Wp/mos/Olonkho

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Olonkho


Olonkho (Yakut: Олоҥхо IPA /oloŋχo/, Russian: Олонхо́) yaa Yakut nin-bãmba sẽn yaa nin-tũusdsã. B tũnugda ne gom-biig ning sẽn yaa Olonkho wã n dat n wilg Yakut nebã sẽn tar zab-kãsemse, la b sẽn gomd zab-kãsmã yell b toor-toor. B tagsdame tɩ yɩɩl wʋsg yaa pĩnd wẽndẽ, la b ra tagsdame tɩ b yɩɩl wʋsg n deng Yakuz rãmbã sẽn yi n kẽng rɩtgo yʋʋmd 14 soabã pʋgẽ wã, n kɩt tɩ Olonkho be buud-goam nins sẽn yaa Turkic rãmbã sʋka. B gʋlsa Olonkhos sẽn yɩɩd koabg la b gʋls-a-la, n tar yɩɩl tus a wãn n ta tus tus tus la tus tus la b gʋls a pʋgẽ.

A Olonkho wã pipi n zĩnd Erop nebã nengẽ, yʋʋm kob-gĩnd 18 soabã sẽn sɩng ne Rus rãmbã sẽn zab Sibɛɛrã sasa. Yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã pʋgẽ, b sẽn yi Sibɛɛrã n kẽng Sibɛɛrã, la yʋʋm kob-gĩnda 20 soabã pʋgẽ, sẽn da yaa Sakut Autonom Sobiɛt Sozialisã Republikã pʋgẽ, b sɩngame n maand sɛb wʋsg sẽn wilgd tɩ b ra segd n maan bũmb ninsã.

A-Werums Kibare la-a Goama[edit | edit source]

B tẽedame tɩ gom-biig ning sẽn yaa olonkho wã yaa gom-bi-pugl sẽn yaa kʋdemdã sẽn yaa ölön sẽn dat n yeel tɩ 'saga,[1] la b yeelame tɩ yaa gom-biig sẽn yaa copula ol- (olmak 'to be' sẽn yaa kʋdã).[2] Buryat epopã ontkno wã tara loees ne olonkho. [3]

A Olonkho gomdã gomda sagã/epi wã meng yelle. Yaa Yakut pʋgẽ, a Olonkhohut yaa ned ning sẽn maand sagã,[4] la a Olonkholoo- wã rat n yeelame tɩ b maand-a.[5]

A Tuum la B Bangre[edit | edit source]

Sɩngrẽ wã, b ra gomda gom-biis bal n gomd b sẽn yetã, la b ket n maanda woto rũndã-rũndã. [6] B sẽn boond b rãmbã tɩ Olonkohohut bɩ Olonkohosut[1] (Yakut: оло ⁇ хоһут) yɩɩla Olonkhos ne gom-biis sẽn gomd goam la b sẽn yɩɩl ne b zʋgdã sẽn gomd b zʋgdẽ wã. B tara kʋdemdã sẽn yaa kʋdemdã, seb-paal sẽn yaa to-to, bõn-naands sẽn yaa bõn-naandse, la makr-paalã, la b sẽn makd-b ne bũmb ninsã.[7]

A Olonkho yɩɩlã yaa neb tus a wãn n tãag neb 40,000 la yɩɩl a ye. [8] A Olonkho sẽn maand yɩɩl wakat yaa sẽk a nii la a nii, la a sɩngda wĩndg sɩngrẽ, n ket n maand wakat fãa. A Olonkho sẽn kaoosã tõe n dɩka kiuug a yembr n tõog n baas a tʋʋmdã. [9]

B sẽn sɩng yɩɩlã sɩngrẽ, b gomda yɩɩl goam n gomẽ. B yɩɩla sõsgã. B sẽn maand woto wã, b maana b sẽn tõe n maan bũmb ninsã.[10]

Yʋʋmd 1930 wã, Yakut-rãmb bãngd a P.A. Oyunsky yiisda Olonkhos sɛb, n dɩk b sɛb-rãmbã n naan lebg sɛb sẽn zems ne karengã, n pʋɩ-b sɛb-n-tɩrsã ne yɩɩl toor-toorã.[11][12]

Nyurgun Bootur the Swift[edit | edit source]

Yaa Olonkhos buud-goam nins sẽn yaa neb wʋsg n mi n yɩɩd a taabã. Yaa Yakut neb wʋsg sẽn gomd-a wã sẽn mi-a sõma, la b get-a tɩ yaa Yakut ned sẽn yaa ned ning sẽn yaa ned sẽn pa mi-a ye. [13] Yaa Olonkhos neb a wãn sʋka, b sẽn lebg-a buud-goam a taab buud-goambã pʋsẽ.

