Wp/dtp/Nocturne

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | dtp
Wp > dtp > Nocturne

Nocturne nopo nga iso ponupuan muzik i nowonsoi poingimpou do kaantakan timpu totuong.

Nocturne in G Minor, Op.15, No.3 i nowonsoi di Frederic Chopin. Kopomoinan momoguno " Languido e rubato", slow tempo om subdued dynamics i nowonsoi tumanud kowoowoyoon Nocturne.

Sajara[edit | edit source]

Istilah nopo do nocturne (naanu mantad boros French i kirati do totuong) [1] om pinoaplikasi id pieces do muzik ontok abad ko-18. Oubasan nopo nga pomoinon iti muzik ontok abaabayaan miagal do evening party. Muzik diti miagal kikonsep do momoguno paired horns i minog haro kopomogunoon tuunion strings do muzik ponong pogun Itali i lohoon do notturno om haro o roromu uhu miagal ko Notturno in D, K 286 i noonsoi tumanud do konsep four lightly echoing i nowonsoi di Wolfgang Madeus Mozart. Haro nogi o versi nocturne maya disio i kiuhu Serenata Notturna, K 239. Montok nopo uhu muzik do Serenade au nowonsoi poingimpo konsep do kaantakan totuong nga milo do pomoinon tintod abaabayaan timpu totuong. Kopisuayan do Notturno om Serenade milo okito maya timpu kopomoinan i muzik tintod ababayaan totuong. Poomitanan nopo nga kotimpuunon kopomoinan antakan do jaam 9 totuong om pomupus do ababayan muzik dii pomoinon antakan jam ko 11 totuong.


Gura kopomoinan do muzik diti nopo nga tumanud do single-movement character piece i pomoinon id waya do solo piano. Nakaralad o muzik diti kumaa sompogunan id abad ko-19. Nocturne di kumoiso i kotimpuunon nowonsoi di composer tulun Irish i ointutunan sabaagi John Field. Isio nogi nga ointutunan nogi sabaagi the father of the romantic noturne i poposangkai do kowoowoyoon rolou di olumis toi ko komoyon do Cantabile melody id waya arpeggiated  miampai ompoton di tuunion gitar. Sundung po i, muzik di loobi ointutunan nopo nga nowonsoi di Frederic Chopin ko’ muzik i nowonsoi di John Field. I Chopin nopo nokopomonsoi do 21 kawo versi muzik nocturne. Suai ko iri, haro nogi o composer suai i nokoimbulai minomonsoi do versi nocturne diti miagal ko’ i Gabriel Faure’ , Alexander Scriabin, Erik Sate (1919), Francis Poulenc (1929) om nogi i Peter Sculthorpe. Gura’ do uhu muzik The Night’s Music (Musiques nocturnes in French) maya Out of Doors (1926) momoguno do konsep solo piano om iti nopo nga  i nowonsoi di Bela Bartok poposangkai do kopiagalan tuni di posorili (natures). Haro o roromu quiet, eerie, blurred cluster chords om kopiagalan do tuni tombolog om tayam suai miampai do woyo rolou toi ko melody di siiso. I Lowell Lierbemann songulun composer mantad pogun Amerika minomonsoi do 11 Nocturnes montok no do tuunion piano id versi do No. 6 om pomoinon id waya Orchestra. Composer suai i nokoumbal minomonsoi versi Nocturne ontok abad ko-20 ointutunan nogi sabaagi Michael Glenn Williams , Samuel Barber om Robert Helps.


Poomitanan suai i koumbal minomonsoi do Nocturne kohompit  do incidental music di Felix Mendelssonhn id ababayaan  A Midsummer Night’s Dream ontok toun 1848, i pomoinon di orchestra. Maya di Claude Debussy minomonsoi do Nocturne the set of three montok orchestra om tinimungan tondu mononondig (choir) id waya do solo piano. Suai ko iri, I Dmitri Shostakovich nopo minomonsoi do Nocturne i kiuhu Violin Concerto No. 1 id toun 1948.   I Eric Satie songulun composer French minomonsoi do  5 series i Nocturnes nga misuai mantad di noonsoi di Field om Chopin . Ontok toun 1958, i Benjamin Britten minomonsoi do Nocturne montok do tenor, Seven Obbligato instruments om strings. Minomonsoi nogi isio do Serenade i kiuhu Serenade for tenor, Horn and Strings id toun 1943.


Montok dii, oubasan Nocturne nopo diti ointutunan maya konsep dau di popotosol do  kotoronongon, expressive om lyrical miampai do gloomy. Sundung po i, iti Nocturne nogi nga misimban-simban o mood kopomoinan dau. Poomitanan versi dii maya di Karol Syzmanowski, i uhu muzik dau Nocturne and Tarantella  (1915) om Symphonic Nocturne for Piano Alone (1977-78) i nowonsoi di Kaikhosru Shapurji Sorabji.

Sukuon[edit | edit source]

  1. "Nocturne Definition from the Free Merriam-webster Dictionary". Merriam-webster.com.