Wp/mos/Petrykivka painting

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Petrykivka painting

Piitrivka (sẽn yaa "Petrykovka"; Ukrainien: Петриківський розпис) yaa Ukrainian sẽn boond tɩ piitrivkasã sẽn yaa tẽng sẽn boond tɩ Petrykivka wã sẽn be Dnipropetrovsk soolmẽ wã. B sẽn yãt-a wã, b wilgame tɩ b ra yaa nin-tɩrs sẽn tar minim n maand yɩɩr n maand yɩɩre.

Petrykivka painting
style of painting
Subclass ofdecorative painting Tekre
Part ofMasterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity Tekre
CountryUkraine Tekre
Country of originUkraine Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity, National Inventory of Intangible Cultural Heritage of Ukraine Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00893, https://ich.unesco.org/fr/RL/00893, https://ich.unesco.org/es/RL/00893, https://ich.mkip.gov.ua/inheritance/df6bf7c2-1196-45a0-802c-2141ab6e8c0e Tekre

Sẽn kɩtd tɩ b maand nin-kãensã wã yaa b sãnem-vɩɩs sẽn yaa bẽedã, b sẽn maand b sẽn tõe n maan bũmb ninsã, la b sẽn yaa b sẽn yaa sãnem-paalã.

Yʋʋmd 2012 soabã pʋgẽ, Ukrainiin Sɛb-sɛb minisrgã wilgame tɩ Piitrikovka sẽn yaa bũmb ning sẽn be Ukrainiin tẽng nin-buiidã pʋɩɩr pʋgẽ wã yaa bũmb sẽn pa tar yõod ne b vɩɩmã. A Petrykivka piligr lebga "tãn-kãnga" Ukraini nebã sʋka, la b naan n kɩt tɩ b gʋls "Petrykivka" sẽn yaa Petrykivna tẽn-tẽngã tʋʋm-tʋmdbã yʋy.[1]

Kibsa[edit | edit source]

Dãll n yaa pĩnd wẽndẽ[edit | edit source]

Dãll B tẽedame tɩ Petrivka piisã yita tẽn-tẽng yirã wall dekorationẽ. B sẽn da maand wall wall dekoration wã ra yaa wʋsg Ukraine[2] tẽns wʋsg pʋsẽ, la tẽns toor-toorã ra tara b meng minim sẽn yaa toor-toore. Yaa wakat fãa la b ra maand b sẽn tõe n lebs n ningd-a wã naoor a yiibu. Sẽn paas wallã, logd la bũmb a taab me n da pak-b tɩ b maan-b tɩ yɩ zakã la b maan-ba. Rẽ poore, b maana "mal'ovky" (małovki) sẽn yaa bũmb ning sẽn tõe n kɩt tɩ b maan bũmb n yaool n maan ne b karen-bi-poakã wallã, la b pa segd n tɩ yã-b ye. Bãngr-gomd a taab n be 18th-century religious icons from the Dnipro region wã pʋgẽ.[3]

Sẽn yaa pipi Ukrainiin wall paintings ne blooma ornaments dateed 19th yʋʋm kob-gĩnd a 19 soabã pʋga la 20th yʋʋm kobã sɩngrẽ Dnipropetrovsk, Sloboda, Podillia, la Uman" tẽnsẽ[4], la b tõe n paama taab bɩ b sẽn yit ne Petrykivka style.[4]

B ra maandẽ wall la papiir zug. Rõnd sã n yaa roog sẽn tar bãnã, b tõe n maana bãn-kãsems n wilg b sẽn tõe n maan to-to n kõ b rãmbã. Sẽn sɩng ne yʋʋm 1700 wã sẽn be yʋʋm-gĩnd a 19 soabã sʋka, tẽn-kãens ra yaa Poltava la Sloboda soolmã neb n be beẽ. Tõe tɩ b waa ne bõn-naandsã Petrykivka.[5] La yʋʋm 19 soabã pʋgẽ, Poltava soolmẽ wã, b pa yã wall-rãmb sẽn be wallã pʋgẽ ye. La b wilgame tɩ b ra yãta wall-rãmbã sẽn be Sloboda soolmẽ wã hal yʋʋmd 1860 wã. Woto yĩnga, b wilgame tɩ Petrykivka tradisõ wã yita Sloboda soolmẽ wã.[5] La b leb n maana bõn-naands ne bõn-naandb sẽn tar bõn-naadb sẽn yit Poltava sẽn yit yʋʋm 19nd yʋʋm kob-gĩnd a yiib soabã.[6] La b leb n tẽedame tɩ fɩlsã sẽn yaa woto wã yita Podillia, n tɩ kẽed ninsaalb nengẽ".La b ra pa yãend-b ye.

