Wp/dtp/Pakistan

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | dtp
Wp > dtp > Pakistan

Script error: No such module "Wp/dtp/About". Script error: No such module "Wp/dtp/Protection banner". Template:Wp/dtp/Use Pakistani English

Islamic Republic of Pakistan
Motto: Īmān, Ittihād, Nazam
Template:Wp/dtp/Nastaliq
"Faith, Unity, Discipline"[2]
Anthem: Qaumī Tarānah
Template:Wp/dtp/Nastaliq
"The National Anthem"
Land controlled by Pakistan shown in dark green; land claimed but not controlled shown in light green
Land controlled by Pakistan shown in dark green; land claimed but not controlled shown in light green
CapitalIslamabad
33°41′30″N 73°03′00″E / 33.69167°N 73.05000°E / 33.69167; 73.05000
Largest cityKarachi
24°51′36″N 67°00′36″E / 24.86000°N 67.01000°E / 24.86000; 67.01000
Official languages
Native languagesOver 77 languages[4]
Religion
Template:Wp/dtp/Ublist
Demonym(s)Pakistani
GovernmentFederal Islamic parliamentary republic
• President
Asif Ali Zardari
Shehbaz Sharif
Yusuf Raza Gilani
Ayaz Sadiq
Qazi Faez Isa
LegislatureParliament
Senate
National Assembly
Independence 
23 Gomot 1940
14 Magus 1947
• Republic
23 Gomot 1956
8 Momuhau 1958
16 Momuhau 1971
14 Magus 1973
Area
• Total
881,913 km2 (340,509 sq mi)[lower-alpha 2][6] (33rd)
• Water (%)
2.86
Population
• 2023 census
Neutral increase 241,499,431[lower-alpha 3] (5th)
• Density
273.8/km2 (709.1/sq mi) (56th)
GDP (PPP)2024 estimate
• Total
Increase $1.643 trillion[8] (24th)
• Per capita
Increase $6,955[8] (137th)
GDP (nominal)2023 estimate
• Total
Decrease $338.237 billion[8] (43rd)
• Per capita
Decrease $1,461[8] (158th)
Gini (2018)Template:DecreasePositive 29.6[9]
low
HDI (2022)Increase 0.540[9]
low · 164th
CurrencyPakistani rupee (₨) (PKR)
Time zoneUTC+05:00 (PKT)
DST is not observed.
Date format
Driving sideleft[10]
Calling code+92
ISO 3166 codePK
Internet TLD

Republik Islam Pakistan toi ko' lobi oitutunan sabaagi Pakistan (Urdu : اسلامی جمہوریۂ پاکستان), nopo nga iso pogun ii poingion id Asia Kabaatan. Pogun diti nopo nga haro rulud disan rahat 1,046 kilometer (650 batu) id Rahat Arab id kabaatan, om miwolit do Afghanistan om Iran id kotonobon, India id kosilahon om Chinan id kosilahon rahat tosodu.

Kogumuan mogigion id Pakistan nopo nga Muslim Sunni. Pakistan nopo nga iso pogun koonom miampai mogigion id bobos togumu id pomogunan om pogun koduo ii haro mogigion ii kiugama Islam id bobos togumu id pomogunan kahapas do Indonesia.

Id kopio nopo nga Pakistan soboogian do India om nabaagi kumaa Pakistan Kotonobon om Pakistan kosilahon, id timpu di baino oilaan sabaagi Bangladesh.

Pakistan nopo nga koumbal pinorinta do British om nokosiliu do sobogiaan mantad India British ii poinglongkod od Delhi. Koiyonon tamadun douluMohenjo Daro ii poingion id Lemah Indus, Pakistan. Lemabangan diti nopo nga koumbal do pinorinta ahod Parsi om Greek. Kinoiyonon Pakistan kahapas dii nopo nga pinorinta do ahod Arab, Turki, Baloch om Mongol

Etimologi[edit | edit source]

Pakistan nopo nga pongonibaan mantad boros Punjab, Afghan, Kashmir, Islamabad, Sindh om Balochistan. Istilah diti nokotimpuun do pinointutun ontok 1934 mantad Choudhary Rahmat Ali id risalah 'Now or Never'. Pogulu noilaan sabaagi Dominion of Pakistan ontok toun 1947. Kaawagu nosimbanan kumaa Republik Islam Pakistan ontok 1956. Pimato i noruhangan id akronim dii montok poposonong kopomolombusan.

Sajara[edit | edit source]

Piipiro mananganu koumbal do momorinta watas diti. Ahod manganu dii kohimpit do Harappa, Parsi, Yunani, Saka, Parthia, Kushan, White Hun, Arab, Turki om Mughal.

Sajara pogulu

Lembangan Indus koumbal do nabaagi kumaa piipiro kalajaan purba, poingamung nogi Mehrgarh, iso kakadayan purba osopung do noilaan, om Tamadun Lembah Indus id Harappa om Mohenjo-daro.

Tamadun Lembah Indus naraag ontoh pintangaan alaf koduo SM om notonudan do Tamadun Vedik ii dumimpot soboogian tagayo dataran Indo-Ganges.

Id sorili ohotusan ko limo gisom koturu Masihi, Dinasti Rai mantad Sindh monorupu do kinoiyonon diti. Dinasti Buddha tohuri ii minonorupu do kinoiyonon diti nopo nga Empayar Pala ii minomorinta do kinoiyonon diti om koibutan India om Bangladesh moden masaan pomorintaan Dharmapala om Devapala. Sindh nopo nga nongoi di Muhammad ibn Qasim ontok 711 M om nokosilu titik kotimpuunan zaman Islam id Pakistan.

Sukuon[edit | edit source]

  1. Minahan 2009.
  2. Kopka 2011.
  3. Ayres 2009.
  4. Ethnologue 2022.
  5. James 2022.
  6. Bhandari 2022.
  7. PBS 2023.
  8. 8.0 8.1 8.2 8.3 IMF 2024.
  9. 9.0 9.1 IMF 2023.
  10. Haleem 2013.


Cite error: <ref> tags exist for a group named "lower-alpha", but no corresponding <references group="lower-alpha"/> tag was found