Wp/mos/Bumba Meu Boi

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Bumba Meu Boi
Bumba Meu Boi
event
CountryBrazil Tekre
Country of originBrazil Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/01510, https://ich.unesco.org/fr/RL/01510, https://ich.unesco.org/es/RL/01510 Tekre

Bumba Meu Boi yaa reem sẽn kẽed ne reem sẽn maand ne taab sẽn maand Bʋzillẽ. A sɩngame yʋʋm kob-gĩnd 18 soabã pʋgẽ. Yaa sosiallã sãbsgo. Bãngr-gomd a ye sẽn yaa reem sẽn be sɩtã pʋgẽ b sẽn boond tɩ Folklore wã pʋgẽ, b yɩɩla yɩɩl la b saood n na n yaal la b sãbs neb nins sẽn tar naam n yɩɩd-bã. Baa ne b sẽn pa mi-a dũniyã gill zug wa Karnevalã la Brazili kibs a taabã, a yaa kʋdemd la a yẽg wʋsg ne Brazile nin-buiidã vɩɩm. B tõe n togsa kibay sẽn yaa toor-toore, tɩ zems ne zĩis nins b sẽn be wã la ne neb nins b sẽn tũudã. Baasg zãnga, a gom-zugã ket n yaa woto, n wilgdẽ tɩ yaa bõang kũum la a vʋʋgre.[1]

Tʋʋmd ning b sẽn maan n na n wilg a soabã yaa misi, nin-pɛɛlga (Cavalo Marinho, Pernambuco), pag sẽn tʋte (Catirina), Vaqueiro bɩ cowboy (Mateus, Chico bɩ Pai Francisco), vaqueiros a taab (cowboys), índios, índias la caboclos (tẽn-biisi), maan-kʋʋda, la logtoɛɛmb (tẽn-biis tɩɩm dãmb, pajés).[2] Neb nins sẽn kelgdã me tara yõod wʋsgo, bala b sẽn leokd ne sũ-noogo, kɩtdame tɩ nebã getẽ tɩ yaa bũmb sẽn be yamleoogo. Sẽn paase, b miime tɩ yɩɩl-gʋlsdbã kẽeda ne b kɛlgdbã n maand reem.

Rũndã-rũndã, b welga b sẽn boond tɩ Bumba Meu Boi wã tɩ b yaa rog-n-migs la rũndã-rũndã rũmsi. La yaa buud nins b sẽn da minim n maandã bal la b yãt tẽngã gill zugu. B tõe n yãa seb-kãensã a yiibã fãa Bʋzill soolmẽ wã, sigr kiuug rasem 13 n tãag rasem 29, la yʋʋm-sar kiuug rasem 25 (Nowɛllã) n tãag yʋʋm-vẽkr kiuug rasem 6. [3]

A Bumba-meu-boi sẽn yit Maranhão wã, a UNESCO wilgame t'a yaa ninsabls tẽnsa bõn-vɩɩl sẽn pa tõe n bãng n bãng n bãng n bãng n bãng yʋʋm 2019 yʋʋm-sar kiuugã.[4]

Giant Bumba-meu-boi in Recife

Kʋdemdã[edit | edit source]

Bãngdb wʋsg yeelame tɩ bumba meu boi sɩngr yaa toor-toore. Baasg zãnga, b sẽn tẽed n yɩɩd yaa sẽn sɩng ne yʋʋm kob-gĩnd 18 soabã sʋka, sẽn da yaa tẽn-kɩrems sẽn da pa tar arzɛk rãmbã n da basd-b tɩ b vɩ vɩ-wẽns wʋsgo. Yaa yel-beed kãensã pʋsẽ la Bumba Meu Boi rog-yã sẽn na yɩl n kõ nin-kãensã sẽn da be naong pʋgẽ wã sũ-noogo, la a kõ rapã yam sẽn na yɩl tɩ b tõog n tõdg b mens ye. Yaa yembs la tẽn-kɩremsã tʋm-tʋmdb n da be nin-kãensã sʋka. Sẽn sɩng ne sɩngrẽ wã, Bumba Meu Boi paama neb sẽn yit buud toor-toore.[5] Woto tara yõodo, bala a kɩtdame tɩ kibsã pa le naag ne buud toor-toore.

