Wp/mos/Ganggangsullae

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Ganggangsullae
Ganggangsullae
music tradition, type of dance
Subclass ofKorean dance Tekre
Native label강강술래, 강강수월래 Tekre
CountrySouth Korea Tekre
Country of originSouth Korea, North Korea Tekre
Intangible cultural heritage statusNational Intangible Cultural Heritage in South Korea, Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00188, https://ich.unesco.org/fr/RL/00188, https://ich.unesco.org/es/RL/00188, https://english.cha.go.kr/chaen/search/selectGeneralSearchDetail.do?mn=EN_02_02&sCcebKdcd=17&ccebAsno=00080000&sCcebCtcd=36&pageIndex=1&ccebKdcd=17&ccebCtcd=, https://www.heritage.go.kr/heri/cul/culSelectDetail.do?ccbaCpno=1273600080000 Tekre

Ganggangsullae (Hangul: 강강술래) yaa pĩnd wẽndẽ Koore wã kibs sẽn deng n yɩlẽ n paam kood wʋsgo, la a lebga Koore wã buud-gomd mak-sõngo. A yaa yɩɩl, dans la yɩɩl sẽn naag ne pagbã bal n maandẽ.[1] Dãndã yaa wʋsg ne Jeollanam-do sẽn be zĩ-wẽng-dõngo. [2][3] A yaa wakat ning sẽn yaa kibs a ye. B yɩɩla yʋngo fãa la b ket n maanda yɩɩl sẽn yaa nin-buiidã sẽn maandã.[4] Yaa ne Ganggangsullae sẽn pa kaoos la yɩɩlã sɩng n lebg 'Jajeun-Ganggangsullae', sẽn yaa yaa laand sẽn yaa sõma la pag sẽn yaa sõma n yɩɩd Ganggangsullaes sẽn pa kaoosã, la 'Jung-Ganggangsullae' sẽn be Haenam la Jindo provense wã bala.

Yɩɩllã paama UNESCO wã sẽn boond tɩ nin-buiidã sẽn pa tar bũmb ning n tõe n yã wã n yã yʋʋmd 2009. A Zeova Kaset rãmbã.[5]

B pa tõe n bãng a Ganggangsullae wã sẽn yaa bũmb ning ye.

Neb kẽer tagsdame tɩ gom-biigã yita Koore gom-biisẽ wã, tɩ "Gang" sẽn yit Ganggangsullae wã rat n yeelame tɩ zĩiga, la "sullae", sẽn yit gom-bi-zõonegẽ wã, rat n yeelame t'a yaa wagão, bɩ t'a rat n keoogda. B sẽn da tar gom-biig ning n dat n yeel tɩ yaa tɩlɛ tɩ d kẽe zĩ-gũudẽ n tɩ yɩ gũusdba.

Neb a taab yeelame tɩ gom-biig ning sẽn yaa Ganggangsullae wã yaa Hanja gom-biig sẽn dat n yeel tɩ "barbar a yembr sẽn tar pãng n na n zab tõnd tẽngã", bala yaa yɩɩn sẽn na yɩl tɩ nebã bãng tɩ b yaa bɛɛb sẽn zabd tẽngã.

Kibsa[edit | edit source]

Sɩngr[edit | edit source]

B tagsdame tɩ yɩɩl kãngã yita pĩnd wẽndẽ, tɩ Kore nebã ra tẽedame tɩ wĩntoogã, kiuugã la tẽngã n soad yĩngr la tẽng. Sẽn na n paam-b-la koodã, b ra na n yɩɩda kiuugã sẽn yaa vẽenega n na n paam tigis-sõngo. B maana Ganggangsullae wã Kore wã kibs nins sẽn yaa kãseng n yɩɩd fãa, wala yʋʋm-paal daarã, Daeboreum, Dano, la Chuseok. Woto yĩnga, Ganggangsullae lebga bũmb sẽn nong nebã wʋsg Chuseok tẽngã zugu. Zĩ-bees wʋsg sẽn yaa kom-bɩɩs n na n yɩɩl ne b nusã, n kiidẽ, Chuseok wĩndgẽ.[6]

Koore nebã sẽn yaa nin-buiidã[edit | edit source]

Kom-bɩɩsã ra yaa rap n yɩɩd Kom-bõonegã, la b ra pa sak tɩ kom-bɩɩs yɩɩl sõma, la b pa sak tɩ b yi yʋngo ye. La b ra basda pagb tɩ b yɩɩl la b dans n maand "ganggangsullae" yʋngo, n wilg b sũ-sãangã Chuseok. Pagbã ra tõe n paama b mens n nong zĩ-kãng tɩ b pa tar sor n maand bũmb nins b sẽn da segd n maan n maand kibsã ye.

