Wy/hbs/Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina na mapi Evrope

Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnoj Evropi i na zapadu balkanskog poluostrva. Pretežno planinska, s jednim vrlo uskim izlazom na Jadransko more, poznata je po izvanrednim prirodnim ljepotama. BiH je kroz istoriju bila područje miješanja različitih kultura, te su njeni gradovi danas obilježeni arhitekturom koja je nastala pretežno pod osmanlijskim i austrogarskim utjecajem, ali i kasnijom modernom arhitekturom.

Regije

Za potrebe ovog vodiča, država je podeljena u sledeće regije:

Gradovi

Stari dio Sarajeva - Baščaršija

Pogled na Stari most u Mostaru, koji se nalazi na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Vodopad Kravice

Počitelj

Vodopad u Jajcu

Ostaci rimske vile Mogorjelo kod Čapljine

Neki od gradova u ovoj državi koji se najčešće nabrajaju kao izvanredne destinacije su:

• Sarajevo — glavni grad; "Olimpijski grad", ekonomski, kulturni, naučni, obrazovni, politički i trgovački centar Bosne i Hercegovine, ponekad zvan i "Jerusalemom Evrope"
• Banja Luka — "Zeleni grad" sa znamenitostima poput džamije Ferhadije i tvrđave Kastel
• Bihać — s rijekom Unom i njenim vodopadima, koji se nalaze unutar Nacionalnog parka Una, predstavlja nezaobilaznu turističku destinaciju kako za domaće, tako i za strane turiste
• Jajce — grad poznat po tome što je bio sjedište bosanskih kraljeva; u njemu su udareni temelji nove Jugoslavija; poznato je po svojim prirodnim ljepotama, rijeci Plivi i njenim vodopadima.
• Konjic — u njemu je podzemni nuklearni bunker iz doba SFRJ, te arhitektonski spomenik - most iz osmanskog perioda, a u blizini se nalazi i popularna turistička destinacija - Boračko jezero.
• Lukavac — grad pokraj jezera Modrac, najvećeg vještačkog jezera u BiH
• Mostar — "Grad na Neretvi", jedna od najvažnijih turističkih destinacija u BiH s nadaleko poznatim Starim mostom, koji se zajedno sa starim dijelom grada nalazi na UNESCO-vom spisku svjetske baštine. Nekoliko kilometara od Mostara se nalazi Blagaj, poznat po vrelu Bune, derviškoj tekiji iz osmanskog perioda, te starom gradu Blagaj, a u blizini se nalazi i prirodna znamenitost Bunski kanali.
• Prijedor — grad sa historijski znajačnoj džamijom; u blizini su Nacionalni park Kozara i Mrakovica - najveći spomenik iz Drugog svjetskog rata u BiH
• Stolac — sa stećcima u Radimlji, rijekom Bregavom, ilirskim gradom Daorsonom, te pećinom Badanj, koja je paleolitsko nalazište.
• Tešanj — jedan od najstarijih gradova u BiH
• Travnik — grad s tvrđavom i mnogobrojnim džamijama, nekadašnji glavni grad Bosanskog vilajeta
• Tuzla — jedini grad sa slanim jezerima u Evropi
• Višegrad — grad poznat po svom Mehmed-paše Sokolovića, koji se također nalazi na UNESCO-vom spisku svjetske baštine
• Visoko — grad bosanskog plemstva, nekadašnja prijestonica kraljevine Bosne i mjesto tzv. bosanskih piramida
• Trebinje — najjužniji bosanskohrecegovački grad udaljen 32 km od Dubrovnika
• Sanski Most — grad smješten na rijeci Sani i još 8 manjih rijeka, u blizini kojeg se nalaze brojne prirodne znamenitosti, između ostalih vodopad Blihe, pećina Hrustovača, itd.
• Neum — grad na obali Jadranskog mora.
• Ljubuški — grad na jugu Bosne i Hercegovine u čijoj blizini se nalazi poznati vodopad Kravice.
• Čapljina - grad na jugu Bosne i Hercegovine u blizini kojeg se nalazi kulturno-historijski spomenik, stari grad Počitelj, prirodni i ptičiji rezervat Hutovo Blato, te ostaci rimske vile Mogorjelo.

