Wp/mos/Holy Week procession in Guatemala

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Holy Week procession in Guatemala
Holy Week in Guatemala
tradition
CountryGuatemala Tekre
LocationGuatemala Tekre
Country of originGuatemala Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/es/RL/la-semana-santa-en-guatemala-01854, https://ich.unesco.org/en/RL/holy-week-in-guatemala-01854, https://ich.unesco.org/fr/RL/la-semaine-sainte-au-guatemala-01854?RL=01854, https://ich.unesco.org/fr/RL/la-semaine-sainte-au-guatemala-01854 Tekre

Guatemala pʋgẽ, b maanda kibs sẽn boond tɩ Bosɛl Semẽ wã ne tẽebo, tɩ b boond tɩ sor-koɛɛg n maand sor-koɛyã. Bʋk-sõngo wã, b maandẽ bũmb fãa n maand n maand n pa tõe n maan bũmb ye.

A kūudumdé[edit | edit source]

Katolik rãmbã sẽn yaa neb wʋsg sẽn be Gwatemala wã tara bõn-naands sẽn yaa bõn-naandse, la b sẽn yaa neb sẽn pa mi b mens ne b taabã, b sẽn da get tɩ b yaa b karen-biisã la b tẽedbã.

B sẽn da maand woto wã, b ra tõe n maana bũmb wʋsg n wilg tɩ b pa mi tɩ b yaa bõn-buud bal ye. A ra makda wĩntoogã, b sẽn da maand bũmb nins fãa wã n yɩɩd b taabã, la a makda vɩɩm la kũum poore. B pa get bõn-kãng Sebr Sõngã pʋgẽ ye.

B sẽn da be Colombien wakatẽ wã[edit | edit source]

Jesús Nazareno de San José procession in Guatemala City which traditionally goes on Palm Sunday. Notice both the Catholic and the mayan insignia: Roman pendants and uniforms on one hand, and a carpet made of flowers on the other.

Sẽn na yɩl n wʋm Gwatemala sẽn yaa Sebr Sõngã võor sõma, d segd n goma Maya tũudmã yelle. Bũmb a ye sẽn wõnd woto wã yaa tɩ Gwatemala nebã ra tũnugda ne palankiin n dɩkd nin-buiidã la rĩm-dãmb nins sẽn tar arzɛkã.Sẽn yaa toor ne rẽ, b ra pa segd n dɩkd a Maari sẽn yaa pʋg-paalgã n deeg tɩ yaa Trinite sẽn yaa Wẽnnaam a to wã yell ye.[1]

Pʋʋs-sõngo sẽn zĩnd yʋʋm kob-gĩnd wẽndẽ Eropã[edit | edit source]

B lugla Zʋk-sõngo Nicea ra-kẽengẽ, sẽn yaa Rom naab a Constantin I n lugl yʋʋmd 325 wã. Rẽ poore, Templêr-rãmb sullã kɩtame tɩ b pẽg Kirist kũumã. Sẽn wa n wa n wa be yʋʋm kob-gĩnd piig la a naas soabã, a sẽn wa n pa le beẽ wã, a Franciscansã ra maanda b sẽn tõe n tall b sẽn da paam n zãad b mens ne b sẽn da zãad b rãmbã. B ra yaa bãmb n lugl a Via Crucis, sẽn yaa Sebr Sõngo kibsã taab sẽn tar yõod n yɩɩda.

Pipi kiris-neb nins sẽn da maand wẽnd-doogã, b ra maanda-b-la b tũudmã taoor dãmb bal n pa sak n deeg yel-wẽn maandbã ye. Rẽ poore, b lebga sor-sãoong rãmb tɩ nebã kẽngd sorẽ n wilg b sẽn maand to-to wã.

Burbon reforms[edit | edit source]

Yʋʋmd 1765 wã, Espagne soolmã sẽn da get Burbon reformsã n yiis b sɛbã, sẽn da baood n na n paam n paam n dɩ naam koloni wã zugu, la n paas yaood koglgã.[2]Ne toeeng-kãensã, b lugla kom-biis sẽn get b sẽn na n tõog n yiis rãamã, tabã, tãmbã, karẽ wãbgã la tãmbã zabgã. Yʋʋmd fãa, b ra tara sor n na n tɩgsd kom-biis kẽer n yaool n koos-b tɩ b lebg bũmb kẽer zu-soaba. Yʋʋmd kãng bala, b lugla goosneer a naas n be San Salvador, Ciudad Real, Comayagua la León la b toeem goosneerã taoor lʋɩtb sull siglgã siglgã siglg n lebg provense 15.