Tẽeb la b sẽn na n wilg tɩ b sɩd yaa sõma[edit | edit source]

Sẽn deng yʋʋm 20 soabã sɩngrẽ, b pa tar pĩnd wẽndẽ gom-biis sẽn wilgd Petrykivka zug ye. A sẽn wa n wa n maand woto wã, a sẽn maan a karen-bi-poak a ye, a Yevhenia Evenbakh, n dɩk a kopi wã n deeg mak-rãmb (b sẽn tar wall-rãmb me) yʋʋm 1911 la 1913 wã, a maana yel-gɛt a yiib pʋgẽ.Detevri" kãensã yaa yʋʋmd 1913 wã[2] sẽn zĩnd Sankt-Peterburg wã n wilg b sẽn maan bũmb ninsã. A Evhenia Berchenko yaa Petrykivka piisã pipi vaeesg soaba, la a maana b rãmb yʋʋmd 1928 Leningrad. n na n yɩɩ a soaba.[2][5]

Petrykivka ra-pakdb sẽn maan yɩɩr yʋʋmd 1935 la yʋʋmd 1936 Kyiv, Leningrad la Moskovã, la b ra wilgda Tatiana Pata, Nadia Bilokin', Yaryna Pylypenko, Hanna Isaiev, Vasyl" Vovk, la Ganna Pavlenko tʋʋmã. A Petrikivka sẽn da naan maan bũmb ning n na n yɩ a soabã, nebã ra pa mi-a ye. B sẽn yãg-b n wilg b sẽn maandẽ wã poore, b kõo a Tatiana Pata ne a Nadia Bilokin "Master of Folk Art" waoogr yʋʋre.[2][3] n na n yɩɩ a soaba. Yʋʋmd 1935 la yʋʋmd 1936 me, b maana yʋʋm a yiib lekoll sẽn tar minim n maand bõn-naands ne b sẽn dat n maan bũmb ninsã Petrykivka.

Yaa a Tatiana Pata n zãms b karen-bi-taasã fãa sẽn na n tõog n kɩt tɩ b bãng tɩ b sẽn maand bũmb ninsã yaa wakat fãa minim la b sẽn maandã.[7] A Tatiana Pata yaa sẽn da yaa Piitrkivka karengã luglg soaba, baa ne a sẽn da ket n tũud a yaab-poakã sẽn zãms bũmb ningã.

Petrykivka artists Kyiv puge[edit | edit source]

Kyiv porcelain vase ne petrykivka painting by Marfa Tymchenko

A Tatiana Pata karen-biis kẽer kolga Kyiv yʋʋmd 1936-1944 wã, tɩ kɩt tɩ Pietrkivka piisã pipi n yɩ tʋʋm-teedã tʋʋmde, Kyiv Taras Shevchenko Souvenir Fabricã ("Kiївська сувенірна фабрика ім. Т. Г. Шевченка") pʋgẽ. Yaa be la b sɩng n maand-b ne barn sẽn pakd b sẽn pa tar-b minimã, sẽn yaa bũmb sẽn pa be buud toor-toore. Woto lebga Petrikivka sẽn da maand bũmb wʋsg Soaviɛt wakatẽ wã.[5]


B sẽn da maand bõn-naandsã me sɩngame n tũnugda ne Petrykivka modgr n na n maneg porsɛllẽ wã. A Polynésia wã taoor soaba a Halyna Pavlenko maana b sẽn da yaa b karen-bi-poakã yʋʋmd 1936 wã.[6][7] Yʋʋmd 1937 la 1938 wã, a Vira Pavlenko, a Marfa Tymchenko la a Pelahia Hlushchenko ra naag-a lame.