Yʋʋm kobs a 16 soabã pʋgẽ, Zapõ rãmbã sẽn wa n zab Kore wã, a Yi Sun-sin sẽn yaa amirillã yeelame tɩ pagbã ra segd n maana yɩɩl kãngã, b sẽn yeelg sodaas fu-vɩɩs n na n maan rabeem ne Zapõ rãmbã. B ra yetame tɩ pagb nins fãa ra yeelga sodaas fu-vɩɩs n kiid Okmae Tãngã zugu (옥매산). Woto, Japõnsã ra pa nand Korea sodaasã pãng ye.[7][8][9]

Yʋʋmd 1966 Febre kiuug rasem 15 wã, b yãka Ganggangsullae tɩ b lebg "Korea wã nin-buiidã sẽn pa tar pãng n tõe n yã bũmb ning sẽn yaa sõma n yɩɩda". [10]

Wãn to la b tõe n maan Ganggangsullae wã[edit | edit source]

Wonmu[edit | edit source]

Yaa Ganggangsullae sẽn maand bũmb ning sẽn yaa sõma n yɩɩd wakat fãa.

D sẽn gãd taab ne nusã la d kẽndã[edit | edit source]

Y sã n dɩka y nug n kõ taab, bɩ y rɩtg nusã nusã yɩ yĩngri, la y goabg nugã nugã nusã segd n yɩɩ yĩngri. Y sã n kẽndẽ, y segd n deng n gãda y tãnga tẽnga.

D zoeesame[edit | edit source]

Neb nins sẽn zoetã segd n zoe n yɩɩd b sẽn kẽndã. B pa segd n pak b naoã wʋsg ye, la b segd n zẽka b yĩn-b n zoet wakat ning b sẽn zoetã.

Dɩt-n-taag gũudã[edit | edit source]

Sẽn pa yɩ pipi neb a yiibã balã, b ra maanda sor n na n kẽe kʋɩlgã pʋgẽ. Pipi la yiib soabã yaa noorã, tɩ ned ning sẽn tũ noorã lebg noorã, la ned ning sẽn maan noorã lebg sorã.

Dɩlla sẽn na n yɩg n kʋɩ[edit | edit source]

Neb a tãabã sã n pa be, b bee sor n sigd b zut n basdẽ. Ned a ye yikame n gãd b pʋga n sɩng n kẽnd b zugu. Neb a yiibã me zãada a nug n pa wa lʋɩ ye.

Ganggangsullae wã zĩis wɛɛngẽ[edit | edit source]

B wae n kõ-a lame tɩ b rɩk a Ganggangsullae n kõ-b tɩ b rɩk-a n kõ-ba. Woto, Ganggangsulrae vɩɩmã sẽn yaa to-to wã yaa toor ne zĩiga, la võor ning b sẽn kõ Ganggangsulla wã yaa toor-toore ne zĩiga. D sã n wa paam n

Ganggangsullae wã tʋʋmd la võor[1][edit | edit source]

Ritualã tʋʋmd[edit | edit source]

Sẽn na n yɩlẽ tɩ kiuugã pid ne wĩntoogã yʋngo, yaa sõma tɩ d pʋʋs n pʋʋs kiuugã sẽn tar pãng la a pẽgd-a wã, tɩ yaa Ganggangsullae. Rũndã-rũndã, bõn-kãensã võor pa tar pãng ye, la b tagsdame tɩ yaa ne a Zeova n kɩt tɩ b lebg n wa. B sẽn da kõt a Ganggangsullae wã yaa toor-toore, tɩ yaa ne a rog-n-taar la b maandã. Woto rat n yeelame tɩ sẽn yaa zĩ-kãng n be wã, sõmblem ket n yaa sõma n yɩɩd zĩ-kãng sẽn be bãensã. Wala makre, sã n yaa ne sãnem, pa be zĩig ning sẽn be tẽngã zug ye. Woto yĩnga, b pa segd n maan bũmb sẽn na yɩl n bas a Jin Ganggang n kẽng a Kang Ganggangã ye.

