Wp/mos/Gwo ka

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Gwo ka
gwo ka
music genre, type of dance
Subclass ofmusic of Guadeloupe, French Caribbean music Tekre
Country of originFrance Tekre
Location of creationGuadeloupe Tekre
Intangible cultural heritage statusNational Inventory of Intangible Cultural Heritage in France, Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00991, https://ich.unesco.org/fr/RL/00991, https://ich.unesco.org/es/RL/00991 Tekre
Gwo ka played in Basse-Terre.

Gwo ka yaa frãns buud-gomd sẽn yaa kreol buud-gomd sẽn yaa toore, tɩ rat n yeel tɩ tãmpʋʋre. B sẽn boond tɩ Gwotanbou, Ka bɩ Banboula (archaïque) yaa b sẽn boond tɩ batɛɛr rãmb la b sẽn boond tɩ mizikã b sẽn wẽed ne-bã, sẽn yaa bũmb sẽn tar yõod wʋsg Guadeloupe tẽnga mizikã pʋgẽ. Sẽn paasde, wakat kẽere, b gomda tambor-bilã sẽn tar zug sẽn yaa kɩdg (tanbou d'bas) sẽn be kadri mizikã pʋgẽ wã, bɩ baa sẽn na n yɩlẽ n wẽe tambor (tanbou) zãng-zãngã yelle.[1]

Gwo Ka yɩɩlã sɩngame yʋʋm kob-gĩnd piig la a yopoe soabã pʋgẽ, b sẽn da wa n tʋmd ne yembsã n koosd neba.

B sẽn boond tɩ gwo ka wã, b tũuda ne bũmb a yopoe sẽn yaa nana, tɩ drãma rãmbã rɩkd n maand b sẽn datã. Bõn-yood sẽn yaa toɛy-toɛyã n kõt yẽbgr la b kɩtdẽ tɩ b bɩt sõma. Sẽn yaa-a kãseng n yɩɩdã, sẽn boond t'a boula wã, yɩɩda yɩɩlã tɩ maké wã (bɩ markeur) sẽn yaa-a bilfã manegd-a lame, n lagemd ne ned ning sẽn tãood-a wã, ne kɛlgdbã, bɩ ne yɩɩldã. Gwo ka yɩɩlã nong n yaa yɩɩl sẽn tar no-rɩkdo, sẽn tar no-rɩkdo, la sẽn pa tar no-rɩkdo, baa ne a sẽn tõe n yɩ vẽenema la sẽn yaa sõma, la a naag ne sũ-noog la yɩɩl sẽn tar no-rɩkdo. Dans rãmb me n be sẽn wilgd nebã kibay sẽn lagem ne gwo ka tãb-biisã.

Guadeloupe tẽn-kʋdemdã pʋgẽ, wẽnemã pa le tar loees wʋsg ne reem ye. La sẽn sɩng ne pĩnd wẽndẽ wã, tʋʋm a yiibã ra yaa bũmb sẽn pa tõe n welg ne taab sẽn kẽed ne léwôz, sẽn yaa bũmb b sẽn maand semen a yiib fãa, zaabr daar sẽn pẽ ne plantasiõ rãmb nins sẽn yaa kãsemsã (tʋʋmdã yaood daarã), la zaabr daar fãa, sẽn kẽed ne karnavalã sasa, sẽn kẽed ne tẽn-bõoneg sẽn yaa kãsemsã. Gwoka yɩɩl yɩɩla yʋʋm tõre, la b ket n yɩɩla yʋʋm tõre, la b maand-a-la bũmb toor-toor sẽn kẽed ne rog-n-migs wɛɛngẽ, wala léwòz, kout ⁇ tanbou, véyé la tũudum yɛl a taab wɛɛngẽ, wala makre, Advẽntã waoongo. Rũndã-rũndã, Guadeloupe tẽn-kɩremsã neb ket n tigimdame n na n maan léwôz-rãmba, la b tara gwo ka buud sẽn lebg zamaan-zaalga, la b sẽn boond tɩ gwo ka moderne.