A Pavlenko saam-bi-pogs la a Vira Klymenko-Zhukov sẽn maan porsɛlɛn sẽn yaa Petrykivka wã me ra paasame yʋʋmd 1944 Kyiv Experimental Ceramic Art Factory wã pʋgẽ. A Marfa Tymchenko me kẽnga tigis-kãng pʋgẽ yʋʋmd 1953 wã, la b bãngame t'a sẽn tʋmd be wã yaa sõma. [1] [2] A Marfa Tymchenko sẽn maan porsɛllɛn vasoor n kõ-b-la kũun Soaviɛt taoor dãmb sẽn kõ tẽn-zẽms nin-kãsems a Richard Nixon, a Mao Zedong, a Fidel Castro la a Josip Broz Tito.[8]

D sẽn na n maan bũmb ningãYʋʋmd 1950 n tãag yʋʋmd 1980 wã[edit | edit source]

Yʋʋmd 1929 wã tɛka, a Petrykivka ra tara tʋʋm-teed sẽn na yɩl n yiisd bõn-naandsã. Yʋʋmd 1958 wã, b lugla tigis-kãnga sẽn na yɩl n yiis Petrykivka sẽn da pak bũmbã. A Tatiana Pata karen-biis kẽer ra yaa minim dãmba. Yʋʋmd 1958 wã, tʋʋm-kãnga taoor dãmb sʋka, a Hanna Isaieva, a Yavdokha Kliupa, a Maria Shyshats'ka, a Nadia Shulyk, a Ivan Zavhorodnii, a Halyna Prudnikova, a Oleksandra Pikush, a Vira Tezyk, a Nina Turchyn, a Hanna Danyleiko, la (tʋʋmd 1959 wã tɛka) a Zoia Kudish. Yʋʋmd 1961 wã, b leb n sigla taab n boond-b tɩ Petrikivka Piinterã Fabrikã ("Fабрика петриківского розпису ⁇ Дружба ⁇ "). Sẽn yɩɩd fãa, b ra maanda ne seb-kãnga, n manegd b teedã ne seb-kaagã, n maneg-b ne peend sẽn yaa wa wĩndg sẽn yaa wa we-kãnga. Sẽn tãag yʋʋmd 1970 wã, a Fedir Panko n da yaa tʋʋm-naandã taoor soaba. Yʋʋmd 1970-1988 wã, a Vasyl Sokolenko n da tʋmd tʋʋm-kãnga, la a yaool n yaa a Anatolii Chernus'kyi, a Volodymyr Hlushchenko, la a Serhii Dreshpak. A sẽn da yaa karen-bi-bi-bɩɩsã taoor lʋɩtb sullã ra naagda karen-biis nins sẽn yaa nin-kãsems wala a Hanna Samars'ka la a Yavdokha Kliupa. Sobiɛtã wakat sẽn wa n sɛ, b ra tʋmdda neb sẽn ta koabg kobs a nu. B ra tara karɩb sẽn yaa ne Petrikivka, la b ra leb n lebgd n tʋmdẽ tẽns 80 pʋsẽ. Yʋʋmd 2006 wã, b sãama b ra-kãnga, la yʋʋmd 2011 wã, neb sẽn pa mi n sãam-a wã sãama a ra-kãense.[9][10][11][12][13]

Yʋʋmd 1958 wã, b lugla T. Pata Petrykivka kambã karẽn-biis karẽn-soaba. A Petrikivka sẽn da yaa a karen-biisã yaa a Fedir Panko ne a Vasyl Sokolenko, b yiibã fãa yaa a Tatiana Pata karen-biisi. B sẽn da tʋmd Petrykivka Fabricã pʋgẽ wã, b zãmsda Artã buud-goamã rũnna: Sooviɛtã wakat pʋɩ-sʋk a yiib-n-soabã pʋgẽ, Petrykivka ra yaa b karen-biisi. Rẽ poore, karen-bi-kãensã a Valentyna Panko ne a Maria Pikush me lebga karen-saam-dãmb be. A Pikush lebga a taoor soaba yʋʋmd 1995 wã.[5][7][14]

A Petrykivka sẽn da maand bũmb nins sẽn yaa vẽensã n kɩt tɩ b lebg n gʋlsd a to wã, b sẽn tall n tall-b n maand yɩɩl a ye, tɩ b get-b tɩ b yaa met-n-taase, la b get-a tɩ yaa met-na-rãmb a Natalia Hlukhen'ka la a Borys Butnyk-Sivers'kyi n yiis-b yʋʋm 1960 wã la 1970 wã. B sẽn da tar b zʋrnallã wʋsg n na n kɩt tɩ b bãng tɩ b sẽn da maand Piitrikovka wã yaa bũmb sẽn kɩt tɩ b lebg wʋsg Sobiɛrid-Ukrain soolmẽ wã.