The Parintins Festival in June 2003

B sẽn wa n sɩng n maand-a yʋʋmd 1900 wã tɛka, nebã sɩngame n maand-a sẽn na yɩl n noog b taabã sũuri, la pa sẽn na yɩl n paam sũ-noog bal ye. Yaa wakat kãng la b sẽn bas tɩ yaa zak yell n lebg b sẽn da maand ne taab fãa wã. Rẽ kɩtame tɩ b ra tar yõod wʋsg ne nin-buiidã vɩɩm sẽn yaa toogã, bala a ra kɩtdame tɩ nebã fãa zemsd taaba. Yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã pʋgẽ wã, reemã lebga yʋʋmd fãa la yʋʋmd fãa, n lebg reem sẽn yaa kibs rũndã-rũndã. Yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã la yʋʋm kob-gĩnd 21 soabã sɩngrẽ, b ra maanda kibs-kãng ne nebã wʋsgo. Rẽ kɩtame tɩ kibsã sẽn na n yɩ to-to wã yaa toor-toore, tɩ zems ne neb nins sẽn nong kibsã n maandẽ wã. Rũndã-rũndã, b tõe n welga b sẽn maand-a to-to wã la b sẽn maand-a to-to wã ne neb a yiib sẽn yaa toor-toore. Neb n be n ket n maand kibsã wa b sẽn da minim n maandẽ wã, sẽn yɩɩd fãa b sẽn vɩ tẽns la tẽn-bil nins sẽn be rɩtgã, sẽn yɩɩd fãa Maranhão, la sẽn yɩɩd fãa Amazoni soolmẽ wã, baa ne a sẽn be tẽn-bõonegẽ wã me. Kibs kãnga sẽn ket n yaa to-to wã, a ket n getame t'a yaa reem sẽn yaa tõatba, sẽn kẽed ne nin-bɛdã, sẽn na n kɩt tɩ nin-bɛdã paam n bãng bũmb wʋsg sẽn kẽed ne Brazile. Rẽ poore, neb n be sẽn sakd a sẽn yaa to-to rũndã-rũndã wã, sẽn yaa to-to n toeemd wakat fãa n zemsd ne rũndã-rũndã yɛl la sẽn yit kɩba-kɩtbã nengẽ wã. Kibs-kãngã buud kɩtdame tɩ Brezil nebã tõe n paam n bãng bũmb nins sẽn maand Burkĩna Faso rũndã-rũndã wã. Bãngr-gomdã pʋgẽ, yaa tẽn-bõoneg nins sẽn tar neb wʋsg n paas tɩ b lebg-b sõma wã, wala Rio de Janeiro, la b get-a-la wa bũmb sẽn pa le tar yõod ye.[6]

B ninga nag-bi-kãsengã ro-kãsengẽ wã, bala wakat kãng tɩ b ra get-a lame tɩ yaa rũms sẽn tar yõod wʋsg laog wɛɛngẽ, b sẽn da tũnugd ne-a n koodẽ wã yĩnga. B ra nong n kẽesda b toog koloni rãmb vɩɩm pʋgẽ me, bala b ra nong n maanda zũins la b tãood nag-bi. B tẽedame tɩ yaa Portiigaal zags nins sẽn da yaa nin-bɛdã n pʋɩ-a, bala b tõe n yãame tɩ b sẽn da maand yɛl sẽn wõnd woto Portiigale wã sɩng n yɩɩ tao-tao wʋsgo.