Kibsa[edit | edit source]

Kʋdemdã Gwo Ka mizikã sɩngrã zĩnda yʋʋm kob-gĩnd 17 soabã pʋgẽ, yembsã koosg sẽn yɩ to-to Atlantika wã sasa, sẽn yɩll n kɩt tɩ b lebg kiris-neba: b sak n tũu b sẽn da beẽ wã, la b sak n deeg Erop nebã minimã. Guadeloupe yembs sẽn yaa Afirik rãmba ra tigimda taab n wẽed tãmba, n yɩɩnd la b saoodẽ. Wakat kãnga, b sẽn boond tɩ Code Noir wã ra gɩdgdame tɩ b ra wẽed tamb buud fãa. Rẽ kɩtame tɩ b ra tũnugda ne yɩɩl sẽn wõnd tãmpig sẽn boond tɩ bouladjèl. Wakat kãnga, Gwoka tʋʋmda ra kẽeda ne koob tʋʋma, sẽn yɩɩd fãa koobã, kafe wã la banana wã koodã.

Yʋʋmd 1946 soabã poore, sẽn naag ne neb nins sẽn da zabd ne b mensã sakr la b sẽn da zabd ne koloni wã, a Gwoka wã saaga tẽn-kãng fãa, tɩ rẽ kɩt tɩ b sɩng a manegrã. Rẽ kɩtame tɩ yʋʋmd 1988 wã, a Félix Cotellon sẽn yaa bʋ-kaood la nin-sabls tẽnsa yel-gɛtã lugl Gwoka Sentann kibsã Sainte-Anne tẽngã pʋgẽ, n pa paam tẽngã taoor soab sõngr ye. B maana zãmsg la sõsg-bɛd wakat kãnga.

Yʋʋmd 1981 soabã, tẽngẽ yɩɩl-gʋlsd a Gérard Lockel yiisame tɩ b boond tɩ Traité de Gwoka modên, sẽn yaa pipi modgr sẽn na n kɩt tɩ yɩɩl-gʋlsdã tõog n yɩ nin-kãnga.[ A yeelame t'a Gwoka ra yaa atonal, n kɩɩsd nin-tũusdsã noy la b tʋlsmã. A sẽn wilg tɩ Gwoka yɩɩlã yaa bũmb sẽn yaa toore, a kɩtame tɩ yɩɩl-kãngã kẽ Afirik mizikã rog-n-mik pʋgẽ[2]. Yaa sɩd t'a Lockel sẽn wa n lʋɩt b taoorã, a Gwoka sẽn da yaa yɩɩl b sẽn da reemd yɩngã lebga yɩɩl b sẽn da reemd Erop la Amerik rɩtg yɩɩl b sẽn da reemd weoogẽ wã.

Zĩ-kãnga pʋgẽ, yɩɩl-yɩɩll nins sẽn be Afirikdisiidã (Guinée golfe, Congo...) pʋgẽ wã n be. Ne yɩɩl la reem buud toor-toor b sẽn da tar b tẽngẽ wã, yembsã maana bũmb sẽn na yɩl n kɩt tɩ b tõog n sõs ne taaba, sẽn yaa minim-paalg sẽn wõnd kreol buud-gomdã: Gwo Ka wã.

Dɩbls[edit | edit source]

Tʋʋm-teedo Traditionel gwo ka wã b sẽn boond tɩ "ka" ne kreolã yaa: 1 boula la 1 makè. Sẽn sɩng ne pĩnd wẽndẽ wã, ka wã ra yaa:

  • b sẽn lebg n dɩkd b mens n kõ wã yaa namsg b sẽn da lebg n deeg n deeg n kõ wã [3] (bari a vyann bɩ bouko kreole) 
  • b sẽn boond tɩ bu-yãg-rũng (po a kabrit créole) - yaa rao sẽn boond tɩ boula, la yaa pag sẽn boond tɩ makè;
  • b) b sẽn pa tõe n maan bũmb sẽn yaa sõma n pa tõe n kɩt tɩ b maan bũmb sẽn pa sõma n pa segd n maan bũmb ning sẽn pa segd n maane.
  • b sẽn boond tɩ "kloor" wã yaa b sẽn boond t'a "kloora" wã.[4]
  • rope (zoban sẽn yaa Créole). A Zeova Kaset rãmbã

Naoor wʋsgo, Ka wã pʋga paasda woto:

  • ti-bwa: yaa tɩɩg sẽn tar n ta 15 n tɩ ta 20 cm, tɩ b ning-a "Ka" wã bɩ b ning-a bambʋ wã sẽn tar n ta 15 cm wã zugu.
  • chacha: calabas sẽn kʋɩl la b kʋɩl-a wã ⁇ bɩ koglg a to ⁇ sẽn pid ne bũmb sẽn yaa bõn-bɛdã (sẽn mik wa bõn-bɛdã, yamsem, bĩisri...).