Yʋʋmd 1970 wã, a Fedir Panko me lugla Petrykivka Pilemã Koe-moonegã ("Експериментальный цех петриковского розпису") sẽn be Dnipropetrovsk Ukrainian National Union of Artists wã taoor ne a sẽn be a Petrykivna tẽn-tẽngã sʋka. Sẽn yaa toor ne Petrykivka Painting Factory, a tʋʋmã ra yaa tɩɩs la sebre, la b ra yaa ne zĩ-gãosgo (b sẽn da pa getẽ ne zĩ-negd sẽn yaa toor ne zĩ-kãnga sẽn yaa toor sẽn ka to wã). Ra yaa b sẽn da maand b toorẽ tʋʋm n yɩɩd b sẽn da tʋmd b toorẽ wã. Sẽn paas ne Panko, tigisgã pʋgẽ, b ra naagda Artiste Hanna Isaieva, Nadia Shulyk, Nina Turchyn, Andrii Pikush, Maria Pikush, Tetiana Har'kava, Valentyna Deka, Lidia Bulavin, Maria Yanenko, Natalia Statyva-Zharko, Valentyna Panko, la Halyna Nazarenko.[10][14]

Kibsa sẽn pa kaoos[edit | edit source]

Yʋʋmd 1998 wã, a Andrii Pikush sẽn get a Pietrkiva tẽnga minimã wɛɛngẽ wã, b ra maanda b sẽn da get b sẽn maand to-to wã. Rũndã-rũndã, b getame tɩ yaa Petrikivka sẽn maand bũmb ninsã n kɩt tɩ b maand bũmb ninsã. Yaa b sẽn yã tɩ b yaa b sẽn yãt-b n yãt-bã. Yaa b sẽn da tar n be zĩig ning n maand yɩɩr ne b sẽn boond tɩ Volodymyr Hlushchenko, Nina Turchyn, Valentyna Deka, Lidia Bulavin, Maria Yanenko, Valentyna Panko, la Halyna Nazarenko. [1] Sẽn paase, bãngdb wʋsg sẽn tar yõodã dag n be Petrykivka tẽngẽ, la b pa tʋmd Petrykivna tẽnga, la b bãngdb a taab sẽn zãmsd b meng Petrykivka pisgã vɩɩ tẽns toɛy-toɛyã pʋsẽ, n ket n tʋmd a Petrykifka wã.

Yʋʋmd 2007 wã tɛka, b maanda tẽng-tẽngã nin-vẽng kibay kibay kibs kibay kibare, sẽn boond tɩ "Petrykivs'kyi Dyvotsvit" (tõnd sẽn boond tɩ Petrykivka bõn-bãn-vẽndã) sẽn yaa yʋʋmd fãa. A ra tara sok-rãmb, tigis-kãsems, mak-rãmb la yɩɩl-rãmb. Yʋʋmd 2013 la 2014 wã, yɩɩr-kãnga zĩndame Dnipr, la yʋʋm sẽn pʋglã, Petrikivka tẽn-tẽnga. [1] [2]

Yʋʋmd 2012 soabã pʋgẽ, Ukrainiin Sɛb-paalgã wilgame tɩ Petrykivka wã yaa Ukrainiin nin-buiidã nin-buiidã sẽn pa tar b sẽn tõe n yã wã, la yʋʋmd 2013 soabã, UNESCO sẽn yãkã, a paama a soab n kẽes a nin-buiidã nins sẽn pa tar a sẽn tõe n bãngã pʋga.

Yʋʋmd 2013 wã, b gʋlsame tɩ b kõ "Petrykivka" sẽn yaa Liudmyla Horbulia sẽn naanã tɩ Petrykivka tẽn-tẽngã ne a tʋʋm-tʋmdbã rɩk n wilg tɩ b sɩd yaa sɩda. [1]

Tekniko la zʋg-sõma[edit | edit source]