B sã n na n lebg gom-bil ning sẽn yaa "bumba m boogã" tɩ "yiis m boogã" b tõe n yeelame tɩ "yiis m boogã".[7]

Bumba meu boi sẽn be Maranhão[edit | edit source]

"Miolo do boi", man responsible for the evolutions and choreography of the ox, in Maranhão. This is the miolo of Boi da Maioba (Ox of Maioba)

Bumba-meu-boi sull sẽn ta koabg n be Maranhão soolmẽ wã, tɩ b welgd-b ne gom-biis wʋsgo. B fãa sẽn gomd to-to wã yaa toor-toore, tɩ b sẽn yeelgd to-to wã pukd b futã pʋgẽ, b sẽn yãkd b sẽn na n yɩɩnd to-to wã pʋgẽ, b sẽn na n yɩɩnd to-to wã pʋgẽ, la b sẽn na n yɩɩnd to-to wã pʋgẽ. Sotaques wã yaa: matraca, zabumba, orquestra, sẽn yit Baixada Maranhense, la costa de mão, sẽn pukd sẽn yɩɩd fãa sigr kiuugã pʋgẽ, Festas Juninas pʋgẽ, zĩis b sẽn boond tɩ Arraiais.[8]

A tara neb wʋsg sẽn yaa wa pʋʋgã soab (amo bɩ a zu-soaba), a Pai Francisco (vaqueiro, bɩ koabg bɩ yamb), a pag a Catirina, koabg-rãmba (vaqueiros), índios, índias la caboclos (tẽn-biisi), nag-bi la cazumbás. Bãngr-gomdã tẽegda tõnd tẽnga sẽn da yaa to-to la sẽn da yaa to-to ne tõnd nin-buiidã la ne tõnd arzɛkã wakatẽ wã, sẽn kẽed ne tẽn-gãonga, rũmsã wubr la yembdo, sẽn kẽed ne Erop, Afirik la tẽn-zẽmsã nin-tũudba.[8]

Maranhão sull ning sẽn tar yʋʋr n yɩɩdã yaa: Boi de Maracanã, Boi da Maioba la Boi da Pindoba (sotaque matraca); Boi de São Simão, Boi de Nina Rodrigues, Boi de Axixá, Boi de Morros, Boi de Rosário, Boi Brilho da Ilha la Boi Novilho Branco (sotaque orkestra); Boi de Leonardo, Boi de Vila Passos, Boi da Deus em, Boi Unidos Fé Venceremos la Boi de Guimarães (sotaque zabumba). Boi União da Baixada, Boi de Pindaré, Boi Unidos de Santa Fé la Boi Penalva do Bairro de Fátima (sotaque de Baixada); Boi Rama Santa, Boi Brilho da Sociedade, Boi Soledade la Boi Brilho da Areia Branca (sotaque costa de mão).[8]

Bumba-meu-boi wã yaa b sẽn waoogd São João, São Pedro la São Marçal sẽn yaa nin-sõamy wã, la yaa bũmb ning sẽn tar yõod n yɩɩdã sẽn wilgd nebã tɩ b yaa nin-tũusdsã sẽn be tẽn-kãng pʋgẽ wã. A Pɩɛɛr la a Marsal kibsã yaa kibs ning sẽn na n kɩt tɩ b wa baas n maan kibs nins sẽn boond tɩ Festas Juninasã. A Zezi Kirist kibsã sasa A Pɩɛɛr (29/06), neb kʋʋng n kẽng St. A Pɩɛɛr roogã n na n pʋʋs a Zeova bark a sẽn maan sigr kiuugã sasa. São Marçal kibsã (St. Martial, 30/06), b tara bumba meu boi a yiib b sẽn boond tɩ matraca (bõn-bõoneg a yiib b sẽn wẽ ne taab sẽn na n kɩt tɩ b yɩɩlã yɩ sõma) sẽn be São Luís, sẽn yaa Maranhão na-tẽngã, João Paulo babgẽ.[8]

Maranhão wã reem a taab yaa: Cacuriá la Tambor de Crioula. Bumba meu boi sẽn be Marañão wã sẽn be rũndã-rũndã wã pa togsd 'auto' wã kibar fãa ye, b ledga-a-la ne kɩbar sẽn yɩ nana, n paas yɩɩla ("toadas") la saoodã.[8][9]

