Wp/mos/Wwp/mos/Namsadang

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Namsadang nori
performance
McCune-Reischauer romanizationNamsatang Tekre
Revised romanizationNamsadang Tekre
CountrySouth Korea Tekre
Country of originSouth Korea Tekre
Intangible cultural heritage statusNational Intangible Cultural Heritage in South Korea, Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00184, https://ich.unesco.org/fr/RL/00184, https://ich.unesco.org/es/RL/00184, https://english.cha.go.kr/chaen/search/selectGeneralSearchDetail.do?mn=EN_02_02&sCcebKdcd=17&ccebAsno=00030000&sCcebCtcd=11&pageIndex=1&ccebKdcd=17&ccebCtcd=, https://www.heritage.go.kr/heri/cul/culSelectDetail.do?ccbaCpno=1271100030000 Tekre

Namsadãng (Korean) yaa Korea tẽn-kẽer sull sẽn naag ne rap sẽn yaa reem-dãmb sẽn maand reem-dãmb toɛy-toɛyã wala akrobatikã, yɩɩlã, weoogã la reem-dãmb wa sirk.[1] B yeelame tɩ namsadangã paama a meng tʋʋma sẽn deng yʋʋmd 1900 wã, a Joseon zamaanã wakat [2][3] la b ra nong n kẽnda raasẽ wã la tẽn-kɩremsẽ wã. [ B ra getame tɩ b yaa neb sẽn pa tar yõod wʋsg ye. B ra getame tɩ b yaa neb sẽn pa tar yõod wʋsg ye. La b sẽn yã tɩ b ra maanda marionɛt-rãmb n maand Silla wakatẽ wã (57 sẽn deng a Zezi rogmã -  935 sẽn deng a Zezi rogmã) kɩtame tɩ b tagsdẽ tɩ b sẽn da maand woto wã ra sɩng n bee Kore pĩnd wẽndẽ.[4]

A Zosẽo soolmẽ wã, namsadãng-dãmb wʋsg n da be, la sẽn da be-a Cheongryongsa wẽnd-doogẽ wã (청룡사) sẽn be Anseong, Gyeonggi province wã n da yaa nin-kãsenga. B ra boond-b lame tɩ namsadang bala yaa rap bal n da be b sullẽ wã, la "nam" (남, 男) rat n yeelame tɩ rao ne Korean. Rẽ poore, b sakame tɩ pagb kẽer me na n naag b sullã.[5]

Tʋʋm a yoobã sullã sẽn maandã boonda b fãa tɩ Namsadang nori (남사당놀이), sẽn dat n yeel tɩ nori (놀이) sẽn yaa namsadã sẽn maandã. Nori wã yaa reem, reem bɩ reem sẽn yaa reem ne Kore. Namsadãng nori wã yaa pungmul nori (풍물, Kore wã tãnsob-pugli wã reem), beona nori (버나놀이, reem-pugli wã reem), salpan (살판, reem-pugli wã reem), eoreum (어름, tãnsob-pugli wã reem), deotboegi ( اضافه 뵈기, zũnd-zãndã reem-pugli wã reem-pugli wã reem-pugli wã reem-pugli wã reem-pugli wã reem-pugli wã reem-pugli wã reem-pugli). Noori a yoobã fãa lagemda taaba, la b naagda tʋʋm toɛy-toɛyã wala mizikã, zuloeesã, akrobatikã, zuloeesã, reemã, reemã, la maskã reemã. Sɩngrẽ wã, b ra na n maana yɩɩl piig Namsadang-nori wã, la yaa a yoob bal la b maan hal tɩ ta masã.[6]

Yʋʋmd 1964 yʋʋm-sar kiuug rasem a 7 wã, Koore goosneerã yãka deolmi wã (pãntãn-dãmbã) tɩ yaa a tãab-n-soab sẽn yaa bõn-bɛd sẽn tar yõodo.[7] Yʋʋmd 1988 sigr kiuug pipi daarã, b rɩka Namsadang nori wã yɩɩl a yoobã fãa tɩ yaa bõn-kãsems sẽn tar yõodo.

