Wp/mos/Thomas Sankara

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Thomas Sankara
Thomas Sankara
human
Sex or gendermale Tekre
Country of citizenshipRepublic of Upper Volta, Burkina Faso Tekre
AllegianceBurkina Faso Tekre
Name in native languageThomas Sankara Tekre
Birth nameThomas Isidore Noël Sankara Tekre
Given nameThomas, Isidore, Noël Tekre
Family nameSankara Tekre
Date of birth21 December 1949 Tekre
Place of birthYako Tekre
Date of death15 October 1987 Tekre
Place of deathOuagadougou Tekre
Cause of deathballistic trauma Tekre
Place of burialOuagadougou Tekre
SpouseMariam Sankara Tekre
Languages spoken, written or signedFrench Tekre
Writing languageFrench Tekre
Occupationpolitician, military officer, statesperson, soldier Tekre
Position heldPresident of Burkina Faso, Prime Minister of Burkina Faso Tekre
Educated atPrytanée militaire de Kadiogo Tekre
Work period (start)1966 Tekre
Work period (end)15 October 1987 Tekre
Member of political partyAfrican Independence Party Tekre
Religion or worldviewCatholicism Tekre
Military rankcaptain Tekre
ConflictAgacher Strip War Tekre
Military branchArmy of Burkina Faso Tekre
Instrumentguitar Tekre
Notable workUne Seule Nuit Tekre
Award receivedOrder of José Martí Tekre
Official websitehttp://www.thomassankara.net Tekre

Thomas Isidore Noël Sankara (French pronunciation: ​[tɔma sɑ̃kaʁa]; 21 yʋʋm-sar kiuugu 1949 – 15 zĩ-likr kiuugu 1987) yaẽ Burkinabé sodaa taoor soaba. A yé Burkina Faso perzidã nya pipi yʋɩmde 1983 hali ni yʋʋmde 1987 la be da kʋwa.

A sẽn wa n lebg pipi minisr yʋʋmd 1983 wã, mo-yõs ne goosneerã kɩtame tɩ b kẽes a Sankara bãens roogo. A sẽn da wa n be roog roogẽ wã, revolisioneer dãmb sull n deeg pãn-soaadb a yʋʋr yĩnga, ne tẽn-gãonga sẽn paam zãma wã sõngre, yʋʋmd kãng poore.[1] [2] A sẽn wa n tar yʋʋm 33, a Sankara lebga Upper Volta tẽnga taoor soaba, n sɩng siglg siglg sẽn kẽed ne sosiyete wã, la siglg la laog wɛɛngẽ, la a toeema tẽnga yʋʋr tɩ Burkina Faso. A politikã ra yaa zabr ne naam sẽn yaa wẽnga, la a zãgsame n pa sak n deeg ligdi, wala makre, ligdã la ligdã. A Sankara sakame tɩ tẽns a taab sõng-a, la a makame n na n boog a teegrã ne sõngrã, a sẽn paasd zagsã ligd la a kɩtd tɩ sõngr zĩis lebg toor-toore.[3]