Kibarã[edit | edit source]

Drums being heated for presentations

Bumba Meu Boi kɩbarã baoob yaa bũmb sẽn pa tõe, bala kɩbarã pa wõnd a taab buud toor-toor pʋsẽ. La sẽn yɩɩd fãa, yɩɩlã na n yɩɩ wa sẽn pʋgdã: B sɩngda yɩɩllã ne yɩɩl-yɩɩndbã sẽn yɩɩnd yɩɩl wʋsg sẽn yaa toor ne Bumba Meu Boi. Naoor wʋsgo, ned ning sẽn dengd n kẽed roogã yaa Cavalo Marinho (bɩ Amo, sẽn yaa pʋʋgã soab), n yer fut sẽn kɩtd tɩ wõnd a zaooda wed-moaag zugu. A reemda nebã ne reem sẽn tar reem hal tɩ yɩɩl-gʋlsdã wa togs tɩ nin-kãsems n na n kẽ, wala makre, we-rũng yʋʋr sẽn boond t'a Mateus (bɩ a Pai Francisco), sẽn tõe n da tar we-rũng a to yʋʋr sẽn boond t'a Birico. Pag sẽn tʋte sẽn boond t'a Catirina nong n kẽeda ne Cowboys- rãmbã. Yaa rao n get-a, sẽn yaa wa wakat fãa yaa woto ne pagbã fãa sẽn get rolbã. A Catirina sẽn wa n tãood ne b taabã, a yeelame t'a rat n dɩta nag-bi bɩ nag-bi menga, bala a yɛɛsdame t'a bi-puglã na n kiime, wall wakat ninga a rog n pa tõe n maan woto ye. Kibarã wilgda a Mateus (bɩ a Pai Francisco) sẽn yi n na n tɩ bao nag-bi. A tara reem wʋsg ne neb a taab wala gãndaoogo la bõangã. B sã n na n togs yel-bũndã toore, b yetame tɩ yaa tẽn-kãng la bõangã so, la tɩ b pa segd n maan so-toak n tɩ bao-a ye.

Rẽ poore, bõangã kẽe roogẽ wã, tɩ kɛlgdbã zẽk b koees n pẽge, bala rẽ la b sẽn nong n yɩɩd fãa. Yẽ tõe n maana bũmb toor-toor sẽn na yɩl tɩ b bãng a sẽn yaa a soaba, tɩ b nong n boond-a tɩ "Lundu". Rẽ poore, b kʋʋ nagã, tɩ kɛlgdbã sũur sãam la b yãbe. Naoor wʋsgo, b kʋʋd-a lame, a sẽn wa n zabd ne koabg-rãmbã, ne Catirina, la ne neb nins sẽn be be wã yĩnga, bɩ a sẽn wa n maan woto wã yĩnga. Rẽ poore, b yɩɩla yɩɩl n na n wilg b sũ-sãang ning b sẽn tar nag-kãng kũumã yĩnga. Rẽ poore, a Mateus kẽesa nag-kãng zelemd n kõ a Catirina. Sẽn pʋgde, a Cavalo Marinho (sẽn yaa Amo, sẽn yaa koaadgã soab) leb n kẽeme n dat tɩ b yõk ned ning sẽn kʋ nagã, bala a yaa rũms sẽn tar yõod wʋsg koaadgã pʋgẽ. A leb n kosa logtoɛɛmbã (sẽn yaa tẽn-gãoneg logtoɛɛmbã, sẽn boond tɩ pajés wã, sẽn be Maranhão wã) tɩ b mak n kɩt tɩ nagã leb n vʋʋge. Sẽn deng tɩ logtoɛɛmbã ta wã, maan-kʋʋd n wa n na n ning nagã barka, la a kẽ kãadem ne a Mateus la a Catirina. La yel-kãngã toeema hal wʋsgo: logtoɛɛmb a yembr bɩ a yiib tõe n waame, n na n mak bũmb toor-toor sẽn na yɩl n fãag nagã. B mi n mi n mikame tɩ b sãnda me watame n na n tɩ yã we-rãmba. Neb nins fãa sẽn dat n kogl nagã, nebã na n yaal-b lame. Maranhão wã, b sã n wa bool nin-buiid nins sẽn yaa tɩpdbã (pajés) tɩ b wa fãag nag-bi wã, la b sã n wa

