Wp/mos/Torresian crow

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Torresian crow

Tʋ-kẽeng sẽn

Torresian Crow
taxon
Short nameC. orru Tekre
Taxon nameCorvus orru Tekre
Taxon rankspecies Tekre
Parent taxonCorvus Tekre
Taxonomic typeCorvus Tekre
Endemic toAustralia Tekre
IUCN conservation statusLeast Concern Tekre
Diel cyclediurnality Tekre
Taxon rangeIndonesia Tekre

boond tɩ Torresian crow (Corvus orru), b sẽn boond tɩ Australia crow bɩ Papua crow wã yaa tʋ-kẽneg sẽn be Australia tʋʋr la rɩtg la zĩ-wũndã la tẽn-bĩis nins sẽn pẽ ne-a wã pʋsẽ. B sẽn yã wã yaa wa b sẽn yãgd b sẽn yãt b sẽn yãta. Bĩngã zug ne b gãagã zug n yaa pemse. A Torresian kraa wã yaa kãseng n yɩɩd a sẽn yaa kãsenga, n yɩɩd a ye.

Dɩkse[edit | edit source]

A Frans pis-n-taag a Charles Lucien Bonaparte wilgame tɩ yaa bõn-naandg sẽn yit Torresian wã n wa n be yʋʋm 1850 wã.[1][2]B pa mi a orru yʋʋr sẽn yit zĩig ning ye, la b tõe n yeelame tɩ yaa a Papu.[3][4]

B tara buud toor-toor a tãab:

•C. o. latirostris Meyer, AB, 1884 - siglgã sẽn be soolmã sẽn yaa sull a yiib-n-soabã soolmẽ wã.

• C. o la Louisiade Archipelago

•C. o. cecilae Mathews, 1912 - Zapẽ, tẽn-kɩrga la Ɔstrali tʋʋrga .[5]

B ra tagsdame tɩ b ra yaa rũms sẽn yaa b toorẽ rũmsã. A Ostrali tẽn-sʋkã pʋgẽ, Alice Springs sẽn be zĩ-wũndã rɩtg-n-soabã, yaa kaanka la b boond tɩ pitjantjatjara sẽn dat n yeel tɩ ceciliae.[6] B sẽn boond tɩ wati kaanka wã yaa ned sẽn tar nug-vɩɩm sẽn yaa vẽenema, wall ned sẽn yaa ned sẽn pa mi a sẽn tõe n maan bũmb ninsã.[7]

B sẽn wilg tɩ b yaa[edit | edit source]

Tʋ-kẽeng sẽn yaa Tʋ-rɩt-n-soaba yaa gãn-soab sẽn yaa kãseng n tar a woto (a kaoosd a 48-53 cm) [8]wa Eurasɩ wã, la a tara a gãn-doog sẽn yaa kãsenga, la a nao wã yaa sẽk bilfu. A sẽn yaa tãb-bi-kãnga, a yĩn-kãnga yaa wĩnd sẽn yaa yĩn-bil sẽn yaa kɩdga, a zug yaa kɩdgã, a yĩns yaa kɩdgr sẽn yaa kɩdg ne a gãagã. A zoobã yaa zãad la a tara a zug sẽn yaa wa kareng. A gãagã yaa yĩn-grẽ, la a wa n yaa wa a zug. A naoã ne a naoã yaa wa ne sãnem-rɩg sẽn yaa wa roze. A sẽn yaa wa a sẽn yaa a sẽn yaa bĩngd sẽn yaa pemsem, a tara a sẽn yaa wa b bĩngdã. La b tõe n bãnga a soab ne a taabã, sã n pa wa ne a gãagã sẽn yaa pemsem. B sã n wa ningd-a, b wilgda a sã n yaa pemsem. A sã n wa yi, a pa tõe n yi n tɩ yãgd a buudu ye. B sẽn yaa kambã yaa b sẽn yaa to-to wã, la b pa tar b yagb sẽn yaa bĩis ye.[9]

A pa segd n zab ne a sẽn yaa a sẽn yaa b sẽn yaa b bi-bɩɩgã ye. Rõõ-gãongã tara gãnd sẽn yaa to-to n pa tõe n yãend b sẽn maand bũmb kẽer ye. Baa ne b sẽn yã bũmb ning fãa, b sẽn boond-b tɩ "raab" wã yaa toor-toore.