Platon Oyunsky sẽn gʋls-a wã yɩɩ yʋʋm 1920 la 1930 wã. A Oyunsky paasame tɩ yaa a Taas kiele ogo, sẽn gomd Yakut nebã sẽn get dũniyã yell wã sẽn yaa bũmb ning sẽn kɩt tɩ b tagsd tɩ yaa bũmb sẽn pa nana. Yaa a sẽn tẽed tɩ dũni-kãngã yaa tãabo: dũni-gãongã ("wẽnnaam dãmba"), dũni-gãndã ("nin-buiidã") la dũni-gãnda ("tãana").[14] Yaa bũmb sẽn pa tõe n maan n sãam dũni-kãensã a tãab sʋka, wala makre, dũni a ye nin-buiidã sã n pa tõog n pids b sẽn da segd n maane. [15] A Oyunsky kibarã pʋgẽ, Taas kiele ogo kẽnga seb-kãngã pʋgẽ, dũni wã pʋgẽ pa-bɩɩsã yĩnga, la Popova 2018 wilgame tɩ Oyunsky paasda yel-soabã seb-kãngã n na n keoog Sakha[16] wã ne a sẽn na n wa n wa n maan to-to wã yelle.

Vladimir Derzhavin yiis-a-la pipi Russian buud-gomdã yʋʋmd 1975 wã, la a Egor Sidorov yiis-a lame yʋʋmd 2012 wã. A Vladimir Derzhavin sẽn gʋls a goamã n lebg n lebg n kẽng Rusã wã, b yiis-a-la yʋʋmd 1990 wã. A Oyunsky sẽn gʋlsã paama b rãmbg yʋʋmd 2014 wã pʋgẽ. Biiblã leb n lebgda ne Slovak (Miloš Krno, 2012), Kyrgyz (2014), Evenki (Krivoshapkin-Nyimkalan, 1996-2003). Yaa karẽn-biis buud-gomd a ye la b yiis-a French pʋgẽ.[17]

A Yakut Gavril Kolesov sẽn tall a tʋʋmdã n gʋlsã yʋʋmd 1954 wã, la Melodiya publisga a Kolesov ne a Zã rasem a 8 yʋʋmd 1968 wã. [18]

B Keng Meng Tuuma[edit | edit source]

A Tuyaryma Kuo yɩɩ Platon Oyunsky sẽn naan yʋʋmd 1930 wã pʋgẽ, tɩ yɩɩllã sẽn yaa a Nyurgun Bootur the Swift wã n kɩt tɩ b naan yɩɩl pipi n zĩnd Yakut National Theatre wã yʋʋmd 1937. Yaa pʋg-paal sẽn yaa sõma la sẽn tar sũ-noogo. [19]

Yel-bũndã sẽn yaa seb-kʋdgã sẽn yaa sebr sẽn yaa sebra sẽn yaa sebre, a Elena Sleptsova-Kuorsunnaakh n naan maan yʋʋmd 2007 wã, la a tara seb-kʋds 201.[20] B leb n kɩtame tɩ b lebg karikatur buud-gomd ne Yakut buud-gomdã, la b lebg n lebg ne buud-gom-goam nins sẽn yaa Inglẽn ne Alemã buud-gomde. [21]

B Kudemd Kibare[edit | edit source]

A Olonkho zab-gʋlsdã sɩngr yaa bũmb sẽn pakd neb wʋsg sẽn pa yaa Yakut nebã yell bal ye, la yaa bũmb sẽn tar yõod wʋsg ne Turkic mitology sẽn yaa to-to wã. Yaacoodã (b sẽn tẽed tɩ b yaab rãmbã yita Sibir zĩ-dũniyã/Zĩnga Azi wã) ra zãaga taab ne Turki wã dũniyã gill yʋʋm tus a yiibu. B tagsdame tɩ Olonkhos rãmbã ket n tallda pĩnd wẽndẽ Turki wã mitã yɛl wʋsg sẽn yaa wa pĩnd wẽndẽ wã. [22] Sakha ne Dolgan (sẽn yaa Sakha buud sẽn be a poorẽ wã) nin-buiidã yaab-rãmbã yi b tẽngẽ wã, tõe n yɩɩ yʋʋm kob-gĩnd 13 soabã tɛka, hal tɩ sɩng ne a Gengis Khan ne a zab-teedã sẽn yaa zabr dãmb n be Sakha nin-buiidã la zab-gʋlsdã pʋgẽ.