Bõn-naandgã: Bõn-naandgã nong n bee zĩig ning b sẽn boond t'a "Bõn-naandgã" n be zĩig ning b sẽn boond tɩ "Zĩigã" wã. Bãngr-gomdã pʋgẽ, yɩɩl-bɛd la yɩɩl-bɛd n be. Maranhão wã, b leb n tara matracas, maracás, pandeirão, pandeiros la tambor onça la zabumbas (drum buud toor-toor). [10]

B sẽn boond tɩ chorusã: Yaa sull ning sẽn be reema pʋgẽ wã, la b sẽn boond tɩ chorusã, yaa sull ning sẽn wilgd nebã b sẽn segd n zĩnd to-to reema pʋgẽ. B sẽn boond tɩ "Chorus" wã pʋgẽ wã, yɩɩl-gʋlsdã ne yɩɩl-gʋlsdã yaa gitaar-yendb sẽn tar pãng la b reemdã sẽn yaa tao-tao wã sẽn tar yõod wʋsg ne reemã sẽn yaa to-to wã. Sẽn paase, yaa bãmb n na n maan yɩɩl-paalsã sẽn na n tũ ne bũmb nins sẽn be mizikã pʋgẽ wã, la neb nins sẽn be be wã. [10]

Amo: Maranhão wã, a makda pʋʋgã soab tʋʋma, n get sullã yelle, n tũnugd ne wiis la maracá (soabã maracá) n yɩɩnd toadas-kãsemsã.[8]

Cavalo Marinho: Pernambuco wã, yaa yẽ n yaa nin-kãseng ning sẽn tar pãng n yɩɩdã, la pipi soab sẽn ta zĩigã. A yaa nin-pɛɛlga, sẽn wilgd t'a yaa Portiigaal neda, la a yera koom-koglg kapitẽer fuugu, n paas fu-roog sẽn tar neerem la sãnem sẽn gãneg a zugu. Sẽn paase, a ra tara fut sẽn tar mog-miuugu, n da gãneg a yãoog zugu, la a ra tara naam pugl sẽn maan ne sebre, tɩ b ning nin-gɛtb la gãn-gɛtb a taab a zugu. Sẽn paase, b yãame t'a zãada sʋʋga, la b paas bũmb a fuugã pʋgẽ, n kɩt t'a wõnda wa a zaooda wed-moosgo.[10]

Vaqueiros (rũm-kɩɩmba): Nin-kãensã yaa a Mateus (bɩ a Pai Francisco, Maranhão), la naoor wʋsgo a Birico bɩ a Sebastião. Tõeeme me tɩ neb a taab me n be, la b pa tar yõod ye. B tʋʋmd sẽn be wã yaa tɩ b yɩ reem-dãmb sẽn tar pãnga, sẽn sakd a Cavalo Marinho noyã, la b segd n kɩtame tɩ kɛlgdbã lagem taab n laad la b tãood sõma. Vaqueiros wã nong n yaalda sẽn tar-b tõogã sẽn yaa Cavalo Marinho wã, Doktɛɛrã, maan-kʋʋdã, la Capitão do Mato (polisã). Sẽn na n baase, a Mateus ra nong n tara fɩtl-dãmb wʋsg sẽn gãe a futã zugu, la a Birico ra wae n ningda fɩtl-dãmb a nusẽ, tɩ b yiibã fãa zãad pãbdo.[10]

