Wp/nch/Palach

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | nchWp > nch > Palach
Jump to navigation Jump to search
Yin palach.

Yin palach (latintlajtoltika meleagris gallopavo), se ténektlajtoli palats, [1] ne okichtototl nejnemi ipan Nekajko Amerika, itech Canadá ika tlatsintla Tlako Amerika, uan iuikal totolmej. Kemaj tsikitsi moixmati kemak tototl, ne tatajkonemilis moixmati kemej koujtia. Ni tlapiyali kitekiuiaj kemaj yin maseuali kualia kipia inaka, ni tlapiyali mopantia ipan se tepostsakuali. kikua xinachtli, sintli, okuilmej, kilimej uan kiji atl.

Iyolis[edit]

Ni tototl yin tlapiyali noso tekuani, kiyoli ipan kuaujtla, tlamaya uan kali, kipia ome eltlapalmej, chikauak iixiakayouan, itsontekomi senka kokoyomej, se iyakatsolnaka ika chichiltik kechtli. Tlapiyali senka imetsnakayo ika iomiyo chikauak, kipia yeyi ixiyopilmej ika tsikuayotl. kipia ijuitl nochi inakayo, ikuitlapil se tlailpitsketl; palachme kochi san kuaujme uejkapa.[2]

Ichan[edit]

Totoltemej.

Palachmej ne se kuatitlantlapiyali itstok ipan chantli, ichan ipan tepulkuauitl, sakamej huan kilitlali.

Itlachiualis[edit]

Palachnakatl.

Yin tlakatl kichiua palachnakatl, kikua kualtika totonakamej nopa piyonakatl uan palachnakatl.

Senyelis[edit]

Itstokej ome tlamantli palachmej:

Tokilisamatekitl[edit]

  1. Lengua y cultura náhuatl de la Huasteca Anuschka van't Hooft, Palach. 6 marzo xihuitl 2017.
  2. Tlahtolxitlauhcayotl, Chicontepec, Veracruz; John Sullivan, Eduardo de la Cruz Cruz, Abelardo de la Cruz Cruz, Victoriano de la Cruz Cruz, pp. 355, Universidad de Varsovia, Artes Liberales, IDIEZ, Varsovia, Polonia, 2016; ISBN: 978-83-63636-51-7.