Sẽn paasd ne b sẽn da pʋɩt-b tẽn-tẽngã, b yãka politik sẽn na yɩl n boog a Katolik Tigengã pãng sẽn da be a pʋgẽ wã. Kiris-nebã sẽn da baood tɩ b tõog n boog b tũudmã pãnga, b ra tũuda vẽenemã la b ra tara bõn-kãsems a yoob:

1.A Zezi tũudum nin-buiidã sẽn paam b vɩɩm sẽn pa tõe n yɩ to-to wã paoongã boogame.

2.D sẽn na n wa n wa paam dũniyã nebã la b sẽn na n lebg dũniyã nebã.

3.D sẽn tagsd tɩ d tara yam sẽn pa tõe n maan bũmb ninsã.

4.Dẽnd b pa tõe n yeel tɩ b pa segd n maan bũmb nins b sẽn yet tɩ b pa mi ye.

5.B sẽn ningd sor wʋsg kiris-neb sullã sẽn segd n tall n moond koɛɛgã, la sẽn yɩɩd fãa, b sẽn get b saam-bi-pogsã la b sẽn get m sẽn maand bũmb ninsã yelle. Yaa sẽn na yɩl n tõog n tõog n zãag b meng ne b tẽedbã, b sẽn yaa wʋsg ne b taabã, b sẽn pa tar sor tɩ b maan b tʋʋmdã, la b sẽn maand b sẽn tõe n wilg tɩ b yaa wẽn-sakdb la b yaa nin-tɩrsã la b yaa neb sẽn pa mi b mens sõma ye.

19th sigl[edit | edit source]

Yʋʋmd 1829 wã, Ayinena Clãnã neb sẽn wa n be wã sẽn wa n wa n bas b meng n yiis b meng n bas b tũudmã taoor dãmbã, la b bas-b lame tɩ b pa paam ligd ning b sẽn da na n paam n deeg piig pʋɩɩrã ye.[3] Rẽ kɩtame tɩ Gatolik Tigengã pãng paoog Gwatemala, la a Mariano Gálvez sẽn wa n pa tõog n zab ne kolera bãaga, a maan-kʋʋdbã kɩtame tɩ kom-bɩɩsã zab ne-a, la a Rafael Carrera sẽn da lʋɩt a taoorã, b kɩtame tɩ a Gálvez ne a Gálvez yiis a naamã. Yʋʋm piig a ye sẽn wa n be a naamã sasa, a Carrera kɩtame tɩ b lebg n wa ne b sẽn da yaa kiris-neb sull sẽn yaa nin-tɩrsã la b sẽn da yet tɩ b segd n deeg piig pʋɩɩrã, n paasg a Zezi tẽedbã pãnga, la b wilg-b tẽebo wa Bosni-Bibl sẽn yaa Bosni-bɩɩg. Sɩd me, yʋʋmd 1852 wã, Gwatemala ne Sɩɩg-sõng Soogã sigla zems-n-taar sẽn kɩt tɩ b kõ a Gwatemali nebã zãmsg, la b paas a Zeova Kaset rãmbã ne a tũudmã zems-n'aaga.[4]

Yʋʋmd 1871 wã, Conservateerã naamã sẽn wa n lʋɩt n baas n tõog n kõ Burkĩna Faso wã, a Zezi tẽedbã lebg n wa n zabd ne b pãng siglgã sẽn yaa naaba la politikã wɛɛngẽ. Yʋʋmd 1873 wã, b leb n yiisda b sẽn da yaa a Zeova Kaset rãmbã, b sẽn deeg b paoongã, tɩ b yiis b zakẽ wã, tɩ b kẽes b meng b sẽn da tarẽ wã. B sẽn yiis b piig pʋɩɩrã, b kɩtame tɩ b pa le paam ligd ye.

