Wp/dtp/Denmark

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | dtp
Wp > dtp > Denmark

Page Template:Wp/dtp/Infobox political division/styles.css has no content.

Denmark
Danmark (Danish)
Anthem: Der er et yndigt land (Danish)
(English: "There is a lovely country")
National and royal anthem: Kong Christian stod ved højen mast (Danish)[N 1]
(English: "King Christian stood by the lofty mast")
Location of metropolitan Denmark (dark green) Location of the European Union (light green)
Sovereign stateKingdom of Denmark
Consolidationc. 8th centuryTemplate:Wp/dtp/Sfnp
Christianizationc. 965[2]
Constitutional Act5 June 1849
Faroese home rule24 March 1948
EEC accession1 January 1973
Greenlandic home rule1 May 1979
Capital
and largest city
Copenhagen
55°43′N 12°34′E / 55.717°N 12.567°E / 55.717; 12.567
Official languagesDanish
German[N 2]
Ethnic groups
(2020)
Template:Wp/dtp/Ublist
Religion
(2020)
Template:Wp/dtp/Ublist
Demonym(s)
GovernmentUnitary parliamentary constitutional monarchy
• Monarch
Frederik X
Mette Frederiksen
LegislatureFolketing
Area
• Total
43,094[3] km2 (16,639 sq mi) (130th)
• Water (%)
1.74[4]
Highest elevation170.86 m (560.56 ft)
Population
• February 2023 estimate
Neutral increase 5,935,619[5][N 3] (112th)
• Density
138.22/km2 (358.0/sq mi)
GDP (PPP)2023 estimate
• Total
Increase $441.754 billion[N 4][6] (52nd)
• Per capita
Increase $74,957[6] (10th)
GDP (nominal)2023 estimate
• Total
Increase $420.800 billion[N 4][6] (37th)
• Per capita
Increase $71,402[6] (9th)
Gini (2022)Negative increase 27.7[7]
low
HDI (2021)Increase 0.948[8]
very high · 6th
CurrencyDanish krone (kr.) (DKK)[N 5][minog do kisukuon]
Time zoneUTC+01:00 (CET)
 • Summer (DST)
UTC+02:00 (CEST)
Date formatdd/mm/yyyy
Mains electricity230 V–50 Hz
Driving sideright
Calling code+45
ISO 3166 codeDK
Internet TLD.dk[N 6]
Websitedenmark.dk

Denmark nopo nga pogun Nordik ii tokoro kopio. Poingiliu o pogun diti id semenanjung Scandinavia, ii nopo nga id utara Eropah. Denmark nopo nga misompadan do Rahat Baltik om Rahat Utara, miampai no kiwaa do semenanjung ii mioput miampai do Jerman om pulau-pulau tongokoro. Denmark nopo nga poingiliu id utara Jerman om Poland, timur laut Sweden om selatan Norway. Kaagu, Greenland om Pulau Faroe nopo nga minamadadi do raja Denmark sabaagi do luguan pogun (miagal id Australia, New Zealand om Kanada ii pinoposiliu do Ratu Britain sabaagi luguan pogun diolo), nga kiwaa hak montok momorinta do sondii-sondii.

Piisaan do karajaan Denmark nopo nga nokoimpuun ontok abad kumo-10 soira manarampas o Denmark do Rahat Baltik. Tuminilombus wagu o Denmark do manarampas Koisaan Kalmar ii pinaasas ontok do 1397. Koisaan diti nopupusan ontok 1523 soira do "nokoundaliu" kumaa do Sweden. Sundung do ingkaa, nga Denmark nopo nga poingkakal id koisaan di kumaa Norway gisom do nobubar ontok 1814. Suai ko ii, pinoinlaab nogi do Denmark o tana jajahan dau mantad piisaan diti gisom do Kopulauan Faroe om Greenland. Denmark nogi nga nokotungag mantad kalaan diolo id Perang Scleswig Koduo ii pinopoingkawas sunduan nasionalisme Denmark. Pinakakal diolo o taang neutral diolo id Perang Dunia Koiso. Ontok Ngiop 1940, suminaap o Jerman kumaa do Denmark. Kopongo kalantayan do Jerman, minogiigiyon iyolo id Denmark gisom do naala do Pihak Berikat ontok Mikat 1945. Denmark nogi nga pongeksport tagayo produk pomutanaman ontok pintangaan koduo abad kumo-19.

