Wp/yua/Iipil

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | yua
Wp > yua > Iipil

iipil (náhuatl: iipilil, nook’ xko’lel jats’kunsa’al yéetel bono’ob) bey xan k’anjota’an bey iipil way tu lu’umil Yucatán, le nook’ xko’lel beeta’an yéetel bono’ob je’en bix chuyanilo’ob. le nook’a u u ti’al le máasewal yéetel mestizos tu kaajil Guatemala, tu noj lu’umil México yéetel Centroamérica.

Ba’alo’ob[edit | edit source]

Ti’ Mexicoe, ku ts’aabal ti’ tu laakal kuuchil, je’en bix Puebla, Querétaro, yéetel kuuchilo’ob ti’ le Huasteca. Ti’ le’ península ti’ Yucatán, way tu lu’umil yucatane’, le nook’ ti le’ xkolelo’ob u k’abae iipil. u jach talamil u chu’uyul le nook’a’ leti’e’ terno (nook’ oox jaatsil): jubón, piik, yéetel le iipilo’. Le ipil jump’éel nook sak, je’ex bix k’a’anle’ bey xan kabal chuya’an u kaalil bey xan u yokil.ka’ap’éel u ka’abil yéetel u kaalil, le ipilo’, jejelasil u boonil chuya’anilo’ob wa bordados. Yaanal le jatsuts ipilo¿ ku ta’akal jump’éel cowak nook ku k’aaba’tik piik chuya’an xa u yokil.

Kaj k’uch le españoles, te’ siglo XVI, le x-ko’olelo’ob maayas way yucatane’ ma’atech u pix ku tseemo’ob. le religioso’ob’ tsaylajo’ob tu paach le sak wiiniko’obo’ tun tukultiko’obe’ le ba’ax ku beetal tumen le xko’oleo’obo’, ka tun beeta’ab u pixik u tseemo’ob yéetel u xet’ nook ku k’aaba’tik Guaypil wa Güipil ku tal ti’ u t’áanil hipil, ku tal ti’ náhuatl.le xan xet’ nook’a’ ts’o’okilij u kaajal u ta’akal tu kajilo’ob México, ka’achile’ ku beetaal yéetel piits’, le ken ts’o’okoke’, jach bey jump’éel ma’alo’ob nook’, yan u kaalil, u k’abil, le nook’a’ jach chowak ku k’uchul tak tu kaalil ook, ts’a’aban u k’u’umel kutsja’,yéetel u tso’otsel t’u’ul yo’ola u p’áatal jatsuts.

U k’alajyil Yucatán Diego López Cogolludo, ku tsikbatik bix le iipil uuchilo’ tak bejlae.

Tu lu’umil Salvador, ti’ le t’aan k’ajoota’an le iipil, chen junp’éel nook’ ku buukinta’al tumen máasewal x-ko’olkelo’ob.