Druge destinacije

Tekija na vrelu Bune u Blagaju

Osim gradova, posetioce privlače i druge, raznovrsne, destinacije. Ovo su neke od najcenjenijih:

• Bjelašnica, Jahorina i Igman, planine na kojima su se održavala pojedina takmičenja u okviru XIV zimskih olimpijskih igara 1984.
• Buna sa svojim izvorom i historijski grad Blagaj
• Hutovo Blato - park prirode i ptičiji rezervat u blizini Čapljine
• Nacionalni park Sutjeska, koji obuhvata i prašumu Perućicu (jedna od posljednje 2 prašume u Evropi) i kanjon rijeke Sutjeske.
• Neretva i kanjon Rakitnice u gornjem toku Neretve
• Kanjon rijeke Tare, najdublji kanjon u Evropi
• Počitelj i njegova historijska jezgra
• Trebižat i njegovi vodopadi Kravice i Koćuša
• Vjetrenica - najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine
• Vranduk i njegova srednjovjekovna tvrđava
• Tvrđava Ostrožac iz 16. vijeka, kod Cazina, izgrađena od strane Osmanlijskog carstva, a kasnije proširena od strane Habsburgovaca
• Svetište Gospe u Međugorju
• Zaštićeni pejzaž Bijambare u sklopu kojeg se nalaze brojne pećine od kojih su neke uređene i za turističke posjete*
• Planina Vlašić sa skijalištima i smještajnim kapacitetima
• Vodopad Skakavac u blizini Sarajeva, sa uređenim terenima za planinarenje
• Planina Prenj u koja predstavlja omiljenu planinarsku i alpinističku destinaciju. Prenj nazivaju još i bosanskim Himalajama.
• Močvara Bardača nalazi se u općini Srbac i predstavlja dio kompleksa od 11 jezera smještenih između rijeka Sava i Vrbas. Bardača je uvrštena na Ramsarsku listu i predstavlja jedno od najznačajnijih ptičijih staništa u ovom dijelu Evrope. Također, u području Bardače postoji bogata fauna riba, vodozemaca, te bogata flora sa preko 280 registrovanih biljnih vrsta.

Upoznavanje

Ekonomija i turizam

Neum, bosanskohercegovački grad na Jadranu

Visoko

Trebinje

Međugorje

Bosna i Hercegovina bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje u periodu između 1995. i 2000. Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, BiH se našla u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom od 20%. U 2012. godini u Bosni i Hercegovini registriran je dolazak 747.827 turista, što je povećanje od 9%, dok je ostvareno 1.645.521 noćenja, što predstavlja porast od 9,4%. Od tog broja 58,6% čine strani turisti. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020.

Prihodi od turizma daju veliki doprinos bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina sada ima snažniji godišnji rast dolazaka turista i brze širenje usluga u ovom sektoru. U BiH postoje i ljetne i zimske destinacije s kontinuitetom u turizmu tokom cijele godine. S obzirom na to da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina nudi destinacije iz oblasti ski-turizma, koje su među najboljim u Evropi.

Visoko je nedavno doživjelo zapanjujuću ekspanziju dolazaka turista zbog tobožnjeg otkrića "bosanskih piramida", tako da je ovaj grad posjetilo više od 10.000 turista tokom prvog vikenda u junu 2006. Također, iznad Visokog se nalazi stari grad Visoki na kojem su stolovali srednjovjekovni bosanski kraljevi, a u blizini je mjesto Mile, zaštićeni historijski spomenik, koji je bio krunidbeno mjesto kralja Tvrtka I Kotromanića. U Milama se održavao i svebosanski sabor. Pored pobrojanog, u blizini Visokog se nalaze i brojni drugi lokaliteti iz srednjovjekovne prošlosti Bosne, kao i značajna nalazišta iz doba neolita, poput nalazišta Okolište.

Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća za katolike u svijetu. Svake godine više od milion turista posjeti ovo mjesto.

Neum na jadranskoj obali, sa strmim brdima, pješčanim plažama i nekoliko turističkih hotela predstavlja izlaz Bosne i Hercegovine na more. Cijene imaju tendenciju pada u odnosu na one u susjednoj Hrvatskoj, što ga, između ostalih razloga, čini popularnim kod turista, pogotovo onih domaćih. Zaleđe Neuma ima bogatu arheološku historiju i netaknutu prirodu, pri čemu se u tom području počinje razvijati agroturizam.