Porlombagaan Denmark nogi nga minanandatunturu do momupus monark mutlak tumimpuun do 1660 ontok do 6 Mahas 1849. Dinondo, raja Denmark i Ratu Margrethe II nopo nga pinopoindalan pomorintaan parlimen demokrasi. Parlimen Kabansaan om karajaan kilongkod id Copenhagen, ibu pogun om nogi bandar tagayo om longkod komersial gulu Denmark. Denmark nogi nga nosiliu do puru Piisaan Eropah ontok 1973 om minonimban do mato tusin krone kumaa euro. Suai ko ii, Denmark nogi puru nogi do NATO, Majlis Nordic, OECD, OSCE, om Pertubuhan Bangsa-Bangsa Bersatu.

Denmark nogi nga kitaraf koposion takawas om pogun ii kitaang osonong id aspek pondidikan, kolidasan, kobibasan awam, komakmuran om pombangunan koulunan. Pogun diti nga kitaang takawas nogi id mobiliti sosial. Denmark nopo nga pogun di kiharo per kapita takawas. Ontok toun 2014, Denmark nopo nga pogun pencen di tosonong kopio id pomogunan.

Etimologi[edit | edit source]

Etimologi Denmark nopo nga mantad do hogot "Danes" om "Denmark" ii popokito do Denmark sabaagi do karajaan di miiso. Pinopoimbulai iti do pisiwalan. Hogot diti nopo nga morujuk do "Dan" om morujuk do Dani toi ko' lundu kisajara, Dan om hogot pointopot - "mark" id dompok dau. Isu diti nopo nga nokorumit soira morujuk do tulun Dani id Scandinavia toi ko tiyonon suai id Eropah miagal ko Greek om Rom (miagal ko Ptolemy, Jordanes om Gregorius).

Nung hogot den morujuk kumaa "gua" ii haro id hogot Sanskrit, dhánuṣ- (धनुस्; "desert"). -mark nopo di nga notumbayaan do kirati gouton toi ko watas sempadan, om milo nogi kirati do "watas gouton" ii morujuk do selatan Schleswig.

Sajara[edit | edit source]

Prasajara[edit | edit source]

Kakamot arkeologi gulu nopo nga nokito id Denmark ontok 130,000 - 110,000 pogulu masihi. Zaman Gangsa Nordic (1800-600 TD) id Denmark nopo nga kiwaa "pongsu" miampai do nokoihum lur.

Ontok Zaman Bosi Pra-Rom (500 BC - AD 1), tinimungan pribumi nopo nga minimpuun do migrasi kumaa selatan. Tulun Rom nogi nga dudumagang om miromut miampai kaum pribumi ii mogiigiyon id Denmark. Kagarasan rahung koubasanan mantad Celtic ontok zaman diti nopo nga nokoimpuun mihondot do koihuman Gundestrup cauldron.

Geografi[edit | edit source]

Iklim[edit | edit source]

Denmark nopo nga kiiklim sederhana ii milo do komoyon kikouyu-yuon musim tosogit. Musim tosogit nopo nga kotimpuun ontok Milatok miampai suhu 1.5 °C (34.7 °F) om musim talasu ontok do wulan Magus miampai suhu 17.2 °C (63.0 °F). Denmark nopo nga kipurata do 179 tadau tikid toun miampai rasam om kotorimo purata rasam soginumu 765 milimeter per toun. Musim luruh nopo dii nga timpu di alaid om musim bunga nopo nga musim di tokoring id Denmark.

Sukuon[edit | edit source]

  1. "Not one but two national anthems". Ministry of Foreign Affairs of Denmark. Archived from the original on 15 May 2014. Linoyog ontok 18 May 2014.
  2. "Denmark". The World Factbook. CIA. 29 April 2010. Linoyog ontok 11 May 2010.
  3. "Denmark". Central Intelligence Agency. 21 November 2023 – via CIA.gov.
  4. "Surface water and surface water change". Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Linoyog ontok 11 October 2020.
  5. "Population and population projections". Statistics Denmark. Archived from the original on 30 October 2018. Linoyog ontok 11 August 2022.
  6. 6.0 6.1 6.2 6.3 "World Economic Outlook Database, October 2023 Edition. (Denmark)". IMF.org. International Monetary Fund. 10 October 2023. Linoyog ontok 11 October 2023.
  7. "Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey". ec.europa.eu. Eurostat. Linoyog ontok 25 November 2023.
  8. "Human Development Report 2021/2022" (PDF). United Nations Development Programme. 8 September 2022. Linoyog ontok 8 September 2022.


Cite error: <ref> tags exist for a group named "N", but no corresponding <references group="N"/> tag was found