Indios, Indias la caboclos (buudã neb): b tara tʋʋmde n na n yã la b yõk a Pai Francisco. B sẽn wilg bumba meu boi wã sẽn yit Maranhão wã, b sẽn yeelg b futã la b sẽn maandã kɩtame tɩ b tõe n yã bũmb sẽn be yamleoogo. Kẽer sulli, sẽn yɩɩd fãa Sotaque de Matraca, tara caboclo, bɩ caboclo de Pena (bũud), sẽn yaa bumba meu boi futã sẽn yaa kãseng n yɩɩdã. Caboclos de fita wã yaa neb sẽn tar fu-rãmb sẽn tar ribs sẽn tar farã, la b lagemda taab ne we-rũng-rãmbã wakat ning b sẽn maand kibsã.[8]

A Catirina: Wala pagbã fãa sẽn be Bumba Meu Boi pʋgẽ wã, yaa rao n get-a, sẽn yaa nin-sabls la pag sẽn yaa nin-toaaga. A leb n tara pʋga, la a yaa a Pai Francisco/Mateus zu-soben-poaka. A leb n yaa ned sẽn be sũ-sãang pʋgẽ, n mi n maand Samba. A tara yõod wʋsg kibarã pʋgẽ, bala yaa yẽ n kosd tɩ b wa kõ-a nag-raoogã t'a wa kõ-a a zelemdã. Wakat-wakate, pag a to n be ne a Catirina, t'a yʋʋr boondẽ t'a Dona Joana. A leb n yaa pag sẽn yaa nin-bõoneg sẽn be nin-wobg pʋgẽ, sẽn nong n tar yãadb sẽn tar sũ-noog wʋsgo.[10]

A Pai Francisco, a Chico bɩ a Mateus: A Catirina sɩdã, a vaqueiro wã, ra yera fut sẽn yaa nana. A tʋʋmd yaa a sẽn na n kɩt tɩ kɛlgdbã lagem taab n laadẽ wã.[8]

Typical costume for the bull character

Yẽ yaa rao a yembr bɩ a yiib sẽn be zĩig b sẽn maand ne bãn-dãmb n ning fu-rɩtg sẽn tar farã, wala wala vɛlvetã. A zugã tõe n yɩɩ nag-zug sẽn yaa wa nag-zug sẽn yaa wa nag-zug sẽn yaa wa nag-zug sẽn tar bõn-naands wʋsgo, wall bõn-naands sẽn tar bõn-naands wʋsgo. Yaa nag-raoogã n tar pãn-tusdg ning sẽn yɩɩd nebã zutu, la a kũumã la a vʋʋgrã n yaa drama wã bõn-datl-kãsenga. Maranhão wã, b boond-a lame tɩ Miolo sẽn yaa ned ning sẽn get nag-taabã bɩtgã la a sẽn maand-a wã yelle.

Kapitão do Mato: Yaa rao sẽn yaa zab-n-taag sẽn yer sodaar fuug sẽn makd pãn-soaadbã bɩ polɩɩsã. Neb nins sẽn da be be wã ra laad-a-la wʋsgo.[10]

Maan-kʋʋdã: Yaa rao sẽn yeelg fu-neeba, sẽn nong n tar tũudmã bõn-makr a to a zugu, wala makre, da-pɩk bɩ a Maari sẽn yaa a Zezi ma wã. A waame n na n ning boollã sẽn ki wã barka, la b kẽe kãadem ne a Mateus la a Catirina. Wala neb nins fãa sẽn tar naam la naam zĩ-kãnga, neb wʋsg sẽn be be wã la neb a taab sẽn be koom-koglgã pʋgẽ wã laad-a-la wʋsgo.[10]

Doktɛɛrã: Yaa rao a yembr bɩ rap wʋsg sẽn tar fut sẽn yaa sõma n maandã n maandã. A sẽn maan to-to n na n kogl nagã vɩɩm nong n yaa yalemdo, tɩ neb kʋʋngã ra yaand-a. Maranhão, nin-buiid sẽn yaa tɩtbã, sẽn boond tɩ pajés, makdame n na n vʋʋg nagã.[10]