A Petrykivka piisã yaa tɩɩs buud toor-toor la b maand-b wʋsgo. Wakat ninga, b wilgda b bõn-naandsã wa b sẽn pa tõe n bãng tɩ yaa bõn-naandb buud fãa n beẽ. Sã n yaa ne kambã, b rɩtda b tɩɩsã n naan tɩ b lebg b tɩɩs n kõ-b tɩ b naan tɩ b kõ-b-la b tɩbse. A yaa b sẽn boond tɩ "fẽnda" la b sẽn boond t'a "fẽndbẽnda" n paas tɩ b yãgd-b tɩ b yaa b rãmb n yãgdẽ. B rɩkda bõn-bilã ne bõn-buudã, tɩ b rɩkd bõn-buudu, la wakat ninga b rɩkd rũmsã la nebã. Sẽn paase, b sẽn maand b sẽn datã yaa b maan ne fõnd bɩ b maan ne bugum. Kibis pʋgẽ, b ra maand-b-la ne fɩt-bil sẽn yaa pemse (b sã n yaa wall sẽn yaa pemsem wall sẽn yaa fɩt sẽn yaa pems), la rũndã-rũndã, b ra maanda ne fɩtl sẽn yaa toor-toorã, sẽn tarẽ ne wĩndg, biru, vãad la miuug.

A Petrykivka sẽn naanã yaa bũmb sẽn tar pʋ-sʋka, la a pa rat n wilg bũmb sẽn yaa sɩd ye. B sẽn naanã, b naanã yaa tɩɩg-dãmb a ye bɩ a taab sẽn be a pʋgẽ, tɩ b sẽn naag ne bũmb nins fãa sẽn yaa tɩlae ne-ba. B pa tar b taab tɩ b yaa b toor ye. B sẽn maand bõn-vɩɩs, rũms la nebã, b get-b-la b sẽn maandã, tɩ b get-ba tɩ b yãgd-b-ba. B rɩkda kareng a ye n wilgd bõn-naands wʋsg (b sẽn yaa wa b tɩɩsã, b tɩɩs-n-tɩrsã la b tɩɩs nins b sẽn naanã). Sã n yaa ne bõn-kãens, wala bẽedã, b na n maana b sõor n dɩkd-b-la ne-a, n kɩt tɩ b lebg n yaa zũnd sẽn yaa vẽenega ne b sʋka, la a sẽn tar "zũnd" sẽn yaa zĩ-bilg ne-a wã. [1] Sẽn yaa-b pis-bi-bɩɩs Petrykivka wã tʋʋmda wʋsg n pa maand bũmb sẽn da yaa b sẽn maan n yaool n maan bũmbã ye. Sẽn na yɩl n tõog n bãng b sẽn na n maan bũmb ningã, b pa sɩng n maand-a ye. [1]

Dɩt-tʋʋmd sẽn yaa to-to[edit | edit source]

A Petrykivka sẽn maan fĩngã pʋgẽ, b tũnugda ne fĩngd a naasã:

  • “Hrebinets’” (“Dɩlla") - b sẽn sɩng ne pãng sẽn yaa kãsenga la b sẽn tar gãagrã, n yaool n baas ne bãag sẽn yaa vẽenega la b sẽn pa tar gãagã. B boond-a lame tɩ b sẽn maan kʋɩlen-kãensã, yaa wa b sẽn maand tɩ b sã n wa maan bũmb n kõ a zu-loeesã, b na n yɩɩ wa b sẽn maan tɩ b kõ a zu.
  • “Zerniatko” (“Dĩm-bi-kãsems”) -b sẽn maand tɩ b pa tõe n maan bũmb ning b sẽn dat n maan n tõog n maan to-to wã, b sẽn maand woto wã yaa b sẽn pa tõe n tõog n tõog n tʋm to-to ye. B sã n maan woto ne b remsã, b na n maana wa b sẽn maan ne koodã.
  • “Horishok” (“Nãrã") - b sẽn boond tɩ "hrebinets" wã yaa "hrebiens" sẽn yaa "hrabinets" n naan yɩll n zĩnd taab pʋga. b sẽn pidsd b sẽn da wa n paam-a wã ne "zerniatko" sẽn naan yɩll tɩ b naan yɩ wa b sẽn maan ne a sẽn yaa wa b sẽn maand ne a ye.
  • “Perekhidnyi mazok” ("B sẽn maan bũmb ning”) - b sẽn maand ne bur a ye ne pigment dãmb a yiib sẽn yaa toor-toore. B sã n wa n ningd bur-kãnga, b reng n ningda-a-la ne seb-vɩɩg a ye (n-bõoneg), la b ningd-a-a-yã. Rẽ kɩtame tɩ b lebg ne seb-bil sẽn yaa wũnd n lebg sãnem.