Yʋʋm kobs 19 soabã saabẽ, b ra tagsdame tɩ Yakuts rãmbã yita Lenã kʋɩlgã zug zĩig a yembr, la rẽ kɩtame tɩ b sɩng n dat n bilg Olonkhos rãmbã sẽn yi zĩig ningã. Yʋʋmd 1927 wã, a Oyunsky yeelame tɩ Yakuts rãmbã yita Aral ko-kãsengã pʋga, n kẽng Lenã kʋɩlgã pʋga, la b rɩk Olonkhos wã n lebg b mens sorã. [23] A G.V. Ksenofontov (1888-1938) sẽn yaa tẽng bãngd n bãng buud toor-toor nebã sẽn be tẽng zug wã wilgame tɩ Sakha buud-goamã yita zĩ-gõonegẽ. Tariikã soab a Georgiy Basharin me talla sor n wilg tɩ b sẽn wa n be zĩ-dʋʋgẽ wã, b yeelame tɩ b sẽn be n be n be tẽngã zugã, b ra yaa Olonkhos rãmbã n wa n be n wa be n be ne tẽn-kɩtbã. [24]

Yʋʋmd 1950 wã, A.P. Okladnikov yeelame tɩ Olonkhos yaa "Sakha" nebã sẽn da mi n pa kẽng Lenã zĩiga, la tɩ b sẽn da be wakat ning sẽn da yaa tɩ Sakha nin-buiidã ra be Altai la Sayans tẽn-kɩremsã pʋga ne Moongol nin-buiidã. A Okladnikov yeelame tɩ yaa buud-gomd kaset sẽn wilgd tɩ Yakut buud-gomdã yita ka Lenã zĩiga pʋga ye, la yaa zĩig a to sẽn be Turkic la Mongol nebã sʋka. A wilgame tɩ b sẽn yi n be tẽngẽ wã yaa Yakut rãmbã, sẽn yaa "rũm-rũmsa" sẽn be Yenisei rãmbã sẽn be tẽng zug sẽn be Selenga ko-kãsengã pʋga, la sẽn be Ko-kãsengã kʋɩlgã zug la Angara ko-kãsengẽ. [25]

Yʋʋmd 1970 wã, a G.U. Ergis wilgame tɩ yʋʋm kob-gĩnd a 7 soabã Orkhon Turks wã ra tara nin-buiidã sẽn da yaa Yakut rãmbã mitã sɩngrẽ. [26] Yʋʋmd 2000 wã pʋgẽ, a I.V. Pukhov maana makr n ges Altain ne Sayan nebã la Yakutien Olonkho zab-gʋlsdã yelle, n yãe b sẽn wõnd Altain Maaday-Kara zab-gʋlgã la b sẽn wõnd Turkic-dãmb sẽn gomd Altai soolmẽ wã. [27]

Yaa yãmba. A M. Meletinskiy yeelame tɩ sẽn yɩlẽ tɩ b naan zab-kãsemsã, b maana bũmb nins sẽn yɩ to-to n kɩt tɩ b tall rũmsã n vɩɩmd wakat sẽn kõn sa, tɩ b kẽng n kẽng tẽns a taabã, la tɩ b tõog n kɩt tɩ sodaag sullã, zabrã, la b maan wẽnga a taab sẽn yɩ to - to tɩ yaa "demokrasi" sẽn yaa sodaagã pʋgẽ. A Ivanov ne a tãb-biisã wilgame tɩ Olonkhos nin-buiidã sẽn be b pʋ-peelmã, b nin-buiidã, la b tʋʋm-teedã zemsame. [28]

Olonkho Vesg LA Tenga Kibare N Yit Ziig Ninga[edit | edit source]

