Wp/mfa/Lokcing

Lokcing ni sjenih saté hok wak dari ikae. Makaenae ni ssoho di pata timó, skalo nyo nnègo di tepi jalae dokpóng orae jajo atah mutó. Baehae nok wak lokcing ni ikae nga kanji ubi. Baehae-baehae ning pulok nyo nnguli jjadi bola srupo woh guli. Lokcing ni buléh nyo makae sajo-sajo, tapi gak koho sedak kalu nyo ppanggae dokpóng bbaka nok buwi baung sedak. Nok makae lokcing ni keno lekak nga ccolẽk hok manih atawo pedah nok buwi jliro.[1]
Asa-usó
[edit | edit source]Lokcing ni asa dari beloh slatae Siyae.[1] Namo lokcing ambék dari pekatoae kècèk Siyae: ลูกชิ้นปลา[2] (sebóktae kók AFA: [lûːk tɕʰín plaː]) hok buwi makno bebola baka. Makaenae unik dari Siyae ini ado jjuwa bbeloh negeri-negeri hok ssakak nga Siyae; ado doh di Klatae, tapi gak mulo ado bbeloh Prelih nga Kedoh dae koho rama orae nok bbeli lokcing ni.[3]
Baehae-baehae
[edit | edit source]Baehae asah nok buwak lokcing ni: ikae hok kisa sapa lè'ik nga kanji ubi.[1] Ikae jugo buléh gati nga dagéng, ayae, ketae atawo udae, kih lokcing ni koho kkembae jjadi banyok jenih. Garae póng buléh jugok kalu nok tamboh.[3]
Caro buwak
[edit | edit source]Isi ikae keno kisa dulu sapa lè'ik, sbelóng nyo uli nga kanji ubi. Habih uli, baehae-baehae lokcing sak ni nyo wak bbetók bebola bulak, pi gak buléh jugok bbetók mmugo laéng. Pah tu, nyo jolok nga lidi pah nyo bbaka atah baro api. Kalu ikók caro tradisi gak bbaka atah arae, llo ni lokcing ado mèsèng bbaka sdiri hok guno dapó gèh atapong dapó lèkterik.[3]
Ruju'ae
[edit | edit source]- 1 2 3 "Apa itu Lokcing?". Sate Ikan (Lokcing). 6 Bulae Duwo Belah 2017. Nyo capa ttiko 20 Bulae Satu 2025.
{{cite web}}: Check date values in:|access-date=and|date=(petulóngae) - ↑ ลูกชิ้นปลา ni baru betol..
- 1 2 3 R Intan Sufida (20 Bulae Lapae 2012). "Sejarah LokChing (Sate Ikan)". LokChing Sate Ikan. Nyo capa ttiko 20 Bulae Satu 2025.
{{cite web}}: Check date values in:|access-date=and|date=(petulóngae)