D sẽn tõe n maan bũmb ninsã[edit | edit source]

B ra zãada b toor-toor n yiisd bõn-buudã, vãadã, bẽedã la b na-bãndã n maand b toor-toorã. B ra maanda roog ne seb-pugli, tɩ b yiis seb-gãosgo, la b yiisd roog ne bugum. B ra paamda sãnem-paalã ne wĩndg-paalgã, la sãnem-pugli, la sãmbã tɩɩs-paalgo. B ra rɩtda bõn-buudã ne b sãnem bɩ ne b piis n dɩt-b la b ra rɩt-b ne seb-pees bɩ sukr sẽn yit sukr beetẽ. Sẽn paase, b ra pa tũnug ne b sẽn da maand bũmb ninsã ye. B ra maanda bõn-naandsã me ne bũmb nins b sẽn da maandã. B ra maanda b bugsã ne tɩɩs remsã, b ra maanda b buudu (sẽn yɩɩd fãa b sẽn da tar b bugsẽ wã) la b ra maanda ne b sãnemã.

Piitriikvka nebã sẽn da nong n maand yɩɩr[edit | edit source]

Sẽn deng yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã, b pa yãend Petrykivka sẽn maan bũmb ninsã ye. Sẽn yaa kãseng yaa a Dmytro Yavornytsky tʋʋm yĩnga, b gʋlsa yʋʋm 20 soabã sɩngrẽ Petrykivka karen-biis yʋʋr sẽn boond tɩ Tatiana Pata, Nadia Bilokin', Yaryna Pylypenko, la Paraska Pavlenko. Yaa bãmb bal la b sẽn maand b tʋʋmã la b mi b sẽn maandã la b gũud b tʋʋm-kãsemsã pʋgẽ. [1] [2]

Sẽn paase, b sẽn dog yʋʋm 1908-1919 wã, b bãngame tɩ b zakã rãmb zãmsda b sẽn maandã (b sẽn boond tɩ Paraska Pavlenko ne Yaryna Pylypenko) la b bɩɩs b mens sõma Tatiana Pata sẽn tall pãng n sõng-b tɩ b bãng b sẽn maand to-to wã. Yaa a Hanna Isaieva (a sẽn dog a Pylypenko), a Nadia Tymoshenko, a Vasyl' Vovk, a Vera Pavlenko, la a Halyna Pavlenko (b sẽn wa n boond a Pavlenko-Chernychenko) sẽn be be wã.

Bãngdb nins fãa sẽn da yaa nin-bãmba ra yaa a Tatiana Pata karen-biisi, la b zãmsda Petrykivka Art School yʋʋmd 1936 n tãag yʋʋmd 1941. Yaa woto: a Fedir Panko, a Vasyl' Sokolenko, a Marfa Tymchenko, a Vira Klymenko (tõnd sẽn wa n boond tɩ Klymenk-Zhukova), a Pelahia Hlushchenko, t'a Yavdokha (Evdokia) Kliupa, a Maria Shyshat'ska, a Oleksandra Pikush, a Ivan Zavhorodniy, a Halyna Prudnikova (Zavhorodnia), a Nadia Shulyk, a Zoia Kudish, a Vekla Kucherenko (Pata), a Hanna Danyleiko, a Nadia Pikush, la neb a taab. [1] [2] [3]

A Anna Samara yaa Piitrkivka buud-goamã karen-bi-dãmb sʋka, a sẽn yaa ned ning b sẽn mi n yaa piisdbã sẽn pa rog-b la b zãms-b Piitrkivka tẽn-tẽngã pʋgẽ wã. A zãmsa a modgr la a minimã Kyiv tẽnga pʋgẽ, a sẽn da be Petrykivka karen-biisã sẽn boond tɩ Marfa Tymchenko wã pãn-tusdg pʋgẽ, la a kell n bɩɩsa a minimã Kiev Taras Shevchenko Souvenir Factory pʋgẽ. [1] [2]

Sẽn paase, b ra zãmsda a Petrykivka piisã ne a Fedir Panko la a Vasyl Sokolenko, la b zãmsda a Pietrkivka piisgã ne a karen-biis nins b sẽn gom tɩ b gʋlsã. Yaa woto: Volodymyr Hlushchenko, Nina Turchyn (Shyshats'ka), Tamara Kudish, Nina Shulyk, Vira Tezyk, Anatolii Chernus'kyi, Nina Chernus', Andrii Pikush, Maria Pikush, Uliana Skliar, Valentyna Panko, Valentyna Deka (Statyva), Lidia Bulavin (Statyv), Maria Yanenko (Statyve), Natalia Statyva-Zharko, Halyna Nazarenko, Tatiana Har'kava (Lapshyn), Liudmyla Horbulia, Olena Zinch, Yulia Nahai, Yaryna Dreshpak, Khomina Tamenko, Nina Borina, Kateryna Teshenko, Kalilenko, Maria Kirchenko, Karen Kirchenko (Belmas), Marina I, Olma, a Karen Kirchenenko, a Karen Karmenko, a Karen Karen Kirchenkov, a Karen Kimbo, a Karen Kramko, a Anna Kirchenko la neb a taab.