Rɛɛs-rãmbã sẽn get b bãngrã wɛɛngẽ wã yɩɩ tʋʋm-kãseng n kɩt tɩ b tigim la b yiis Olonkho sɛbã. Baa ne b sẽn da tar n dat n bãng Sibir tẽngã la a zĩ-gãongã, b tigima b sẽn da mi tẽngã nebã, b sẽn mi b buud-goamã la b sẽn mi a buud-goamsa. [29] Sakha buud-gomdã pipi tigisdb sʋka, a Gerhard Friedrich Müller ne a Yakov Ivanovich Lindenau yʋʋm kob-gĩnd 18 soabã pʋgẽ. [30] Yʋʋmd 1842-1845, bioloji soab a Alexander von Middendorff me maana seb-vẽng sẽn yaa Eriedel Bergen sẽn yi yʋʋmd 1878 wã pʋgẽ. A A. Y. Uvaroskiy sẽn gʋls Ereydeeh Buruuydaah Er Sogotoh sõor sõor sẽn yaa sõor sẽn pa beẽ wã, b yiis-a lame yʋʋmd 1851 ne german kʋdemdã.[31]

A P. K. Maak ra yaa taoor soab sẽn be Bülüü soolmẽ wã (Verkhnevilyuysk) yʋʋmd 1850 wã pʋgẽ, la a maana Olonkholoon Oburgu a Vilüyskiy Okrug Yakutskaya Oblast pʋgẽ (1887). A V. L. Serosevskiy sẽn wa n yaa a sẽn yi a Zarisã yembrã pʋgẽ wã, a wʋma a sẽn da maand a sẽn pa maand a sẽn na yɩl n paam n bãng a sẽn maand a Zeova raabã. A wʋma a Yakuti wã pʋgẽ, a sẽn da gʋls a sẽn pa maan a raabã wã. [32] A A. Hudyakov me ra gʋlsda Olonkhos la gom-biis a taabã a sẽn da be Verkhoyansk wã pʋgẽ wã yʋʋm 1867 la 1874 sʋka, a sẽn naag ne Haan Cargıstay wã, b sẽn gʋls-a wa b sẽn maan-a wã, la woto yaa pipi sẽn yaa nafdã. [33]

A E. K. Pekarsky kẽnga tẽn-kãng pʋgẽ yʋʋmd 1881 la yʋʋmd 1905 sʋka. Pipi, a zĩnda Taatta (Tattinsky distrik), n dɩk a meng n dɩk a sẽn da yet tɩ b yaa olonkhohutlar (epi), algısçıtlar (do-do-do) la oyuunlar (dũniyã gill zug). A sẽn paam n sõng tẽngã neb n gʋls a sebrã, a kell n maana woto hal t'a ki. A kell n maana yɩɩr n paas n paas n tall kaset ne nebã sẽn da maandẽ bũmb ninsã. [34] A Sakha folklore obraztsı Narodnoy Literaturı Yakutov [Yakut folklore makrã], sẽn yiisã pipi seb-gʋlsdã sẽn yi yʋʋmd 1907 wã, tara Pekarsky ne bãngdb a taab tʋʋm, sẽn tar yɛl sẽn yit b raag sẽn zĩnd yʋʋmd 1894-1964 wã pʋgẽ, sẽn paam ligd ne sãnem koglgã soab Aleksander Mikhaylovich Sibiryakov. [35] Tʋm-kãngã lʋɩɩsa wʋsg Yakutia tẽn-sʋkã pʋga, sẽn tar a Taatta, Amma (Amginsky distrik), Uus Aldan (Ust-Aldansky distrik), Mene Hanalas, Çurapçı (Churapchinsky distrik), la Cookuskay. Sẽn paase, b pa yãend b sẽn da wa n maand bũmb ninsã ye._

Yaa b sẽn yiis sebr ning sẽn boond tɩ Obraztsı Narodnoy Literaturı Yakutov wã n yɩ bũmb sẽn kɩt tɩ b bãng Olonkhos rãmbã. A Slovar Yakutskogo Yazıka [Sakha-Russian Dictionary] wã paama seb-vẽk 13 pʋgẽ yʋʋmd 1905 la yʋʋmd 1930 sʋka, Perkarskiy me n sak n yiis-a. Gom-kãensã sẽn da yaa gom-bi-bɩɩs n wilgdẽ tɩ b gomda nin-buiidã la b sẽn gʋlsd b sõsdẽ wã. [36]