Klima

U Bosni i Hercegovini javljaju se tri osnovna tipa klime:

1. kontinentalna i umjereno - kontinentalna, 2. planinska i planinsko - kotlinska, 3. mediteranska i modificirana mediteranska klima.

Kontinentalna klima je na sjeveru, mediteranska na jugu, a linijom koja razdvaja ove dvije regije nalazi se prostor visokih planina, visoravni i klisura, u kojima, u zavisnosti od nadmorske visine, dominira planinska klima.

Istorija

Prvi spomen Bosne u historijskim izvorima seže u 10. stoljeće i pominje se u čuvenom djelu O narodima vizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta.

Sporazumijevanje

U BiH se govori srpskohrvatski, a u službenoj upotrebi su njegove tri standardne varijante: bosanski, srpski i hrvatski. U svim varijantama se koristi latinica, a u srpkom još i ćirilica. Ćirilica se nominalno povremeno uči i u bosanskoj varijanti ali se u praksi rijetko ili gotovo nikada nokoristi. U svakodnevnoj upotrebi, latinica je široko zastupljna u cijeloj BiH, pa i u Republici Srpskoj. U Republici Srpskoj se primarno ćirilica koristi na saobraćajnim znakovima, i to često skupa sa latinicom, ali nekad i sama za sebe (npr. na sporednim putevima).

Prevoz u zemlju

Avionom

Međunarodni aerodrom Sarajevo

Najveći aerodromi u ovoj državi su / nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banja Luci.

Brodom

Bosna i Hercegovina nema luku na moru, dok je luka na rijeci Savi u Brčkom namijenjena isključivo za teretni transport.

Prevoz kroz zemlju

Mjesta i gradovi u Bosni i Hercegovini povezani su međusobno željezničkim, cestovnim i avionskim linijama.

Šta vidjeti

UNESCO-v spisak svjetske baštine

Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, jedan od dva spomenika kulture koji se nalaze na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Stari most u Mostaru

Na UNESCO-vom spisku svjetske baštine nalaze se sljedeća mjesta i objekti:

• Stari most i stara jezgra grada u Mostaru (od 2005.)
• Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (2007.)

Osim toga, Bosna i Hercegovina je na Tentativni spisak uvrstila još nekoliko područja za koje se smatra da bi se u doglednom vremenu mogla uvrstiti na spisak svjetske baštine, a to su sljedeća područja:

• Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - kontinuirano otvoren grad (1997.)
• Pećina Vjetrenica (2004.)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Jajca (2006.)
• Historijsko gradsko područje Počitelja (2007.)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Blagaja (2007.)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Blidinja (2007.)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Stoca (2007.)
• Bosanski srednjovjekovni spomenici - stećci (2011.)

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Nacionalni park Kozara

Nacionalni park Sutjeska

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko nacionalnih i parkova prirode:

Naziv	osnovan	Površina(km²)
Nacionalni park Sutjeska	1965.	173
Nacionalni park Kozara	1967.	34
Nacionalni park Una	2008.	198
Park prirode Hutovo Blato	1995.	74,11
Park prirode Blidinje	1995.	6

Šta raditi

Zimski sportovi

Bjelašnica, noćno skijanje

Jahorina

S obzirom na svoj reljef i činjenicu da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina obiluje planinama i zimskim centrima. Za vrijeme zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu, na planinama Bjelašnici, Jahorini i Igmanu održavala su se takmičenja u skijaškim disciplinama. Ovo su najpopularnije planine za skijanje u državi. Na Jahorini je održano alpsko skijanje za žene, dok je isto takmičenje u muškoj konkurenciji održano na Bjelašnici. Na igmanskom Malom Polju održano je takmičenje u skijaškim skokovima, kao i dio nordijske kombinacije, dok su na Velikom polju održani biatlon i neke nordijske discipline. Sarajevo i njegove olimpijske planine bilo je 2017. domaćin Evropskog olimpijskog festivala mladih, zbog čega se investiralo u izgradnju moderne i dodatnih smještajnih kapaciteta, pogotovo na Bjelašnici i Jahorini.

Planina Vlašić također postaje važan centar za zimski turizam zbog odličnih smještajnih kapaciteta i uvjeta za skijanje, snoubording i druge zimske sportove. Ova planina također je popularna destinacija za ljetni i eko-turizam zbog mnogih planinarskih staza i nesmetanog prilaza području izuzetnih prirodnih ljepota.

