Wp/arn/Kujiñ

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | arn
Wp > arn > Kujiñ
Fijke kujiñ

Kujiñ ta fijke mogelekan cemkvn. Epe kom kujiñ kisunegvmuwkey. Fey ñi kalvl ñi ñom niekey kagerkelu az, ñi heyeael, ñi iyael, ñi zuguael mew.

Ti hemvl[edit | edit source]

Konvmpagekefilu kujiñ, feyci hemvl mew nvxamyekey:

  • Kom pu kujiñ mogelekelu, cegenolu
  • Kom pu kujiñ mogelekelu, ce egu
  • Moyokeci kujiñ mvten
  • Cel kujiñ, ruka ñi kujiñ pu ce niekelu

Ñi tuwvn[edit | edit source]

Piam 610 mijon xipantu rupay ñi tuwparkeel mapu mew ti wvne kujiñ, ka 542 mijon xipantu rupay ñi kagekonkvlewen ñi fijke az mew.

Ñi xokiñkvnuel[edit | edit source]

Fey ñi zoy kvme gvnezuam mew, pu kujiñ ta xokiñ xawkvnukey, fey ñi az mew. Paskual Koña ñi cijka mu, konvmpagerkey tici xokiñ:

  • Kujiñ: pu moyokeci kujiñ, awkagelu kam cel kujiñgelu
  • Vñvm: nielu mvpv ka picun
  • Isike: feyci picike kujiñ, re isikegelu ka vñuma pigelu, kom feyci jajin kafey
  • Bafkeh kufvj: fijke kujiñ mogelekelu bafkeh mew
  • Filu ka fijkuñ: pu filu, fijkuñ ka peyu
  • Pakarwa ka bafaxa: ko mew jeqkey, xemlu mapu mew ka mogekey
  • Cajwa: weyelkiawkey bafkeh kam bewfv mew
  • Jojomuzu: wigezvwlu wente pvji elkey ñi vbwi cew ñi miyawmum egvn
  • Piru: kiñeke xokiñ miñce tuwe mogekey, kakelu ka kujiñ ñi kvjce mew mvlekey
  • Poñpoñ: mogekey bafkeh mew, wesa kacu ñi az reke

Kiñe wenxu pigelu Karvl Fon Linne xawkvnufi faci xokiñ: vermes (piru), insecta (isike), pisces (cajwa), amphibia (pakarwa), aves (vñvm) ka mammalia (moyokeci kujiñ).

Fewla ti kujiñ xawkvnukey zoy cvñwazukvleci xokiñ mew.