A S. V. Yastremskiy me maana bũmb sẽn sõng tɩ b bãng Sakha buud-gomdã. A sẽn zãms Sakha buud-gomdã, a rɩka a nao-rãmbã tʋʋmd ning a Sibiryakov sẽn deeg ligd n kõ wã pʋgẽ, la a lebg n lebg n lebg Er Sogotoh, Kulun Kullustur la Sün Caahın sɛb zãng n lebg Rus kʋdemdã pʋgẽ, yʋʋm 1929 soabã Obraztsı Narodnoy Literaturı Yakutov sebrã pʋgẽ. [37]

A P. A. Oyuunuskay me talla yõod wʋsg n sõng tɩ b bãngd Olonkho karen-biisã tɩ b bãng n bãng b sẽn maandã. La sẽn pa wõnd bãngdb sẽn deng a soabã, a ra gʋlsda a gom-biis nins sẽn yit gom-bi-kãnga pʋgẽ wã, la a ra gʋlsd a meng gom-biisa. A gʋls-a-la a meng goamẽ. A gʋlsda yʋʋmd 1930 n tãag 1937 Culuruyar Nurgun Bootur Olonkhosu pʋga, n zĩnd pʋga a nii pʋgẽ, tɩ sõamyã sõor sõor sõorã sõor yaa 36000. A Stalin kũumã poore, yʋʋmd 1953 wã, b pa gɩdg a tʋʋm-kãsemsã yiis ye. A tʋʋm-kãsensa paama b rãmb yʋʋmd 1959-1960 wã, tɩ b yiis seb-bɛd a yopoe wã. B naansa, a nu soaba la a yoob soabã yaa Culuruyar Nurgun Bootur Olonkhosu'na.[38]

Yʋʋmd 1934 wã, b lugla Sakha Language and Cultural Research Institute, sẽn na yɩl n wilg nebã sẽn mi b sẽn maand to-to wã. Yʋʋmd 1930 wã saabẽ, a sɩngame n maand koe-moonegã n na n tall gom-biis buud-goamã sẽn be tẽn-kãng pʋgẽ wã. Yʋʋmd 1947 wã, dũni gill zabr a yiib-n-soabã sẽn sãam zĩigã, b pʋd-a lame t'a yaa Saha Dilini, Edebiyatını ve Tarihini Arastırma Enstitüsü. [39] Yʋʋm 1960 la 1970 wã pʋgẽ, b sẽn da rat n bãng bũmb ning sẽn be Biiblã pʋgẽ wã, b ra pa le maand b sẽn dat n gʋlsd bũmb ninsã ye. Yaa Yakutskiy Geroiçeskiy Epos Olonkho - Osnovnıe Obrazı (V. Puhov, 1962); la Oçerki Po Yakutskomu Folkloru (Ergis, 1974).[40]

Sẽn paase, b yiis-b-la yʋʋmd 1981 wã, tɩ b lebg n lebg n lebg Risi buud-goamã n paas. A yaa b sẽn da na n maan tɩ b fãa yɩ a sẽn tõe fãa n pẽg a Sɩnga.[41]

Yʋʋmd 1997 wã, UNESCO wilgame tɩ Olonkhos yaa "Binsaalbã sẽn pa tar bũmb ning b sẽn pa tõe n yã" pʋga. [42] Sẽn sɩng ne 1990 soabã, Sakha tẽnga zãms minisrgã rɩka Olonkho n zãms pipi sikulã kambã. La b getame tɩ yaa toog tɩ b zãms nebã buud-gomdã (sẽn-bõoneg, yel-bũn, yel-wõogdse, la b taab) la b gʋls-b-la sɛb sẽn yaa nana.[43]

Yʋʋmd 2003 wã, b tigsa Olonkhos sẽn zems 150 la b yiis a 17 wã. [44] B tẽedame tɩ b ra mii Olonkhos 300 sẽn da be yʋʋm 20 soabã pipi pʋɩ-sʋkẽ wã.