B pʋɩta ne zĩiga[edit | edit source]

A tara zĩ-zãaga wʋsg ne Australia, Papua New Guinea, la Indonezi tẽn-yũudb kẽer pʋsẽ. A yaa Malukka. [10]Astrali wã sẽn yaa b sẽn boond tɩ C. orru ceciliae wã sẽn be tẽn-kãsengã zugã sɩngda Australɩɩ soolmã sẽn be zĩ-kãsengã pʋga, n ta Afrazil soolmã sẽn yaa zĩ-kãseng n be Wales soolmã sẽn boond tɩ New South Wales wã sẽn be sa-kãsengã n be wã, n ta Geraldton ne Norseman sẽn be Ɔstrali soolmã sẽn ya zĩ-wɛdgã soolmẽ wã.

Tʋ-kẽengã bee zĩig ning fãa sẽn be a zĩiga pʋgẽ, zĩig ning koom sẽn pa tõe n boog n boog ye. B sẽn yãt-b b sẽn be zĩig ning b sẽn be wã, b pa tõe n yã n yã n bãng b sẽn tõe n yã. Tʋ-kẽengã me yaa sõma ne tẽn-tẽnsã, tẽn-tẽns la tẽn-tẽnẽ. Sẽn yɩɩd fãa, b yaa bõn-buud buud toor-toor sẽn be tẽn-kɩtbã pʋga. Tʋmsã yaa b sẽn nong n be tẽn-kãense, la tẽn-kãsems wʋsg pʋsẽ, b beẽ wã yaa b sẽn beẽ wã. A sã n be Ostrali zĩiga sẽn yaa ko-ko-ko-to wã, a pa tar zĩiga sẽn be koom sẽn pa tar koom ye.

Rɩk a yiib n be tẽn-bɛd toor-toor sẽn be rɩtgo: C. orru orru Papua New Guinea la Moluccas wã, la C. or ru latirostris Tanimbar la Babar tẽn-bɛdã.

Koɛɛg-vɩɩm[edit | edit source]

Tʋmsã sẽn be Torresian wã sẽn paasd b sẽn be Australia wã[edit | edit source]

A yaa wa b sẽn boond tɩ "corvée" wã. A yaa buud sẽn tar yam n maand bũmb toor-toor n tõe n maan bũmb toor-toore. [11]Tʋmsã sẽn be Australia wã paasda, sẽn tõe n yɩlẽ tɩ b kẽng tẽn-gãongã zĩis sẽn yaa ko-ko-ko-kãsemse, la b kẽng tẽnsa tẽn-tẽnsã. Sãan yaa ne yʋʋmd 1993 wã la yʋʋmd 2004 wã, b maana vaeesg sẽn wilgd tɩ b sẽn tar rũmsã sẽn be zĩig ningã yaa tẽn-tẽnsã sẽn yaa kãsenga, tɩ b me kẽed tẽn-kãense, la b kẽng zĩ-kãsengã n tɩ kẽed tẽnsa sẽn yaa zĩ-koɛɛgẽ wã. [12]A Ostrali tẽn-tẽngã pãng sẽn kell n paas yʋʋm kobs sẽn looge kɩtame tɩ tẽn-bɛdgã la eukalyptã tẽn-gãong sẽn yaa kãsenga lebg tẽn-bɛdã la zĩ-gũudã, sẽn yɩɩd fãa tẽns nins sẽn gũbg tẽn-kãsemsãtẽns pʋsẽ. Tẽnsã tẽn-tẽngã sẽn paasd woto wã, b wilgame tɩ b tara Torresian kraa wã sẽn paasdẽ. Sẽn yɩlẽ tɩ b bãng tɩ tẽn-kãense la tẽn-bɛdgã sẽn be Queensland soolmã sẽn be zĩ-zãnga soolmẽ wã,[13] [14]b yãame tɩ b paasda Torresian kraa wã wʋsg ne 40% sẽn ta. Burkĩna tẽnga pʋgẽ, b sẽn da tar b rãmb wʋsg n be tẽn-kãense, b ra pa mi b rãmb ye.