B sẽn sigl tigimsã to-to[edit | edit source]

B ra nong n yaa neb 40 bɩ 50 la b ra pa tõe n bãng b yʋʋm ye. B boonda sullã taoor soab t'a kkokdusoe (꼭두쇠, Kore gomdã:[k͈okt͈usʰwe]) [8] la b boonda sodaas a yiib-n-soabã tɩ golbaengisoe (골뱅이쇠 [kolbɛŋiːshwe]). B ra tara tteunsoe (뜬쇠 [t͈ɯːnsʰwe]), gayeol (가열 [kajʌl]), ppiri (삐리 [p͈iɾi]), jeoseungpae (저승패 [tɕʌshɯŋphɛ]) la deungjimkkun (등짐꾼 [tɯŋdʑimk͈un]).. Tteunsoe yaa sull ning sẽn get b sẽn segd n maan bũmb fãa wã taoor soaba, t'a gayeol yaa sull ning sẽn segd n maan bũmb fãa. A Ppiri yaa karen-biiga. Sẽn paase, jeoseungpae yaa sẽn kʋʋl-bã, tɩ deungjimkkun yaa sẽn tʋk-b teedã.[9][10]

B ra sigla b sullã sõma, la b ra tũuda noy wʋsg sẽn da yaa kãn-kãe. Sẽn mik tɩ b ra nong n paoogda yɩɩl-yɩɩndbã la reem-yɩɩndbã wakat kãnga, sullã ra reega b nin-buiidã kamb sẽn yaa kɩɩbsã, la naong rãmb kambã sʋka, la wakat ninga, b ra leb n yõgda b nin-buiidã. B ra pa yaood sõma ye. Naoor wʋsgo, b ra kõt-b-la rɩɩb la gãasgo, la ligd bilf bala. B vɩɩmã ra pa nana ye.[11][12]

Tõe tɩ sullã ra yaa lagem-n-taar sẽn kẽed ne pag ne rao lagem-n-taar wɛɛngẽ, tɩ ned kam fãa ra yaa a Sutdongmo, "sẽn yaa nin-toaaga", bɩ a Yodongmo, "pag-toaaga".[13][14]

Namsadang nori[edit | edit source]

A Namsadang yeonhui (연희, 演戱) bɩ a yɩɩlã ra maanda tẽnga pʋga, pa reema pʋga ye. B sã n wa yã tẽn-bil a ye, b ra segd n paama sor n na n wilg b minimã. Namsadãng nin-buiidã maana nori a yoobã tẽn-bilã zag-kãsengã pʋgẽ. Noori a yoobã pʋga yaa woto:[15]

Pungmul nori[edit | edit source]

Sangmo nori

Pungmul nori (풍물놀이) yaa namsadang nori pipi reemã, sẽn naag ne mizikã, reemã, sangmo nori (상모놀이, reemã sẽn wẽedã) la tʋʋm a taab toɛy-toɛyã. Pungmul yɩɩla yaa yɩɩl a naase, wala jing (gong), kkwaenggwari (gong buud a to), buk (drum), janggu (drum sẽn tar zug a yiibu) la sogo (tabore) la nallari/Taepyeongso (rɩt a yiib-n-soaba), sẽn kɩt tɩ yɩɩl-n-bay la yɩɩl-n-bay sẽn yaa toor-toore. 3] Zĩ-nood nins b sẽn boond tɩ pungmulã (sẽn yaa jing, kkwaenggwari, buk, janggu) yɩɩla b boondame tɩ samul nori (sẽn yaa yɩɩl b sẽn maand ne bũmb a naas).[16]

Beona-nori[edit | edit source]

Beona nori (버나놀이) yaa reem ne beona. A tõe n yɩɩ rɩɩb bɩ ko-pʋʋga. Yaa ne sɩgaar bɩ ne raad sẽn yaa woglem la b rɩkd n tãood beona wã, tɩ b naagd n sõsd ne nin-yoodr sẽn boond tɩ maehossi (매호씨) bɩ sorikkun (소리꾼).[17][18]

Salpan[edit | edit source]

Gomd ning sẽn yaa salpan (살판) yita gom-bil ning sẽn yet tɩ "f sã n maan neere, f na n vɩɩme (salpan), la f sã n pa maan neere, f na n kiime" (jookeulpan) pʋgẽ. B leb n boond-a lame tɩ ttangjaeju (땅재주), sẽn dat n yeel tɩ talã-rãmb b sẽn gãneg tẽngã zugu. B sẽn boond tɩ "gondu" (곤두) wã yaa bũmb a to b sẽn tõe n maan n wilg tɩ b yaa gãeemse, tɩ b yaool n naagd ne zuloees sẽn yaa zuloeese.[19]