Yʋʋmd 2009 wã, yaa Olonkho a ye bal la b lebg n lebg n wa Frans la Ingliz buud-goamẽ. Yʋʋmd 1947 wã, b lebg-a-la Rʋsɩɩse. A lebgame ne Rʋsʋs-rãmbã. B publisga seb-kãngã yʋʋmd 2002 wã ne Rus ne Ingliz buud-goamã. [45]

B Keng Meng Tuuma[edit | edit source]

  • Timofey Stepanov ra maandame n maandẽ bõn-naands wʋsg sẽn yaa Ohlonkhos sẽn yaa bũmb ning sẽn wilgd tɩ yaa a Zeova Kaset soaba. [46]

Ges-y me[edit | edit source]

  • Rĩm a Gesar epõ wã, yaa epõ sẽn be Buryat rãmbã kʋdemd pʋgẽ, la sẽn be Mongoli, Tibɛt la zĩis a taab sẽn be Azi tẽn-sʋkẽ wã
  • Ural-batyr, sẽn yaa epik sẽn be Bashkir-rãmbã sẽn togsã
  • A Manas sẽn yaa Kirgiz rãmbã epõ wã
  • Zangar epõ wã, Kalmyk epõ sẽn togse
  • Kalevala, Fãns kʋdemdã

Sebtiiise[edit | edit source]

  1. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Turk_Soylence_Sozlugu.pdf
  2. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Turk_Soylence_Sozlugu.pdf
  3. http://elib.sfu-kras.ru/bitstream/handle/2311/10229/08_Nakhodkina.pdf;jsessionid=169857BE40154F655CDC61EE3162B813?sequence=1
  4. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  5. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  6. https://ich.unesco.org/en/RL/olonkho-yakut-heroic-epos-00145
  7. http://elib.sfu-kras.ru/bitstream/handle/2311/10229/08_Nakhodkina.pdf;jsessionid=169857BE40154F655CDC61EE3162B813?sequence=1
  8. http://sutad.selcuk.edu.tr/sutad/article/view/214
  9. https://web.archive.org/web/20190308074928/http://pdfs.semanticscholar.org/e4e7/f7713257520d719bdda8258f0024e7972370.pdf
  10. https://web.archive.org/web/20190308074928/http://pdfs.semanticscholar.org/e4e7/f7713257520d719bdda8258f0024e7972370.pdf
  11. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  12. http://elib.sfu-kras.ru/bitstream/handle/2311/10229/08_Nakhodkina.pdf;jsessionid=169857BE40154F655CDC61EE3162B813?sequence=1
  13. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318
  14. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i3.1728
  15. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i3.1728
  16. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i3.1728
  17. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318
  18. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318
  19. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318
  20. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318
  21. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318
  22. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  23. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  24. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  25. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  26. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  27. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  28. https://doi.org/10.7596%2Ftaksad.v7i1.1369
  29. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  30. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  31. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  32. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  33. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  34. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  35. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  36. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  37. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  38. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  39. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  40. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  41. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  42. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  43. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  44. http://sutad.selcuk.edu.tr/sutad/article/view/214
  45. https://dergipark.org.tr/en/pub/gaziturkiyat/issue/6718/90277
  46. http://kutaksam.karabuk.edu.tr/index.php/ilk/article/viewFile/1858/1318

Vẽenem[edit | edit source]

  • Ersöz, Metin (2009), "OLONHO METİNLERİNİN DERLENMESİ VE YAYIMLANMASIYLA İLGİLİ ÇALIŞMALARIN TARİHİ" [Olonkho gʋls-biisã b sẽn tigim la b sẽn yiisdã kibare], Gazi Türkiyat Türkoloji Araştırmaları Dergisi (turkẽ), 1 (5): 519 - 540
  • Ivanov, V; Koriakina, A; Savvinova, G. R. Anisimov (2018), " Yakut kʋdemdã Olonkho sẽn yitẽ wã wɛɛngẽ", Journal of History Culture and Art Research, 7 (1): 194 ⁇ 204, doi:10.7596/taksad.v7i1.1369Kirişçioğlu, Fatih (2003), "Olonkho Metinlerinin Toplanması ve Araştırılması", Türkiyat Araştirmalari Dergisi (Turkẽ), 1 (13): 227 - 233
  • A Nakhodkina, a Alina A. (2014), "Problems of (Un) translatability in the Yakut Epic Text Olonkho", Journal of Siberian Federal University. Ninsaalbã la ninsabls tẽnsa bãngd 2, 7 (2): 273 - 286, ISSN 2313-6014
  • A Illarionov, a Vasilii V. (Dec 2013), sẽn lebg ne Harris, Robin P., "The Performance Tradition of the Sakha Heroic Epic Olonkho and its Transformations in Modern Life" (PDF), GIALens, 7 (3), S2CID 7592062, sẽn be ẽtɛgnetã pʋgẽ (PDF) 2019-03-08
  • A Razumovskaya, V. (2018), "Olonkho 'Nurgun Botur the Swift' by Platon Oyunsky as a 'Strong' Text of the Yakut Culture", Journal of History Culture and Art Research, 7 (4): 363–373, doi:10.7596/taksad.v7i4.1858
  • A Popova, Galina Semenovna (2018), "Cultural Analyses of the Olonkho Epic Text by P. A Oyunsky "Nyurgun Bootur the Swift"", Journal of History Culture and Art Research, 7 (3): 272-279, doi:10.7596/taksad.v7i3.1728