Yʋʋmd 1891 kiuugã, a Pãapa Leo XIII yiis-a Rerum Novarum (tʋm-tʋmdbã yell) sẽn yaa sebr sẽn sõng tɩ katolik kiris-neb sullã neb lebg n zemsd ne b sẽn yaa goosneema-rãmbã. Gwatemala, b leb n kɩtame tɩ b lebg n lebg n lebg b sẽn yaa nin-buiidã. Katolikismã sẽn kẽng taoor Etazĩni wã sɩngame n yɩ mak-sõng sẽn wilgd tɩ b tõog n tõog n tõog b mens ne b tagsgo.[5]

A José María Reyna Barrios (1892-1898) naamã sasa, a sẽn wa n yaa katolikismã pãng paasame, sẽn yaa a sẽn wa ne a politikã sẽn pak a goosneema wã ne tãb-biisã la a sẽn get n na n sõng tɩ b bãngẽ la b kogl tẽngã kultɛɛrã. Rẽ kɩtame t'a sak Berne kongre, n waoog tẽeba sẽn yaa bũmb ning nebã sẽn da maand n wilgdẽ tɩ b tẽeda a Zezi Kirist kũumã.La b tõogame baa ne a Reyna Barrios sẽn da yaa Masõ. La b pa sak tɩ b kẽes b rãmb taoor wakat ning b sẽn da boond tɩ "dẽn-dẽn-soaba" wã ye, bala, Gwatemala lalgã gɩdg-b lame tɩ b ra zĩnd a tẽngẽ wakat kãnga.[6]

20th siglgã[edit | edit source]

A Jacobo Arbenz naam sẽn wa n lʋɩ poore, a Catholic Tigengã paama a pãng sẽn da tar a Rafael Carrera sẽn da yaa a nin-tʋʋmd 19 soabã soolmẽ wã. [7]Sẽn paase, b sɩng n lugla b mens ne tũudum zãmsg yʋʋmd 1955 n sɩng n sɩng n wa n sɩng n yaa sõma.

Baa ne a Mariano Rossell y Arellano sẽn yaa Guatemala arzɛkbispo wã sẽn yiis lɛtr n wilg tɩ catholic kiris-nebã pa baood sor n zab ne Arbenz ye,[8]a tõog n kɩt tɩ karẽn-soab a Carlos Castillo Armas rĩungã kẽes woto yʋʋmd 1956 lalgẽ:

  • Catholic Tigengã ne a taab fãa sẽn yaa zak rãmb sẽn tõe n paam paoongã, b sẽn tar-a wã la b sẽn na n zãag ne a to wã, b sã n dat n maan tũudmã la b zãms nebã yĩnga. b wilgame tɩ tũudmã zãmsg yaa bũmb sẽn pa segd ne tʋʋm-tʋmdã. [9]
  • B yeelame tɩ b tara noy sẽn na n wilg tɩ tũudmã zãmsg tara yõod ne tʋʋm-tʋmdbã, la tɩ b pa wilg tɩ yaa bũmb sẽn yaa tɩlae ne b rãmbã ye. A leb n kõta zãmsg tɩ yɩ zaalem ne tẽn-kãens fãa. yaa b sẽn na n maan bũmb ning sẽn na yɩl tɩ b tõog n paam n paam n bãng tũudum yɛl nins b sẽn zãmsdã. [10]
  • Sõsg 111 wã yeelame tɩ b na n basa b tʋʋmdã yĩnga, b sẽn na yɩl n kõ b tʋʋmdã, b na n paama sor b sẽn na to-to wã zugu.[11]

A Rossell y Arellano sɩngame n na n lebs n paam katolikismã Gwatemala pʋgẽ: a lebs n maneg n maneg a Arzĩbisopã roog la a Francisco Marroquín sẽn be a San Juan del Obispo, Sacatepequez;[12] yʋʋmd 1953 zu-loe-rɩ 22 daar a reega a ba-rãmbã Antonio Rodríguez Pedrazuela la a José María Báscones sẽn sɩng a Opus Dei tʋʋmdã Guatemalaa;[13] la yʋʋmd 1959 a maana pipi Central Amerika Eucharistii kongre. B sẽn wa n wa n wa yaa Vatican Sober a yiib soabã, a Zã ra tigimda a yiib-n-soabã.[14]

