Wp/mos/Wa

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Wa

Wa yã galʋ tẽnga m be Ghana nen-taoore.Wa tara zagse 2012 ni neb 102446. Tẽnga tara wẽn-doto ni miisa,Wa na-yiri,St.Andrew's wẽn-doogo, University for Development Studies (UDS) karen-doogo,ni pĩiga m be Jirapa,la yaoore tãnga m be Nanvielle.A tẽnga tara tãnga ning m boonda Ombo tãnga tɩ be Kaleo tɩ fo tõe yã fo san be Wa têng pʋge.Tẽmse n gilgi Wa ya Naaha ni Ga.A tara so- kõodre n kẽng rɩtgo ni Hamile,ni rɩtgo-yaanga n kẽng Tumu la upper East Region.A tara sɩlg-yiri-bila.[1][2].Wa naaba yoore yâa naa Fuseini Seidu peɩpuo. Nin-buiida wʋsgu gomda wale goama tẽnga pugin.

Arzèk Koglgo Tùuma[edit | edit source]

Nin-buiida tuuma ya koob-tuuma,niis gûulgo, kîini gûulgo la noos gûulgo. Wa tẽn-gãongo koaada:kamana,bènga,tomato,albasa, mui,kipare la nanguiri. Wa sigre saag yâ a yembre. Sigre saag san lʋɩ nem-buiida wʋsgo mè tɩ ka tẽnga n tolen tùuma.[3]

Nin-buiidu[edit | edit source]

Wa tẽnga ya tẽng n ya tẽng neere, nin-buiida wʋsgo noonga taaba, suguri lebe m'be tẽnga pugin 2021 Ghana sõdga wãkatõ, Wa tẽn-gãoga zamane n bé upper west region tẽnga ya nin-buiidu 904,695.[4] Wa menga tẽng pugin nin-buiida da yâ neeba 78,107 n bé tẽng pugin n pãas saama.[5].

Sebtiise[edit | edit source]

  1. Campaign on effective handling of food items held in Wa - Graphic Online
  2. http://bevoelkerungsstatistik.de/wg.php?x=1170623253&men=gcis&lng=de&dat=32&geo=-85&srt=npan&col=aohdq&pt=c&va=x
  3. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Upper_West_Region
  4. https://www.nccegh.org/news/2021-population-and-housing-census-provisional-results-upper-west-region
  5. https://www.worldometers.info/world-population/ghana-population/