A politikã pʋgẽ, a ra geta komã sẽn na n wa be tẽngã pʋgẽ wã yelle, n get t'a na n tõogame n tõog n mao ne tẽn-gãongã zu-loeese, n maneg a pʋʋgã, la a kɩt tɩ b bas tẽn-kɩremsã ligd yaoodo. A leb n lʋɩɩsame n na n sõng nebã tɩ b bãng n gʋls la b gʋls, la a sõng-b tɩ b paam tɩbsg sẽn na yɩl n zab ne bãag ning sẽn wat ne bãag ning sẽn boond tɩ meningitisã, la bãag ning sẽn boond tɩ yellow fever wã. A goosneerã leb n tika karẽn-dotã, logtoɛɛmbã, koom kogendã la tẽn-tũuds teedã meeb zutu.[4] A leb n zabame ne Sahel we-rasempʋɩɩgã, n sel tɩɩs sẽn yɩɩd milyõ 10.[5][6]Sẽn paase, a kɩtame tɩ pagbã rog-n-mik kʋʋlgo, pag ne rao lagengã la polygamie wã lebg wẽnga.[7] A Sankara lugla Komite rãmb sẽn get revolisiõ wã koglg yelle.[8] A lugla nin-buiidã rewolisiõ bʋ-kaoodb sẽn na n bʋ nin-buiidã taoor dãmb sẽn get tɩ b maana politik tʋʋm-wẽns [12] la zãmbã bʋʋdo, n get nin-kãensã wa goosneerã rewolisiõ-kɩɩsdbã. 15] Rẽ kɩtame tɩ Amnesty International ning-b taal ne nin-buiidã laloa wã kɩɩsgo, sẽn naag ne kʋʋb sẽn pa zems ne bʋ-kaoodbã la politik kɩɩsdb b sẽn yõk ne yamleoogo. 16]

A Sankara sẽn da tar porze rãmb sẽn na n sõng Afrɩka wã kɩtame t'a lebg nin-naandg Afrɩka naong rãmb wʋsg nifẽ, [1] la a Sankara kell n yɩɩ nin-buiida wʋsg nin-naandga, [2] [3] baa ne a politikã kẽer sẽn kɩt tɩ neb wʋsg lebg a poorẽ dãmba, sẽn naag ne buud taoor dãmb la Fãrens goosneerã la a sodaas sẽn yaa Côte d'Ivoire. 14][20] Yʋʋmd 1987 sɩpaolg kiuug rasem 15 daare, a Blaise Compaoré sẽn yaa sodaasã kʋʋ a Sankara.

A pipi vɩɩmã[edit | edit source]

Karte sẽn wilgd Burkĩna Faso tẽns kãsem-dãmbã

A Thomas Sankara rogame t'a Thomas Isidore Noël Sankara[9] sigr kiuug rasem 21 yʋʋm 1949 Yako, Fãrens sẽn boond tɩ Upper Volta, a yaa a Joseph ne a Marguerite Sankara kamb piigã a tãab soaba. A ba wã, a Joseph Sankara, sẽn da yaa sodaas[22] ra yaa Mossi-Fulani (Silmi-Moaga) sẽn yaa buud a ye, t'a ma wã, a Marguerite Kinda, yaa Mossi. 23] A rɩka a yãadem yʋʋm a Gaoua, tẽn-bil sẽn be rɩtg rɩtgo, tɩ b tall a ba wã n kẽng n tɩ yɩ sodaas sõngo. A sẽn da yaa Afirica tʋm-tʋmdb a wãn sẽn da tʋmd ne soolmã sẽn da so-a wã biig yĩnga, a ra tara zu-no-kãsenga. Zakã ra vɩɩ rot sẽn yaa ne kut ne sodaas a taab zags sẽn be tãnga zug n get Gaoua fãa. 21]

Sebtiise[edit | edit source]

  1. https://qz.com/africa/415257/why-burkina-fasos-late-revolutionary-leader-thomas-sankara-still-inspires-young-africans/
  2. https://www.odu.edu/content/dam/odu/offices/mun/2018/ib-crisis-burkina-faso.pdf
  3. https://web.archive.org/web/20190517210039/https://www.worldatlas.com/articles/what-do-the-colors-and-symbols-of-the-flag-of-burkina-faso-mean.html
  4. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12340574/
  5. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/48240/WHF_1987_8(2)_p216-220.pdf
  6. https://books.google.com/books?id=Ragu4v8r--4C
  7. https://doi.org/10.1007/978-3-030-38922-2_10
  8. https://books.google.com/books?id=hGDGBAAAQBAJ
  9. https://web.archive.org/web/20070817134416/http://www.ouaga-ca-bouge.net/Deces-de-Joseph-sambo-pere-du.html