Wp/mos/Toguz kumalak

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Toguz kumalak
Toguz kumalak
Subclass ofmancala Tekre
Country of originKazakhstan, Kyrgyzstan, Turkey Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/01597, https://ich.unesco.org/fr/RL/01597, https://ich.unesco.org/es/RL/01597 Tekre

Toguz korgool (Kirgiz: тогуз коргоол - "piis piis" bɩ togyzkumalak (Kazakh: тоғыз құмалақ) yaa reem sẽn be Azi tẽn-sʋkẽ n be ne reem a yiibu.

Rɩk-y-yã Bũndã yaa gãndg sẽn tar gãndg a yiibu, tɩ gãndgã fãa yaa kut a wɛ. Yaa "kazna" a yiib n be rũm-kãensã sʋka, tɩ b tũnugd ne-ba n tigimd kug nins b sẽn yõg ne ned kam fãa toore. Sɩngrẽ wã, kug-rãmb a wɛ n be zĩ-gũbr fãa pʋgẽ, sã n pa kaznã sẽn ka be wã, tɩ b fãa yaa zaalem wã yĩnga, ned fãa segd n talla kug-rãmb 162.

Tãab sɩngre[edit | edit source]

Starting position
"Black" moves.

B ra reega togz korgoolã


B gʋlsda tablã nens tɩ b yaa bũud la b yaa peelsã. Yaa ned ning sẽn zĩ bĩisgã nugẽ wã n na n sɩng reemã.

Game playã[edit | edit source]

Playing toguz korgool


Neb nins sẽn na n wa wã na n welga taaba. B sẽn boond tɩ so-toakã, yaa b sẽn na n dɩk kug n yiis bokẽ n tall n kẽng bok a taabã pʋsẽ. A sẽn wa n na n lebg n wa wã, a rɩkda kug nins fãa sẽn be a gãag a ye pʋgẽ wã, n pʋɩt-b ne taab n lebgd wa sẽn zems wakat ning a sẽn da wa n na n wa wã. B segd n loba kug-n-taar ning b sẽn zoe n lakã zulungã pʋgẽ. La sã n yaa kug a ye bal n be zuloeesẽ wã la b sɩng n kẽndẽ wã, b kẽesa kug-kãng zuloees ning sẽn pʋgdã pʋgẽ.

Sã n yaa kug-a yaoolem n lʋɩ zuloeeg sẽn be a to wã nugẽ, la zuloe-kãngã sã n tara kug-rãmb sõor sẽn yaa zuloeese, b yõgda kug-rãmbã n bĩngd-b a soab kazna pʋgẽ. B sã n ning kug-a yaoolem kugã a to wã bokẽ, a soab me sã n tar kug-a tãabo, b makda bokã tɩ "tuz" ("zom" ne Kirgisi). Yaa bũmb a wãn la b gɩdgd sẽn na yɩl n maan tuzã:

  • Tãag-n-taaga tõe n maana tuz a ye bala.
  • B pa tõe n kɩt tɩ b zabd-n-taag yaoolem zulungã (a zulung a wɛ la sẽn be rɩtg n yɩɩdã) lebg zulung ye.
  • B pa tõe n maan tuz ye, a sã n yaa wa a to wã rẽnda (sẽn mik tɩ sã n yaa a to wã zulung a tãab-n-soabã n yaa tuz, y pa tõe n kɩt tɩ y zulung a tãab-n-soabã lebg zulung a yembr ye). B tõe n maana woto, la rẽ pa na n wa ne zu-loees ye.

Kugr ning sẽn lʋɩt tuzẽ wã yaa a soab n na n yõk-a. A tõe n dɩk-a-la wakat fãa n kõ a kazna wã. Tãabã saab yaa ned sã n pa tõe n kẽne, bala zĩ-yood nins fãa sẽn be a nugẽ wã, sẽn pa-b tãb-yoodã, yaa zaalem.

Tãpã sã n sa, kug nins sẽn ketã sẽn nan pa be kazna bɩ tuz pʋgẽ wã yaa ned ning b sẽn be a poorẽ wã n na n tõoge. Yaa ned ning sẽn na n tall kug wʋsg a tuz la a kazna pʋgẽ wã n na n tõoge. Ned fãa sã n tar kug 81 a toore, b naaga taab n wẽed reemã.