Tʋmsã sẽn be tẽn-tẽnsã pʋsẽ wã me, b paasda b rãmb sẽn be tẽnsa wã. Yaa vẽeneg tɩ tẽn-tẽnsã sẽn pa beẽ wã, b sẽn na n paasd b sẽn na yɩl n paam b tẽngã n tõog n dɩtẽ wã na n yɩɩ bũmb sẽn tar yõod wʋsgo. Tẽnsẽ, b yãa t'a Torresian karẽngã tigimd taab tẽn-gãong pʋga, n maand kom-bɩɩs wʋsgo. Sẽn yaa to-to tɩ b sẽn yaa koom sẽn yaa toor ne b sẽn tõe n vɩɩmd wakat fãa wã yĩnga, b geta rog-n-soab wʋsg sẽn be tẽn-gãongẽ wã, la b get-b-la tẽn-gãongã sẽn be tẽnsa rɩtgẽ wã, tɩ b sã n maand saagã yʋʋmdã, yaa wʋsgo. Baa ne sẽn yaa tɩ b sẽn tar-b tẽn-kãnga, b pa tar koom wʋsg ye. Sẽn be zĩ-kãnga, b pa tar koom ye. B pa tõe n paam koom sẽn yaa sõma ye.Sẽn be zĩ-kãnga, b pa tar koom ye. B pa tar koom wʋsg ye. La sã n yaa ne rũmsã la b sẽn zãgsd koomã, b tõe n paama koom sẽn yaa sõma tɩ b tõe n zĩnd zĩ-kãens sẽn da pa tõe n tall b mens ye.

Rɩk-rɩk buud[edit | edit source]

D sã n dat n bãng tɩ b sẽn tar b rãmb wʋsg tẽngã zugã, b tõe n maana woto. Woto kɩtame tɩ b tõog n dɩtẽ b sẽn da tarã, tɩ b tõog tɩ b tõogd n dɩtẽ.[15]

Bũmb a ye sẽn kɩt tɩ b tõe n dɩt Burkĩna Faso wã wã wã yaa b rɩɩb sẽn yaa sõma wã.[16] Sẽn yaa ninsaalb yĩng bõn-buudã me kõt-b rɩɩb wʋsg sẽn na yɩl n paam rɩɩb sẽn yaa bilf n kõ-b. Sẽn paase, sẽn yaa rot sẽn yaa toorẽ wã rɩɩb koglg tõe n paama pʋɩɩr ne tẽngã sẽn pʋɩtgã, tɩ b lebs n dɩk b yirã n dɩk b zĩ-bõoneg la b zĩ-gũusg sẽn tar pʋɩ-sɛgd sẽn ka tar pʋɩ. [1] Sẽn yaa tɩlae ne b rãmbã tɩ b paam b mens n dɩ wã yaa b sẽn na n tõog n dɩ wã. Sẽn paase, sẽn yaa tɩlɛ tɩ b tall sor wʋsg ne Burkĩna Faso wã, b tõe n dɩka rɩɩb la b paam n pa le tõogd n maan yɩɩr ne tẽn-tẽns nins sẽn pa tar rẽ ye.

A yiib-n-soabã sẽn kɩt tɩ b tõe n kẽng tẽn-kãense wã yaa b sẽn baood b sẽn na n bɩɩs-b to-to wã. B sẽn naan n naan n naanã, b ra segd n zãadame. Woto kɩtame tɩ b tõe n lugl tẽn-tẽns wʋsg tɩ b paam n zĩnd n zĩnd n sõsd ne nebã. Woto yĩnga, tẽn-tẽnsã sẽn tar tẽn-tẽns pʋsẽ, b sẽn tõe n tall burã ne tãnsã yaa kãseng n yɩɩd tẽn-gãongã sẽn tar tẽnsa rãmb sẽn tar pãng n yɩɩd b sẽn tar b rãmbã.