Yʋʋm wʋsg sẽn looge, la logtoɛɛg la sõasã sẽn wa n paasdẽ wã, neb wʋsg sẽn da wa n maand piligri wã la b sẽn da sakd a Zeova wã kɩtame tɩ tẽngã lebg "Latiin-America Tẽeb Tẽeb Tẽnga". Yʋʋmd 1956 wã, a Pãapa Pius XII lugla Prelature Nullius Cristi sẽn be Esquipulas tẽnga ne a katedrã zĩ-sõngã. A Pãapã me yãka a Rossell y Arellano t'a yɩ a Esquipulas Primã Prelate. A Rossell sẽn da wa n baood tũudum sull n na n ges wẽnd-doogã yell n yɩɩda, a ra pa tõog n maan bũmb wʋsg ye. A paama sõngr ne a Benedictine Abbey sẽn be San José, Louisiana, Etazĩni. Yʋʋmd 1959 wã, a Palm Sunday wã, b sẽn wa n wa n tɩ be a Esquipulas wã, b sɩngame n na n tɩ sig Benedictine Monastery wã. A Zã XXIII sẽn get tũudum, buud-goam la yɛl wʋsg sẽn zĩnd pĩnd wẽndẽ wã, sak n deeg a Biisob a Rossell Arellano sẽn kosã, la a zẽka a Esquipulas tẽn-sõngã n lebg tẽn-kugr sẽn pa tar yõod yʋʋmd 1961 wã.[15]

Semen-sõngã bõn-naands[edit | edit source]

Bõn-naandse[edit | edit source]

Kẽngr-n-taas[edit | edit source]

Guatemala tẽnga[edit | edit source]

Day Church Original religious order

since 1829

Current religious order

since 1956

Sculpture Hours Film

Antigua Guatemala[edit | edit source]

Day Sculpture Church Hours

Sebtiise[edit | edit source]

  1. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFVillalobos2009
  2. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFMelchor_Toledo2011
  3. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFGonz%C3%A1lez_Davison2008
  4. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFAycinena1854
  5. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFMart%C3%ADnez_Pel%C3%A1ez1990
  6. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFSemana_Santa_en_L%C3%ADnean.d.
  7. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFSabino2007
  8. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFRossell_y_Arellano1954
  9. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFAsamblea_Constituyente1956
  10. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFAsamblea_Constituyente1956
  11. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFAsamblea_Constituyente1956
  12. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFRodr%C3%ADguez_Pedrazuela1999
  13. http://opusdei.gt/es-gt/article/historia-del-opus-dei-en-guatemala/
  14. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Week_processions_in_Guatemala#CITEREFEsquipulas_onlinen.d.
  15. https://web.archive.org/web/20131220213329/http://www.esquipulas.com.gt/biografias/monsenor-mariano-rossell-y-arellano/

Ges-y me[edit | edit source]

  • Antigua Guatemala
  • Guatemala tẽnga
  • Yaa yʋngã bal n watẽ

Gʋlsgo:[edit | edit source]

  • Guatemaala kibs-rãmbã
  • Chivarreto boksã - yaa reem-dãmb sẽn maand yʋʋmd fãa, Zĩ-sõngã sẽn pẽ Gwatemala tẽngã

Seb-vãoog la kibayã[edit | edit source]

Sebr ning sẽn pʋgdã[edit | edit source]

a. Wala b sẽn wilg Ratinlinxul Cupã pʋgẽ, sẽn yit Alta Verapaz, zĩig ning b sẽn tall foto sẽn wilgd zũnd-zãnd sẽn tar nin-kãsems sẽn zao tʋm-tʋmdb wʋsg zug sẽn zãad-a wã. Sẽn be-b poorẽ wã yaa yɩɩn-yɩɩndb a nu sẽn zãad bũmb sẽn wõnd baorgã. Sẽn paase, Tikal wẽnd-doog a 1 soabã kʋɩleng a ye pʋgẽ, b talla bõn-naandg b sẽn maan tɩ wilgdẽ tɩ Wẽnnaam a ye (K ⁇ ul Ahaw) n tʋk neb a wãn n tʋk b nugu.

b. A United Fruit Company taoor-sobendã ra bee New Orleans wakat kãnga.

c. B ra boond-a lame me tɩ "Jesús Nazareno de los Nobles" Antigua Gwatemala, la "Jesús Nazareno sẽn yaa naong rãmbã" Gwatemala tẽnga, tẽn-digimdg sẽn zĩnd yʋʋmd 1917-18 wã poore.

d. Yʋʋmd 1956 wã, koe-moondbã leb n leba Gwatemala.