Zab-n-tũudbã[edit | edit source]

Pipi togyzkumalak/togyzkorgool sẽn yaa zamaan kãnga zuloees yɩɩ yʋʋmd 1948 Almaty, Kazak Sovɛt Sosialist Repiblikẽ wã. Rẽ kɩtame tɩ b tõog n naag taab n maan noy nins b sẽn da yãk yʋʋmd 1949 wã. 2]

Pipi Togyzmkumalak dũni gill reemdã yɩɩ yʋʋmd 2010 yʋʋm-noy kiuug rasem 1 n tɩ tãag rasem 7 Astana, Kazakistã. Neb 25 n da na n zĩnd reemã pʋgẽ, tɩ b fãa yaa tẽns 14 neb: Antigwa la Barbuda, Siin, Alemayn, Zĩrzi, Kazakistã, Kirgisi, Mongolie, Risi, Ɛspayn, Suiz, Turke, Turkmenistan, Etazĩni, la Uzbekistã. Pagbã reemã neb 18 wã yita tẽns 10 pʋsẽ: Azerbaïdjan, Chine, République Tchèque, Kazakhstan, Kirghizstan, Mongolie, Russie, Turquie, Turkménistan, la Ouzbekistan. Tẽns a naase n tʋm neb a tãabo: Kazakhstan, Kyrgyzstan, Mongolie la Risi. Ouzbekistã ra tara b kam-biis fãa. 3] Wala ãnduni wã fãa, goosneerã la goosneerã me tara b sẽn boond tɩ dũni gill reemã, tɩ b tõe n paam neb sẽn yit dũniyã gill zugu. Toguz Korgool Federaasõ wã paama a meng Bishkek, Kirgizistã, yʋʋmd 1993. Yaa yʋʋm a yiib fãa la b maand Togyzkumalak dũni gill reemã. Yaoolem reemã yɩɩ Pardubice, Cɛɛk tẽnga, yʋʋmd 2012. Togyzkumalak / Toguz Korgool dũni gill reem-dãmb yaa a Asel Dalieva (pagbã) la a Nurbek Kabiyev (raopã). A Jurij Nold (Allemagne) n yɩ Azi wã neb sẽn ka be Azi wã nin-sõngo. Yaa zab-bɛd wʋsg la b maand tẽnsa pʋga, tẽnsa pʋga, la tẽnsa pʋga. Sẽn paase, b maanda wags-taab-n-taase, Erop tẽns kẽer pʋsẽ, wala Ãngeletɛɛr (Londõ), Alemayn (Schweinfurt), Suiz (La Tour-de-Peilz), la Repiblik Tsek (Prag la Pardubice). Toguz korgoolã me lebga World Nomad Games wã porze.

B boond-a lame tɩ Kirgisi la Kazakistã. B yetame tɩ Kazakistã pʋgẽ bal, neb sẽn maand reemã sõor taa 10 000, tɩ neb sẽn zãmsd reemã sõor ta 200.

Sebtiise[edit | edit source]

Akshorayev, A.
Toguz Kumalak: Kodeks i Klassifizirovanje Igri. Mektep, Alma-Ata (Soviet Union) 1980.
Machatscheck, H.
Zug um Zug: Die Zauberwelt der Brettspiele. Verlag Neues Leben, Berlin (Germany / GDR) 1972, 146-147.
Machatscheck, H.
Stein um Stein: Exotik der Brettspiele. Verlag Neues Leben, Berlin (Germany / GDR) 1984, 69 & 76-84.
Pantusov, N. N.
Kirgiskaya Igra Toguz Kumalak. In: Izvestia Obshchestva Arkheoligij, Istorij, i Etnografij pri Kazanskom Universitete (Kazan, Russia) 1906; 22: 249-252.
Sharipov, C. A. & Seitshanov, A. M.
Laws of Toguz Kumalak Game. Ministry of Tourism and Sports of the Republic of Kazakhstan, Committee of Sports Affairs, Astana (Kazakhstan) 2006.
Shotayev, M.
Rules of Intellectual Game: Toguz Kumalak. Turkistan (Kazakhstan) 2005.