B sã n na n lebg-a tɩ kaoos n paase, a Mateus (bɩ a Chico bɩ a Pai Francisco) ne a Birico sẽn wa n na n tɩ bao bõangã, naoor wʋsgo, yaa nin-kãensã a yiib bɩ a tãab la b yãt-yã:

Burinha bɩ Zabelinha: Yaa pag sẽn pa tar yamleoog sẽn zao bõang n dat n noog kɛlgdbã sũuri, n tãood tap tap ne yãgb wʋsgo. Baa ne a weefã sẽn yaa sõma wã, b ratame t'a wõneg bũmb sẽn pa zems ne Biiblã. 10]

Woman dressed as índia of bumba meu boi.

Gigante: Yaa rao sẽn yeelg zũnd-zũnd sẽn maan ne kalbasã, n tar noor sẽn yaa kãsenga, ne zũnd la nin sẽn makd zũnd-zũnda. A leb n zãada gãndg sẽn yaa gãndaoog n zombd wed-moaag (sẽn wõnd a Cavalo Marinho). B sẽn boond tʋʋm kãnga wã yaa b sẽn boond tɩ "acrobatic dance" wã, yɩɩl sẽn wõnd kũum yãbre, la weoogã rãamde.[10]

Kaboklinha: Rao n maand wa Amerindi bi-pugl sẽn yer fut sẽn maan ne piisi, la a zombd bʋʋga. Naoor wʋsgo, a na n basa bʋʋgã n kʋ-a ne sʋʋga.[10]

Ema: Yaa bõn-yɩgdg sẽn yaa toor fasɩ, bi-ribl sẽn da zɩs ne gãag sẽn pid ne zũud n kẽnd wa bõn-yɩgdga, n wẽed a nusã ne pãng wʋsgo. A rat n yɩɩ wa yalemdo.[10]

Babau: yaa rũng sẽn be rabeem wʋsgo, ned sẽn be gãong zug n wẽed a nao wã ne wed-moosã.[10]

Mutuca  ⁇  sẽn be Maranhão wã, yaa bãmb n pʋɩt cachaça wã ne ned ning fãa sẽn da na n maan we-n-piisã tɩ b ra gũs m bumba meu boi wã we-n-piisã sasa ye. [8]

Cazumbá: Maranhão, yaa nin-yend sẽn pid ne vãad sẽn yaa vãad n ningd nen-kɛglem. B sã n bool-a bɩ b sã n wa bool-a t'a wa, a pa na n sak n deeg tɩ b bool-a lame, wall a sã n wa ka bool-a t'a wa, a na n maana wagdemd n fãag nag-a wã. [10]

Ges-y me[edit | edit source]

  • Boi (bãngr-gomde)
  • Parintins Folklore Festivalã
  • Bãasil karnavalã

Sebtiise[edit | edit source]

  1. http://www.maria-brazil.org/bumbameuboi.htm
  2. https://books.google.com/books?id=Xb2ibVAXO9sC&q=bumba+meu+boi&pg=PA340
  3. http://www.carnaval.com/boibumba/
  4. http://www.unesco.org/new/pt/brasilia/about-this-office/single-view/news/bumba_meu_boi_from_brazil_is_now_an_intangible_cultural_heri/
  5. https://www.jstor.org/stable/43561173
  6. https://doi.org/10.1111%2Fj.1540-5931.2012.00963.x
  7. http://socialsciences.scielo.org/pdf/s_mana/v2nse/scs_a02.pdf
  8. 8.0 8.1 8.2 8.3 8.4 8.5 8.6 8.7 8.8 https://web.archive.org/web/20190101112426/http://bumba-meu-boi.info/bumba-meu-boi-do-maranhao.html
  9. https://web.archive.org/web/20180701031136/http://portal.iphan.gov.br/pagina/detalhes/80/
  10. 10.00 10.01 10.02 10.03 10.04 10.05 10.06 10.07 10.08 10.09 10.10 10.11 10.12 https://doi.org/10.2307%2F1145147