Wp/vmw/Ephatthu ta Omosampiiki

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | vmw
Wp > vmw > Ephatthu ta Omosampiiki

Yolempwa ni  Emerson Santiago

Mosampiiki ti elapo yowunuwa mavikanelo a ephatthu, ni ntoko ilapo sinceene sa waafirika, khorina ntthonyeryo naya notthanleleya, onithonyerya itthi siluttelelana ni ilapo sikina sowatthamana ni vaavotho ikontinenti Ilona. Owerya otthapeliwa yotaphuwa elapo eyaakha ta 1975, noovira sophiyaka iyaakha 15 sekhotto no mapurtukeexi, makhulupale mamosampikaano anirowelasa omalamaliha mattaava akolono, mais Eyo ehoorya ekhala yohiweryaneya vahinatthi mavirikanelo a mattaava aro mulaponi, Arina muraarelo aya a mittetthene,masi khalikanela elaoo yooteene

Ari yomalelani mattaava 43, viyaawo anromolexiwa Emakhuwa, tsonga, (shangaan), sena, lomwe, chuwabu ni nianja.e  tsonga, va nthoonyeryo,  ti nilavuliwa ni nikoto nnrina nssina Benno, nimwaryamwaryeye ilapo ntoko oMosampiikie,  África do Sul, Zimbábue ni Suazilândia. Catho ntaava nianja, ekhaha aya, ninilavuliwa no nikoto chewa  no tho apoovu yattamanayas, o Zâmbia, Zimbábue, Moçambique ni Malawi, vaavo vakhalyaaya ela yokhiserya n

Ntaava nna tinotthitthimihiwa.

Varimwiiraru voophiyaka 40% ya momosampikaano anwerya nntaava na epwitthikisi,malepeliwo a elapo anonihereya vanceenexa ntaava nenno, olipa waya ti vootepani akhala Masina owilipiha ntoko José Craveirinha, Paulina Chiziane ni Mia Couto. Mokhayariwani onikumeheriwa nsina na Malangatana Ngwenya, sala vokweya vo Malangatana, mimosa yuulo ori owoneyaxa mwa mmpantte okhayari da vano waafirika, muhooleli a iteema sothanleya, orumeelaka ikoore sowoneya, sohimwexiwa ovehaka manamuna a mihapuwelo no mwaattelo a itgoni samwaana mulopwana.

Ohiwathho mukweheryo orinaawe o portukaale, Mosampiiki ori oluttelelana ni Índia ni Oriente Médio. Vanikupaleliwa ntoko nthonyeryo nsinao "Moçambique" ti manamuna otthatuxiwa ekunya Musa al Bik, nsina na mukhulupale a khalayi a makhiyarapu akhala osulu da elapo, Ekisiro Yomuhipitii. Womalani ekonto yoopacera, apoovu pantu alguma yanimwiira nakoso no mapeersa, makhiyaarapu no masomali, ni mittetthe sa osulu,mmpakha olelo ari oluttelelana ni mapuro, ephatthu nintaava na eswahili (wiwanana ni oluttelelana oleste-waafirika ni aarape), nikawaka ikanyeryo sottharelana ni o Quênia, o Tanzânia ni Uganda. Epooma ya o Sofala, ninaano, Nova Sofala, ntoko nthonyeryo , yufuntariwa  vophiyeryaka eyaakha imiya tthana poilu (700) anamwatiya ni mamerkatoore osomaaliya,  ni yaari owoneyexa a makhiyarapu ni mapersa. Ohiya vaavo, Mosampiiki oçambique onikhapelela vaninanoni ekumunitaate ta mantiyaanu.

Ntoko mipantte sa ilapo sorerela sa waafirika, anamuttettheni ti vowattela isipo.

Elapo ehorya ekhala yopacerya  ya osuuli wa Osahara oixistari etiisku yopacerya no istiilu sawe, iyo eyaakha ya 1930,  no variyari wa muttetthe a nntaava na epwitthikisi, Brazil paahi no Goa tapaceryanse okaravari isipo. Ti vekekhayi okathi yoola variyari va iyaakha (1930-1940) varalihiwe aya.

Marapenta, marattelo a isipo sa epooma ya o Maputo (ekhalayi  Lourenço Marques), yatanyenrye orumeeliwa viyola avareliwa mmasiponi amawaani a ma tsonga, aryeene khamosa khamos waiyaawosa, ntoko Feliciano Gomes, Aurelio Kowano ni Nacio Makanda, ahiyasa sinceene sokaravariwa.