Eoreum[edit | edit source]

Tightrope dancing by namsadang, called either eoreum or jultagi

Eoreum (어름) bɩ jultagi (줄타기) yaa wĩy sẽn gãe ne wĩy sẽn gãe ne wĩy sẽn gãe. B boond-a lame tɩ "eoreum" bala nori wã yaa kãn-kãe la a yaa gũusd wa ned sẽn kẽnd ne ra-kẽeng zugu. (Eoreum wã rat n yeelame tɩ "ra-kẽeng" ne Kore.) Sẽn maand-a wã bɩ eoreum-sani wã saoodame, n yɩɩnd yɩɩla, la a maand bõn-yood sẽn be yĩngri, b sẽn gãd-a ne wĩir sẽn zãr ne tẽngã metr a 3 wã zugu. Sẽn maand-a wã leb n sõsda ne maehossi sẽn be tẽnga zugu, la a sẽn maandã fãa lagemda ne reem sẽn yaa toor-toore.[20]

Deotboegi[edit | edit source]

Deotboegi rat n yeelame tɩ "Gese ne f nenga". Naoor wʋsgo, b sẽn maand woto wã yaa ne sũ-noog la ne yamleoogo. A Deotboegi paamame tɩ nebã nong-a wʋsgo. La a leb n tara zãmb sẽn kẽed ne sosiyete wã la yangban bɩ Zosẽo soolma nin-kãsems sullã yelle.[21]

Deolmi[edit | edit source]

Puppets used for deolmi

B maanda Deolmi (덜미) sẽn dat n yeel tɩ marionɛtã reem n na n wa baas n baasẽ. B leb n boond-a lame tɩ "kkokdugaksi noreum" (꼭두각시놀음), sẽn yaa gom-biis a tãabo: kkokdu (pugli), gaksi (pugli) la noreum (nori, tʋʋmde). Sẽn paase, b boondame tɩ "bakcheomji noreum" (박첨지놀음) la "hongdongji nori" (홍동지놀이), tɩ b fãa reega b yʋy ne reemã nin-kãsems zutu. [22] Kore wã, yaa Silla soolmã sẽn wa n sɩng n beẽ wã la b sɩng n beẽ wã. B sẽn da maand ne marionɛt-dãmb to-to wã fãa wa n menemame, la deolmi wã ket n beeme, tɩ b rog-n-migsã wilgd rẽ. A kibarã sẽn yaa kãseng n yɩɩd yaa sẽn na yɩl n wilg tɩ b kɩɩsda aristokrat rãmbã sẽn da soogd nebã, la b maand sũ-toog ne budist-rãmbã sẽn yaa maan-kʋʋdb sẽn yaa zãmb dãmba. Rẽ kɩtame tɩ b ra nong-a wʋsgo, la yaa rẽ n kɩt t'a kell n tall pãng yʋʋm wʋsg woto. B sẽn yãk-a t'a yaa ninsabls tẽnsa bõn-kãsems sẽn nan yɩll tɩ b bãng-a n paase, yaa sẽn nan yɩll tɩ b bãng-a n paase.[23][24]

Naoor wʋsgo, b tũnugda ne marionɛtb 40 la bũmb a taab 10. [25]

Baudeogi[edit | edit source]

