Wp/kzp/Ota
Ota boḷinia ito soomahaluuko nonggomai hagia Homo sapiens, ku boḷinia "mahaluuko ku mopani" ko duaḷomo aparu Latino. Ota ito mahaluuko ku moḷako tibo diaa tioḷo. Ota oḷuo ontakia mopani, ku pinopake kui mogoparu, mokoboḷi gogoḷaa, gu nanamo. Kaa ontakia ku mopani, ota dio mopake ḷimania kui moḷako, bee ota mopake ḷimania kui mopake pakakaso. Kaa ito haaḷo dio mososengga ota tibo mahaluuko ibonia. Boina-ina, adu oḷuo 7 miliyaaru ota sumumuḷo ko palaaneto Vuta.
Asaaḷia Ota
[edit | edit source]Ota ito sumuvu ko duaḷomo jiniso binatango mosusu, ku boḷinia ota ku bibo mosusu bo moposusu kei anakota. Ota mudereengo oḷuo skitar 300.000 sambe 200.000 taungo ku noona ko Apurika Timuho. Bo keito ota moḷako gu motoḷipu ko soohuoru bonua.
Sajara Ota
[edit | edit source]- Pobasapa numa: Sajara Ota
Poḷoḷipua i Ota
[edit | edit source]Ku ngane-nganenia, ota motoḷipu ko tambato ku oḷuo mohuo saḷugu gu sumberu alamo ku ibonia. Agu du nodapa tambato ku mopia ito, ota turuuso motoḷipu keito sambe noboḷi desa. Bo agu ota ko duaḷomia turuuso dumugungo, desa ito mopodokaḷo moboḷi kota. Ota kabanyakan motoḷipu ko bonua Asia (61%), bo ota saaria motoḷipu ko bonua Amerika (14%), Apurika (14%), Eropa (11%), gu Oseania (0,5%).
Botanga ni Ota
[edit | edit source]- Pobasapa numa: Botanga ni Ota
Botanga ni ota ito mongohuo hohaginia, sabaapo musuti moohi ... depe turunan dan lingkungan skitar, bee rata-rata ota ku nodokaḷo ito panggatonia kania 172 cm agu ḷoḷaki gu 158 cm agu bibo. Rata-rata ota ku nodokaḷo ito bugotia 70-83 kg agu ḷoḷaki gu 54-64 kg agu bibo.
Ko botanga ni ota oḷuo vuvuḷo ko uḷu, ko ḷingoḷe, ko tioḷo, gu ko ihoko, agu ko ota ku nodokaḷo oḷuo numa ko sinayuo. Vuvuḷia ota ito oḷuo mongohuo hohaginia, oḷuo ko moitomo, mosakalaato, mopuha agu modohagu, bee ko tembo du noigoha, vuvuḷia ota moboḷi kuluuria moboḷi ubo (moputiho).
Kuḷitia ota ito mongohuo hohaginia numa, oḷuo onggo mai moḷipuha sambe mosakalaato moliitomo. Ini sibaapia ko duaḷomia kuḷitia ota oḷuo soojaato kuluuru (ku deitia melanin) ku moboḷi pinojadi kuluuria kuḷito mojadi moḷiitomo agu ota mobiasa ko sibubo onu, kaa kuḷitota dio morusa kei tihango ungu. Tihango ungu ini mobahaya agu mongohuo sumuvu kuḷito, kaa moboḷi kanggero kuḷito ko ota. Kaa ito ko daera ku mongohuo tihangia onu, kuḷitia ota musiti noboḷi jadi ḷebee moḷiitomo. Bo ko daera ku dio mohuo tihangia onu, kuḷitia ota jadi ḷebee moḷiputiho sibaapo kuluurito ḷebee pia agu moserapo tihangia onu ku mongoisiko kei mongoḷimuto pitamino D.
Ota rata-rata musiti motiugu 7 sambe 8 jaamo, bee agu numa mongoisiko rata-rata musiti motiugu 9 sambe 10 jaamo sooonu. Agu tiugia dio nosuku, botangania moboḷi dio mosehato bo nomuda mopana-panaso.