Sẽn paase, b sẽn yãend-b n yɩɩdã yaa Valentyna Karpets"-Yermolaieva, Valentyna Milenko, Natalia Rybak, Liana Skliar, Tatiana Pata (Skliar), Tamara Vakulenko (Samars'ka), Oleksandr Vakulenko, Viktoriya Tymoshenko, Mykola Deka, Svitlana Bilenko, Nataliya Maliarchuk, Volodymyr Padun, la neb a taab. [1] [2]

Yaa sẽn yaa-b naaba la b sẽn maand yɩɩr wʋsg wakat kãnga. Yaa a Halyna Nazarenko [24], [12], [25], [26], [27], a Valentyna Panko [28], [12] [29], la a Viktoria Tymoshenko [23] [30] [31] a Natalia Statyva-Zharko, [27] [32] a Olena Yarmoliuk, [27] [3] la a Natalia Maliarchuk.[33]

A Petrikivka vẽensmã ra yaa zak tʋʋmde, la bãngdb wʋsg sẽn boond tɩ Petrikivkas (tũusg la rũndã-rũndã) ra tara bãngdb b zak pʋgẽ. "Dynastiya" kãensã sʋka, a Panko, a Pikush, a Statyva, la a Skliar neb n yɩɩ neb sẽn tar yʋʋr wʋsgo. Naoor wʋsgo, b pa mi tɩ b yaa ned sẽn pa mi b mens ye. Sẽn paase, yaa sɩd tɩ b sẽn boond-b ne b yʋʋre wã pa wõnd b sẽn boond tɩ Petrykivka wã ye.

GALERIE[edit | edit source]

Sebtiise[edit | edit source]

  1. "UNESCO Culture Sector - Petrykivka decorative painting as a phenomenon of the Ukrainian ornamental folk art".
  2. 2.0 2.1 2.2 Кара-Васильєва Т., Чегусова З. Декоративне мистецтво України ХХ століття. Київ: Либідь, 2005. 280 pp. (in Ukrainian)
  3. "Examples of Petrykivka painting on the UNESCO site". UNESCO. Archived from the original on 29 June 2015. Retrieved 19 June 2015.
  4. 4.0 4.1 Template:Wp/mos/Cite book Template:Wp/mos/Uk icon
  5. 5.0 5.1 5.2 Петриківка: Альбом репродукцій (in Ukrainian). Dnipro: Дніпрокнига. 2001.
  6. Лампека М. Петриківська орнаментика на київській порцеляні // Актуальні проблеми мистецької практики і мистецтвознавчої науки. - 2013. - Вип. 5. - С. 272-279. (for Ukrainian insyd)
  7. 7.0 7.1 Шестакова, О. І. (2016). Петриківський розпис: Книга-альбом (in Ukrainian). Kyiv: Мистецтво.
  8. Інтерв'ю Марфи Тимченко: Спробуйте магазин розписати тоненьким котячим пензликом // Бізнес — новини України, №3 (834) від 19.01.2009 (in Ukrainian). Archived from the original on 10 October 2017. Retrieved 12 September 2016.
  9. Фабрика «Дружба» (for Ukrainian insyd)
  10. 10.0 10.1 Валентина Панко: "Петриківкою" все більше цікавляться у містах (for Ukrainian insyd). «Рукотвори». Archived from the original on 16 July 2015. Retrieved 19 June 2015.
  11. For Youtube top
  12. Журналістське розслідування знищення Фабрики петриківського розпису. Газета «Урядовий кур'єр» від 17.10.2012 р.
  13. Глухенька Н. Петриківські розписи. Київ: Мистецтво, 1973. (For Ukrainian insyd)
  14. 14.0 14.1 Петриківка: Альбом репродукцій. Дніпропетровськ: Дніпрокнига, 2011. 232 с. (in Ukrainian)