Tõe tɩ yaa ned ning sẽn tar yʋʋr la sẽn tar pãng n yɩɩd namsadã pĩnd wẽndẽ wã la a Baudeogi.[26] A yʋʋr meng yaa Kim Amdeok (김암덕). A roga tẽn-bil koaad sẽn yaa naong soab biiga, la a kẽe sullã pʋgẽ a sẽn wa n tar yʋʋm a 5 yʋʋmd 1853. A maana tʋʋm-kãsems a yoobã, la ne a minimã la a minimã, a lebga nin-kãseng nebã sʋka. A Baudeogi sẽn da wa n tar yʋʋm 15 wã, b yãka-a lame t'a yɩ kkokdusoe (soab ning sẽn lʋɩt sullã taoorã). Rẽ ra yaa bũmb sẽn pa wõnd a taaba, bala wakat kãng tɩ yaa rap bal n da tõe n yɩ taoor-lʋɩtba, la a ra ket n yaa bi-bɩɩg wʋsgo. Rẽ tõe n wilgame t'a tara minim wʋsgo, la t'a paamame tɩ nebã nong-a. Yʋʋmd 1865 wã, a Heungseon Daewongun sẽn da yaa rĩm-poakã boola a sodaasã tɩ b wa n na n ges b sẽn na n maan to-to n me galʋ-tẽngã. B maana b tʋʋmdã sõma wʋsgo, tɩ na-kẽemdã kõ-a zũud sẽn yaa ne jade. Wakat kãnga, yaa nin-kãsems bal n da tõe n so-a, la a yʋʋrã saaga tẽngã gill hal tɩ ta masã. B geta rẽ wa Kore reemã tʋʋmd sɩngre, la b geta a Baudeogi wa Kore pipi reemã soaba. [27] B boonda zĩ-kãng kibs sẽn be Anseong tɩ "Baudeogi kibs" sẽn na n waoog-a. B maand-a-la Anseong yʋʋmd fãa tʋʋlg kiuugã.[28]

Tẽebã yõod sẽn ta zĩig ninga[edit | edit source]

Namsadãng nori yõodã tõe n yɩɩ bũmb ning a sẽn tarã pʋgẽ. B ra pa rat n maan woto ye, la b ra maand-a-la sẽn na yɩl n sõng naong rãmbã sẽn yaa koaadba, nin-buiida, koosdb la neb a taab sẽn da yit tẽn-sʋk la tẽn-kɩremsã pʋsẽ. A ra belsda nebã, la a ra tara neb wʋsg sẽn nong wʋsgo. La baa ne b sẽn pa yɩlem wa Kore mizikã buud a taabã (sẽn dat n yeel t. Dodeuri wã) la reemã (sẽn dat n yeel tɩ Kommu, sẽn dat n yeel tɩ sʋʋg weoogã) sẽn da yaa neb nins sẽn da yaa nin-kãsemsã rẽndã, b ra tõe n gesa rẽ wa reem sẽn na n kɩt tɩ nebã tall sũ-sãang wʋsgo. [29]

B lebs n lugla[edit | edit source]

B leb n lugla b sullã Anseong sẽn yaa namsadã rogem zĩig sẽn na yɩl n kogl a rogem-pʋɩɩrã. Tãab-n-soaba sullã maanda b sẽn maandã wakat fãa, la b leb n maanda b sẽn maandã wakat-wakate. [30]

Ges-y me[edit | edit source]

  • Samul nori
  • Kkoktugakshi Nori
  • Rĩmã ne wagdgã
  • Korean kʋdemd mizik ramba
  • Kẽer me sẽn be Korea wã
  • Kẽer yɩɩl sẽn yit Kore
  • Korea wã reem

Sebtiise[edit | edit source]

  1. https://web.archive.org/web/20080919094741/http://eng.baudeogi.com/namsadang/default.asp
  2. https://web.archive.org/web/20171115015251/http://www.namsadangnori.or.kr/intro/bauintro.asp
  3. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  4. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=B&i=120952&v=46
  5. http://namsadang.culturecontent.com/n_info/n_info_01.asp
  6. http://koreandb.empas.com/life/nolyee/detail?sn=39
  7. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  8. https://web.archive.org/web/20080919094741/http://eng.baudeogi.com/namsadang/default.asp
  9. https://web.archive.org/web/20080919094741/http://eng.baudeogi.com/namsadang/default.asp
  10. https://web.archive.org/web/20171115015251/http://www.namsadangnori.or.kr/intro/bauintro.asp
  11. https://web.archive.org/web/20080919094741/http://eng.baudeogi.com/namsadang/default.asp
  12. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  13. https://books.google.com/books?id=_Hv2Wkwbw3wC&dq=namsadang+gay&pg=PA55
  14. https://books.google.com/books?id=GfH6Nc8HHFwC&dq=namsadang+gay&pg=PA169
  15. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  16. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=B&i=151769&v=44
  17. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  18. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=239849&v=43
  19. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  20. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  21. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  22. http://engdic.encyber.com/search_w/ctdetail.php?masterno=33309&contentno=33309
  23. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=241417&v=46
  24. http://100.empas.com/dicsearch/pentry.html?s=K&i=256553&v=46
  25. https://web.archive.org/web/20110611151744/http://www.ocp.go.kr/l_guide/school/52.html
  26. https://web.archive.org/web/20171115015251/http://www.namsadangnori.or.kr/intro/bauintro.asp
  27. https://web.archive.org/web/20090106115530/http://eng.baudeogi.com/namsadang/namsadang_03.asp
  28. https://web.archive.org/web/20080919094723/http://eng.baudeogi.com/festival/default.asp
  29. http://koreandb.empas.com/life/nolyee/detail?sn=39
  30. https://web.archive.org/web/20120311073432/http://www.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_2_1.jsp?cid=293140

