj: fijke kujiñ mogelekelu bafkeh mew
- Filu ka fijkuñ: pu filu, fijkuñ ka peyu
- Pakarwa ka bafaxa: ko mew jeqkey, xemlu mapu mew ka mogekey
- Cajwa: weyelkiawkey bafkeh kam bewfv mew
- Jojomuzu: wigezvwlu wente pvji elkey ñi vbwi cew ñi miyawmum egvn
- Piru: kiñeke xokiñ miñce tuwe mogekey, kakelu ka kujiñ ñi kvjce mew mvlekey
- Poñpoñ: mogekey bafkeh mew, wesa kacu ñi az reke
Kiñe wenxu pigelu Karvl Fon Linne xawkvnufi faci xokiñ: vermes (piru), insecta (isike), pisces (cajwa), amphibia (pakarwa), aves (vñvm) ka mammalia (moyokeci kujiñ).
Fewla ti kujiñ xawkvnukey zoy cvñwazukvleci xokiñ mew.