Rɩtmsã[edit | edit source]

"Mester" wã sẽn da tar pãng (tũudã vɩɩm la yɩɩl buud) ne a sẽn da naanã, b naan yɩɩl a yopoe wã:

  • "Léwôz" yaa zab-n-taagã, b sẽn da tũnugd ne-a n kɩtd tɩ zab nins b sẽn da maand n zabd ne plantã rãmbã yɩ sõma wã, la a ra leb n yaa we-rũng sẽn yaa bõn-bãn sẽn be yamleoogo.
  • Kaladja wã makda zab-n-taar nonglem pʋgẽ;
  • Toumblakã, wala kaladja wã, gomda nonglem yelle, pʋgã reem, rogem reem;
  • Pajabèl yaa wiis sẽn kẽed ne ko-bõonegã
  • Bãagrã yaa tẽn-gãong tʋʋmde.
  • Woulé wã yaa "krẽool walz", sẽn na yɩl n maan sũ-noog ne nin-paalgã.
  • A mendé wã ra yaa sull a ye sẽn wa n wa be tẽn-kãens zug n na n wilg tɩ b sẽn yiis-a wã poore, "Kongo" wã ra tara tʋʋm-no-kãsemse, la tɩ b makda karɩnwɛllã kibsã.

D dansã[edit | edit source]

"Gwo-ka yaa yɩɩl sẽn kɩt tɩ ned maand a sẽn datã n maan a toorẽ wã, sẽn kɩtd t'a yamã maand a sẽn tõe fãa.

Gwo ka moderne[edit | edit source]

Yaa Gwo Ka Moderne, sẽn paasd instrument-rãmb toor-toor n sɩng ne kongã bɩ djembe drum la bõnd n tãag ne bas-biitɛɛrã. La b fãa tũuda ne b sẽn maand to-to wã. Zuk lagem-n-taar a Kassav' yɩɩl n zĩnd gãda yam-kẽndre, n kõ gãda yam sẽn yaa gãda la sẽn pa tar pãng ye. Sɩngrẽ wã, b yɩɩla yɩɩl sẽn yit Mas a St. Jean karẽn-biisã sẽn yaa gãdga la b yɩɩl n waoogd gãda lagem-kẽndr ning sẽn yaa gãdo.

Yaa sẽn na n yɩt n paas n paas n yɩɩl n paas n na n yɩɩl a Marcel Magnat la a Ti Celeste. La yaa a William Flessel n yɩɩ nin-soabã sẽn yaa nin-soaba sẽn yaa nin sẽn yaa ninsaamb n yɩɩ ninsaamb sẽn yaa ninsi. A Message Ka wã yɩɩ nin-soaab sẽn yaa ninsoaba sẽn lebg nin-soab sẽn yaa n yɩɩ ninsi wã yʋʋm 1994 soabã.

Yʋʋmd 2013 soabã pʋgẽ, b yãka gom-biis nins b sẽn get b sẽn get bũmb ning sẽn yaa bũmb ning sẽn pa tar yõodã sẽn na yɩl n paas b sẽn get a yellã la b kɩt tɩ b tall b sẽn tõe n maan bũmb ninsã.

Yʋʋmd 2014 soabã pʋgẽ, b wilgame tɩ b tara gwoka sẽn be nin-buiidã nin-buiidã pʋɩɩr sẽn pa tar b sẽn tõe n tall a naamã.[5]

Sebtiise[edit | edit source]

  1. http://www.persee.fr/doc/lsoc_0181-4095_1985_num_32_1_2020
  2. https://tanbouolwen.com/2013/06/19/gwoka-et-atonalite-une-question-de-contexte/
  3. http://sandycarros.canalblog.com/archives/2009/12/08/16080930.html
  4. https://ziloka.wordpress.com/tag/guadeloupe/
  5. http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00581