Zems-n-taase[edit | edit source]

  • Anseong Namsadang Baudeogi Pungmuldan tẽngẽ
  • namsadang.or.kr
  • Ministry ning sẽn get nin-buiidã yell
  • visitkorea.or.kr
  • baudeogi.com
  • v
  • t
  • e

UNESCO Representative List of the Intangible Cultural

Heritage of Humanity/Asia and Pacific

  • Acupuncture and Moxibustion
  • Ainu dance
  • Akiu no Taue Odori
  • Akyn
  • Angklung
  • "Arirang"
  • Bakhshi music
  • Batik
  • Baul tradition of Bangladesh
  • Beijing opera
  • Boysun District
  • Bunraku
  • Cantonese opera
  • Ca trù
  • Chakkirako
  • Cheoyongmu
  • Chhau dance
  • Chinese architecture
  • Chinese block printing
  • Chinese calligraphy
  • Chinese paper cutting
  • Chinese seal engraving
  • Chinese shadow puppetry
  • Daemokjang
  • Daimokutate
  • Dainichido Bugaku
  • Darangen Epic
  • Dragon Boat Festival
  • Drametse Ngacham
  • Durga Puja in Kolkata
  • Epic of King Gesar
  • Gagaku
  • Gagok
  • Ganggangsullae
  • Gangneung Danoje Festival
  • Gimjang
  • Gióng Festival
  • Gong culture
  • Grand Song
  • Guqin
  • Guqin music
  • Haenyeo
  • Hansan Mosi
  • Hayachine Kagura
  • Hitachi Furyumono
  • Hua'er
  • Hudhud Chants
  • Indonesian kris
  • Jamdani
  • Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut
  • Jultagi
  • Kabuki
  • Kalbelia
  • Kashan rug
  • Katta Ashula
  • Khon
  • Khoomei
  • Koshikijima no Toshidon
  • Kumbh Mela
  • Kumiodori
  • Kunqu
  • Koodiyattam
  • Ladkah Buddhist chantings
  • Lakalaka
  • Lenj boats
  • Lhamo
  • Longquan celadon
  • Mak yong
  • Manipuri Sankirtana
  • Mangal Shobhajatra
  • Mazu belief
  • Meshrep
  • Mibu no Hana Taue
  • Morin khuur
  • Mosie ramie
  • Mudiyett
  • Muqam
  • Naadam
  • Namsadang Nori
  • Nanyin
  • Naqqāli
  • Nhã nhạc
  • Noh
  • Nora
  • Nowruz
  • Nuad Thai
  • Oku-noto no Aenokoto
  • Pencak silat
  • Pahlevani and zoorkhaneh rituals
  • Pansori
  • Pinisi
  • Pungmul
  • Quan họ
  • Radif
  • Ramlila
  • Ramman
  • Royal ballet of Cambodia
  • Regong arts
  • Royal Ancestral Ritual
  • Sada Shin Noh
  • Saman dance
  • Sand drawing
  • Sbek Toch
  • Sekishu-Banshi
  • Shiraz rug
  • Songkran in Thailand
  • Ssireum
  • Taekkyeon
  • Ta'zīye
  • Thathera utensil craft
  • Tugging rituals and games
  • Urtiin Duu
  • Vedic chantings
  • Wayang
  • Xi'an ensemble
  • Xuan paper
  • Yamahoko
  • Yeondeunghoe
  • Yeongsanjae
  • Yoga
  • Yūki-tsumugi
  • Yunjin