Sɛb-bɛda[edit | edit source]

  • Harris, Robin (2017), Sãn yaa kɩbay sẽn togsd Sibiri: Olonkho epik sẽn be dũni sẽn toeemd pʋgẽ, Folklore Studies in a Multicultural World, University of Illinois Press, doi:10.5406/j.ctt1wf4d5p, ISBN 9780252099885
  • Kuzmina, E.N. (ed.), Sibiri la Ɛstɛrn soolmã nin-buiid kibayã [Памятники фольклора народов Сибири и Дальнего Востока] (sẽn yaa ne ãngilindi la rusi) - kibayã sẽn gʋls ne pipi buud-gomdã, la b sẽn lebg ne rusi buud-gomdã, la b sẽn wilg a võore
  • seb-kẽengã.ngonb.ru (paalg)
  • Yakut Heroic Epic, vol. 4, Наука, 1993, ISBN 5-02-029749-6
  • A Emel'Janov, N. V. ; Rozhnova, S. P. (1995), Предания, легенды и мифы саха (якутов) [Historical Stories, Legends and Myths of Sakha (the Yakuts) ], vol. 9, Наука, Сибирская издательская фирма РАН, ISBN 5-02-030901-X
  • Yakut Heroic Epic: Mighty Er Sogotoh, vol. 10, "Наука", Sibir RAS seb-paalgã, 1996, ISBN 5-02-030900-1
  • Sakã (yakuts) nebã yɩɩl-yɩɩllã, vol. Yʋʋmd 2003 yʋʋm-vẽkr kiuug rasem 24
  • d Unger, F. (2008), Yakut buud kibay [The Yakut Folktales], vol. 27, ISBN 978-5-02-028691-7 sẽn yaa seb-bil ning sẽn yet tɩ

Bãngr-goama[edit | edit source]

  • A Pavlova, a O. (2018), "Mythological Image in Olonkho of the North-Eastern Yakut Tradition: Sacred Tree", Journal of History Culture and Art Research, 7 (3): 79 - 87, doi:10.7596/taksad.v7i3.1720
  • A Nakhodkina, a Alina A. (2018), "The Image of the North in the Yakut Heroic Epic Olonkho", Journal of Siberian Federal University. Ninsaalbã la nin-buiidã bãngre, 11 (4): 579 - 589, doi:10.17516/1997-1370-0250
  • Tarasova, Zoya (Winter 2013), " pagbã tʋʋm Sakha ep olongkho pʋgẽ "N'urgun Bootur the Swift" a Platon Oiunskii", Sibirica, 12 (3): 28 - 55, doi:10.3167/sib.2013.120302
  • Burykin, Alexey Alexeyevich (2018), "Yakut-Even Folklore Correlations in Epic Genres of the Evens of Yakutia", Journal of History Culture and Art Research, 7 (4): 85, doi:10.7596/taksad.v7i4.1818

Translations[edit | edit source]

  • Oyunsky, P. A (2013), Ivanov, Vasily; Yegorova-Johnstone, Svetlana (eds.), Olonkho: Nurgun Botur the Swift, Renaissance Books, doi:10.1515/9781898823377, ISBN 978-1898823087, S2CID 249054488

Zems-n-taase[edit | edit source]

  • "научно-исследовательского института Олонхо" [Scientific Research Institute of Olonkho], iolonkho.s-vfu.ru (Rusẽ)
  • "Портал информационной системы "Олонхо" [Olonkho kɩbayã portale]", olonkho.info (Rus, Khotanese, English, French, German, Chinese, Korean, Japanese, and Turkish)
  • Bõn-kãens fãa (Russian)
  • "Olonkho Yakut Heroic Epic", sẽn yaa yakutiatoday.info
  • A Olonkho Nyurgun Bootur - PDF ning sẽn yaa tao-tao w