Planina Kozara i istoimeni nacionalni park proteklih godina također su postali popularna turistička atrakcija za skijanje i planinarenje.

Pored većih poznatih ski centara, postoji i veliki broj onih manje poznatih, poput Brusnice kod Fojnice, Ponijera kod Kaknja, Ravne planine kod Sarajeva, skijališta na Blidinju i Kupresu, itd.

Speleoturizam

Bosna i Hercegovina je zemlja koja spada u sami evropski vrh kada je u pitanju broj pecina i drugih podzemnih formacija. Također, jedna je od evropskih zemalja sa najdužom tradicijom istraživanja podzemlja, a također predstavlja i svjetski hotspot podzemne flore i faune. Pored toga, zemlja ima dugu tradiciju speleoturizma. Danas su uređene i za posjetitelje otvorene brojne pećine, a najpoznatije su pećina Vjetrenica u općini Ravno, pećinski kompleks Bijambare (u blizini Sarajeva), pećina Orlovača (u blizini Sarajeva) i druge.

Kupovina

Valuta u Bosni i Hercegovini je konvertibilna marka (BAM). Kreditne kartice koriste se u urbanim sredinama i trgovačkim centrima, ali ih se često ne može koristiti u ugostiteljskim objektima i manjim prodavnicama.

Jelo

Bosanskohercegovačka kuhinja pored svojih posebnosti, obogaćena je značajnim uticajem pojedinih mediteranskih, azijskih i srednjoevropskih kuhinja, no najveći uticaj je ostavila osmanska kuhinja koja je i sama bila pod različitim uticajima kuhinja zemalja koje su bile sastavni dio Osmanskog carstva. Pored tradicionalne kuhinje, u Bosni i Hercegovini brojni restorani nude jela internacionalne kuhinje.

Pića

Kafa

Najznačajnije bezalkoholno piće u Bosni i Hercegovini jeste kafa, te se razvila posebna kultura njenog pripremanja i ispijanja. Bosansku kafu ćete naći rijetko u ugostiteljskim objektima, dok se naviše služi espresso kafa, ali se nude i druge vrste kafa.

Čaj

Kultura ispijanja čaja u Bosni i Hercegovini, iako prisutna stoljećima, ne zauzima toliko važno mjesto kao kultura ispijanja kafe. Danas u većim gradovima u Bosni i Hercegovini postoje moderne čajdžinice u kojima se mogu degustirati i kupiti brojne vrste crnih, zelenih, oolong i drugih čajeva. U Bosni i Hercegovini se također stoljećima pripravljaju infuzije od lokalnih biljaka od kojih su najprisutniji menta, kamilica, šipak i drugi.

Vina

Bosna i Hercegovina je vinogradarska zemlja sa dugom tradicijom, te se vinova loza uzgaja u mediteranskom i kontinetalnom dijelu zemlje. Najpoznatije autohtone sorte vinove loze su blatina, žilavka, trnjak, a prve dvije sorte uživaju i veliki međunarodni ugled, te su vina koja se pripremaju od njih dobila i brojna međunarodna priznanja.

Edukacija

Institucije visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini podijeljene su na javne i privatne škole čiji rad definiraju nadležna ministarstva obrazovanja. Javne institucije u pravilu su starije, osnovane u periodu poslije Drugog svjetskog rata, i često uživaju šire priznanje od privatnih institucija. U te institucije ubrajaju se Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Mostaru, Univerzitet u Zenici, Univerzitet u Bihaću.

Posao

Poslijeratna BiH suočena je sa izrazitim socijalnim teretom visoke nezaposlenosti. Za rad u BiH potrebno je registrirati status koji takav rad omogućava. Kako BiH još uvijek nije članica EU ne postoji automatsko pravo nastanjivanja i rada za državljane iz zemalja članica EU.

Bezbjednost

Rizici za putnike u ovoj državi su: relativno niža razina prometne infrastrukture i sigurnosti, minsko rizična područja prirode, prirodne nepogode i nedostatak pojedinih usluga. BiH je za strane putnike najčešće i u pravilu sigurna zemlja, sa većim brojem stranih predstavništava u kojoj je razumna razina odgovornosti dovoljna za sigurno putovanje i boravak.