Sɛb sõor[edit | edit source]

  • Asamblea Constituyente (1945). Constitution politique de la République de Guatemala (PDF) (Yʋʋmdã) (Espanyol buud-gomde). Gwatemala: Asamblea Nacional Constituyente. A paama yʋʋmd 2014 yʋʋm-sar kiuug rasem a 4.
  • Asamblea Constituyente (1956). Constitution de la République de Guatemala (PDF) (Yʋʋmdã) (Espanyol buud-gomde). Gwatemala: Asamblea Nacional Constituyente.
  • Association de Amigos del País (2004). Diccionario Histórico-Biográfico de Guatemala (sẽn be Ɛspaynã pʋgẽ). Gwatemala: Amigos del País.
  • Aycinena, Pedro de (1854). Concordato entre la Santa Sede y el presidente de la República de Guatemala (ne Latin la Ɛspayn buud-gomde). Gwatemala: Imprenta La Paz.
  • Esquipulas sẽn be ẽtɛgnetã pʋgẽ (n.d.). "Biografia de Mariano Rossell Arellano" sẽn yaa sebr sẽn gomd a Mariano Rossell Arellano yelle. Esquipulas en línea. Esquipulas, Gwatemala. Archived from the original on 20 December 2013. A paama yʋʋmd 2014 sigr kiuug pipi daarã.
  • González Davison, Fernando (2008). La montaña infinita; Carrera, caudillo de Guatemala (Sẽn yaa ne Ɛspaynã). Guatemala: Artemis y Edinter. ISBN 978-84-89452-81-7. A sẽn da yaa ninsabls tẽnsa taoor soaba.
  • Martínez Peláez, Severo (1990). La patrio del criollo; ensayo de interpretación de la realidad colonial guatemalteca (b sẽn gʋls ne espaynã). Mexiko, D. F.: Ediciones en Marcha.
  • Melchor Toledo, Johann Estuardo (2011). "El arte religioso de la Antigua Guatemala, 1773-1821; crónica de la emigración de sus imágenes" (PDF). A goma a doktora karengã zugu (en Historia del Arte). Mexiko, D. F.: Universidad Nacional Autónoma de México. Archived from the original (PDF) on 17 December 2014. B paama-a-la yʋʋmd 2014 yʋʋm-vẽkr kiuug rasem 10.
  • Periodismo Católico (2011). "A Juan Pablo a yiib-n-soabã so-toak a tãabã basa bãan la saagr n kõ-do". Prensa Libre (sẽn yaa ne Ɛspaynã). Guatemala. Archived from the original on 25 December 2014. B paama-a-la yʋʋmd 2013 tʋʋlg kiuug rasem 17.
  • Rodríguez Pedrazuela, Antonio (1999). A Un mar sin orillas. Madrid: Rialp.
  • Rossell y Arellano, Mariano (1954). Deklaration contre la demagogie communiste y libérale. La Iglesia no busca privilegios (sẽn yaa Ɛspaynã). Guatemala: Arzobispado de Guatemala.
  • Sabino, Carlos (2007). Guatemala, la historia silenciada (1944-1989) Volume 1: Revolución y Liberación. Gwatemala: Fondo de Cultura Económica.
  • Semana Santa en Línea (n.d.) "Crónicas y recuerdos de Jesús Nazareno de Candelaria, 1891-1900". Semana Santa en Línea (sẽn yaa Ɛspaynã). Guatemala. Archivée à partir de la page original le 2 mars 2015. B paama seb-kãngã yʋʋmd 2015 yʋʋm-vẽkr kiuug rasem 28.
  • Villalobos, Roberto (2009). "Sincretismo guatemalteco" (sẽn yaa Ɛspaynã). B yiisa yʋʋmd 2013 yʋʋm-vẽkr kiuug rasem piig la a nu. [ dead link ]

Zems-n-taase[edit | edit source]

  • Wikimedia Commons tara meebg sẽn tɩ loe ne Semɛn-sõngã Guatemala