Tẽns wʋsg sẽn be Ostrali wã paasda b sẽn tõe n paam zĩig ning b sẽn vɩ zĩig ningã, la yaa vẽeneg tɩ rẽ n kɩt tɩ b pa le tõe n paam n paasd b neb wʋsg ye. Baa tẽn-tẽeb sẽn yaa bilf sẽn be tẽn-tẽnsã sẽn pa paam n paam n paam b rãmbẽ wã tõe n kɩtame tɩ b paam n paas rog-n-tɩrsã rog-nidgã rog-nida sẽn tõe n paam n kẽedẽ wã.

D manesem[edit | edit source]

Wala rũng-rũng a taabã, rũng-n-soab yaa nin-tɩrs la sẽn tõe n toeemd b mens ne-ba. [17]B mii-b tɩ b rɩtda bur-rũng sẽn tar yũud sẽn yaa zulo, la b rɩtdd-b ne kʋɩlen-kɛglem n pa rɩt zulo. B yaa bõn-buud sẽn yaa kãsenga la b yaa nin-kẽem dãmba, tɩ pʋg-paalã maand b sẽn yaa nin-kɛem dãmbã n yɩɩd rũms nins fãa sẽn yaa b rãmbã, sã n pa b sẽn yaa b sẽn yaa bõn-bɩɩs-kãsenga la b sẽn yaa a Zeova Kaset rãmbã bal ye. B yãenda b sẽn maand n zabd ne zĩ-kãense, sẽn yɩɩd fãa, b sẽn maand ne b zĩ-kãnga, n zabd b zĩ-gãongã wall b zĩ-tẽngã. Woto yĩnga, bõn-vũnd nins sẽn yaa bõonego na n zabda ne tãns n kogl b zĩm-n-tɩrsã. B sẽn maand yɩɩr ne tẽn-kaõense la b sẽn boond tɩ Austral magpies wã yaa bõn-buud a wãn n tõog n digd Torresian karẽ wã b zĩiga pʋgẽB sẽn yãgd bõn-buudã, b yaa bõn-buuda sẽn yaa bilfã sʋka. Yʋʋmd 1 ne 8 sʋka, b tigimda b rãmb wʋsg n kẽnd tẽn-gãongẽ, weoogẽ la tẽn-tẽnsã pʋga. B sẽn be sull kãensã pʋsẽ wã yaa zũndb sẽn tar yʋʋm buud fãa; la b sẽn sɩng n be yʋʋm-vʋʋsg kiuugã n tãag yʋʋm-vẽk kiuugã, b wʋsg basda b sull-kãensã n na n tɩ rog zĩig pʋgẽ, tɩ b sullã sẽn yaa b rãmbã pãng boog n ta zũndbã la b nin-kẽembã bala. Yʋʋmd fãa, sãn-soab a yembr fãa lebda a tẽng a yembre, la yʋʋm-vẽk fãa, sãnda tõe n dɩka a tẽng a to.

Dɩɩt sẽn yaa sõma[edit | edit source]

B rɩtame n dɩtẽ. B rɩɩb pa yembr ye, b sẽn pa be tẽngã pʋgẽ wã yĩnga. Sẽn pa be tẽn-tẽnsã pʋsẽ, sẽn yaa bũmb ning sẽn yaa toorrse wã rɩɩbo yaa wa bã-tɩrse, bẽrse la bẽrsa. B yãa bõn-buud-kãensã me sẽn dɩt zĩm sẽn be ko-kãsengã zug, n kʋ-b tɩ b wa n dɩt-b koom-koglgã, tɩ b rɩt-b tɩb, tɩb, bõn-buudu, bõn-vɩɩs sẽn yaa bõne, la bõn-naandb. A Ostrali tʋʋr-tẽngã pʋgẽ, b zãmsa bũmb sẽn yaa sõma tɩ b tõe n kʋ kʋ-a, la b rɩ-a, n pa rɩ a yĩn-kãnga sẽn yit a yĩnẽ wã ye. B rɩka b na-bãonã pʋgẽ la b rɩka b sãnemã fãaga, n da paam tɩ b yũ bãaga ye. B sẽn da maand woto wã, b zãmsa b buud-goamã ne b rũmsã.