B sẽn maan bũmb ning sẽn wilgd tɩ b yaa naong rãmba[edit | edit source]

B yeelame tɩ yaa pagb bal n maan Ganggangsullae wã, la yaa pagb la pagb bal n maan-a. Tõe tɩ b yeelame tɩ b sẽn nong neb a taabã, b nong-b lame. A rat n yeelame tɩ d pʋʋs kiuugã n kos b rɩɩb wʋsgo.

B sẽn da wa n maand bũmb ning sẽn kɩt tɩ b lebg n wa n wa n zabd ne Zapõ wã[edit | edit source]

A Ganggangsullae sẽn yaa ned sẽn mi-bã, a sẽn yet tɩ Imjinwaeran yaa a Zindo la a Haenam n kɩt tɩ b get a yellã. Zuif-rãmbã sẽn wa n zab Imjinã sasa, pagb ra toeemda b fut n wẽnda b poorẽ.

D sẽn tõe n maan yɩɩl to-to wã võor la d sẽn tõe n tall to-to[edit | edit source]

Tẽns nins sẽn be beẽ wã, b yɩɩla Ganggangsullae yɩɩllã. B maana bũmb nins sẽn wilgd tɩ b yaa nin-kãsemse, tɩ b pa le tar sõmblem ye, tɩ b ra pa le tõe n maan bũmb nins sẽn kɩt tɩ b pa tar pãng ye, tɩ yaa b sẽn na n zãms b kambã. Yaa gom-bi-kãnga sẽn wilgd tɩ b yaa Ganggangsullae yʋʋm kob-gĩnd 21 soabã pʋgẽ.

Tẽebã la a võor ning b sẽn tar n yaa buud-goam paoongã[edit | edit source]

B wilgame tɩ b tara zĩig ning b sẽn boond tɩ Ganggangsullae wã n na n yɩ Korɛɛ wã tẽng a 8 wã. Rũndã-rũndã, Ganggangsullae lebga tʋʋm-no-kãnga. Bãng-rãmbã yaa bũmb sẽn tar pãng wʋsg ne mizikã.

Dɩtbã[edit | edit source]

Ganggangsullae, 1891-1930

Naoor wʋsgo, pagb bal n kiidd yɩɩl kãngã yʋngo, n pa tar instrument ye. Bi-bɩɩs la pagb sẽn kʋʋl roogda wĩntoogã wĩntoogã pʋgẽ. B kẽnda ne Korea nebã futu, n gãd taab nus n gũbg taab n sɩng n wẽnemd b sẽk zĩigẽ. Sẽn yɩɩl-a wã yɩɩl-dãmb yɩɩl-la, tɩ ned kam fãa yɩɩl-b yɩɩl-n-taase, 'ganggangsullae'. Yɩɩllã paasa paasdame. B yɩɩnda b kongrã, b zoodã la b tʋlsmã yelle. Dẽngã sasa, pagbã maanda yɩɩl toor-toor. D tõe n maana yɩɩl n tãag vẽenema.

Ges-y me[edit | edit source]

  • Chuseok
  • Maypole

Sebtiise[edit | edit source]

  1. https://books.google.com/books?id=HcsMRc6pbQoC&pg=PA79
  2. https://books.google.com/books?id=HcsMRc6pbQoC&pg=PA79
  3. https://web.archive.org/web/20110613101703/http://eng.haenam.go.kr/home/eng/culture/Cultural_Properties/Intangible_Cultural/gd/
  4. https://terms.naver.com/entry.naver?cid=49804&docId=2029100&categoryId=50621
  5. https://ich.unesco.org/en/RL/ganggangsullae-00188
  6. http://heritage.unesco.or.kr/ichs/ganggangsullae/#body_content
  7. https://web.archive.org/web/20150521100757/http://www.arirang.co.kr/Tv2/ALegacy_Archive.asp?PROG_CODE=TVCR0301&view_cont_seq=12&code=St1&sys_lang=Eng
  8. http://www.invil.org/english/tourism/themeTour/assetsTemple/contents.jsp?con_no=371874&page_no=1
  9. https://web.archive.org/web/20110610212458/http://www.prkorea.com/engnews/index.cgi?action=detail&number=400&thread=10r01
  10. https://web.archive.org/web/20110613101703/http://eng.haenam.go.kr/home/eng/culture/Cultural_Properties/Intangible_Cultural/gd/

Yãk-y n tool-y neda[edit | edit source]

  • Ganggangsullae
Circle dance
  • v
  • t
  • e

UNESCO Representative List of the Intangible Cultural

Heritage of Humanity/Asia and Pacific