Sẽn na yɩl n paam sõsg toor-toor Torresian kraa wã sẽn na n wa paam n lebg tãnsãb-rãmbã wɛɛngẽ, bɩ y ges: Australia rũmsã sẽn na n lebg tɩ lebg tãns-rãmb wã sẽn na yɩl n tõog n lebg tãs-rãmb-rãmbdã, bɩ y gese.[18]

D sẽn tõe n dɩkd bĩngã[edit | edit source]

Bãagrã sẽn yaa kãseng n be yaa sa-sik kiuugã n tãag yʋʋm-vẽk kiuugã, la b sã n wa beẽ wã, b sã n kõ-a-la a bõn-bɩʋʋng la kiuugã. B meega tɩɩg n be zĩig sẽn zãre, tɩ yaa eukalyptã, la wakat ninga b yãkda zĩis a taab wala b sẽn tõe n maan n kõ pãng n kõ koglg la b sẽn tõe tɩ yɩ gãn-kãnga. B sã n wa rɩt a kamb a yiib bɩ a naas bɩ a na n kõ-b-la a ba-bi-pogs a naas bɩ b na n kõ a kamb a naas bɩ t'a tɩ yi a rogẽ wã. Sẽn paase, sã n wa yaa wa b sẽn pa tar b kambã, b pa tõe n kẽed n kẽed ne b roagdbã ye. B sẽn maand woto wã, b kogla b zĩ-gãongã ne b b bĩngã. B sã n wa maan woto, b na n maana b toorẽ tʋʋm wʋsg n kogl b zoobã.

Sõng sẽn yaa sõma[edit | edit source]

B koɛɛg yaa toor ne Australia lalgã: b sã n wa boond tɩ "Fark! Fark!" b sã n pa wʋmd b koɛɛg sõma, b sã n da wa boond tɩ, "uk-uk-uk -uk-uk" bɩ b sã n yeel tɩ "ok-ok-ok" bɩ "Ar-ar-argh", b sã n boond tɩ "kẽng", b sãn-kɛng n yaa wa b sẽn boond tɩ "mẽnga". Tõe tɩ yaa tɩbsg sẽn yaa to-to wã n tũ, wall b tõe n kõ-a-la ne b toorẽ to-to.

Sebtiisi[edit | edit source]
  1. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Charles_Lucien_Bonaparte
  2. https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485648
  3. https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling
  4. http://www.worldbirdnames.org/bow/crows/
  5. https://www.biodiversitylibrary.org/page/3110200
  6. https://www.researchgate.net/publication/261710805
  7. https://en.m.wikipedia.org/wiki/ISBN_(identifier)
  8. https://books.google.com/books?id=wFMCBAAAQBAJ
  9. https://doi.org/10.1071%2Fcwr9700027
  10. https://en.m.wikipedia.org/wiki/IUCN_Red_List
  11. https://books.google.com/books?id=up_aBwAAQBAJ&pg=PA332
  12. https://books.google.com/books?id=HTHT3DhnFAEC&pg=PA165
  13. http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:71609/Woodall_distribution_and_abundance_of_pied.pdf
  14. https://api.semanticscholar.org/CorpusID:73521501
  15. https://doi.org/10.1016%2F0006-3207%2892%2990832-8
  16. https://doi.org/10.1071%2FCWR9730131
  17. http://coyot.es/thecorvidblog/tag/torresian-crow/
  18. https://www.birdlife.org.au/afo/index.php/afo/article/viewFile/2026/2015