Wp/ddn/KOVID-19

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | ddn
Wp > ddn > KOVID-19
KOVID-19 zanŋεi

Ifͻ̀ ya cíi KOFID-19?[edit | edit source]

COFID-19 barà zanŋεi fͻ ka à nͻͻni diyayo ná gὲi, koronafiris ya barà à saabù. Viris nna zaŋεi taagͻ di, ǹ sinna à beiyo, à balaaye mà dùka sinti kpaara ka ǹ go cεɛ Wuhan, Siini gannà baturè jiiri 2019 bèenɛ̀ ŋmɛnɛ̀ handu ka ǹ go cɛ desamburu.

Ifͻ̀yo ya ci COFID-19 màanayo?[edit | edit source]

  • Maanayo ka ǹ go KOFID-19 bei nna nͻ̀ : gaakͻnni, farayo nna tͻkͻɔ. Zanŋεikͻm fɔ́yo ba hini ka gonna gaadoori, nùnε lutuyo, màsasara, jindekͻ̀llͻ̀ doori au soori. De ǹ bà zàa mεεfͻ gà, seedayo wͻ̀, yεbεrεkε (cεεnεcεεnε) nͻ̀ ǹ cin sinti ka kàa ko ba.
  • Bͻrͻ̀fͻyo nà zanŋεi di kuu, amma, à maana ba àfͻ su hͻnnε ǹ ga, ǹ su máa doori. Boroo kayo ǹ go zaŋεi (80% zaka) cin duu sͻͻci  ka à mà ná cíi nnà baabuyo. Bͻrͻ̀ iddu (6) ka COFID-19 dìi gà, bͻrͻ̀ fͻ́ (1) ya cin zaŋεi à mà jaasà, hinazebu mo barà à sε gàabε.
  • Bͻ́rͻ̀zeenͻyo, nnà boroo ka ǹ ga zanŋεi fͻ́ gono zaŋà tansiͻ̃, jεnε nna binεnze zanŋεi nnà sikiri zanŋεi, nŋayo ya go kariga ka zanŋεi laalͻ di tɛε. Boroo ka ǹ gonna gaakͻͻni, tͻkͻɔ ͻu hinanzebu gaabε mà kpee lokotoro[1].

Saana, au safari fɔ́ gono KOFID-19 Baabuyo ŋmεnὲ ?[edit | edit source]

Hali hɔ̃, KOFID-19 sinna saana au safari à baabuyo ŋmεnὲ. Amma, ǹ gono à safari cèejiyo siriya tutuuma gà, ko neesi wͻ̀rka à ba sawa. Ãduniya maraga beeri ka à go kulaayo nna ibunaadamyo baani hìnì ka ǹ go cεɛ OMS ba laabari tͻyanni haya ka ǹ dùu gà.

COFID-19 ŋmεnὲ màanayo [edit | edit source]
  • Tͻkͻɔ
  • Gaakͻnni
  • Nunὲ lutuyo
  • Jindekͻllͻ doori au soori
  • Nunὲ ka à go fùllu
  • Hinazebu gàabε
Koronafiris gànàyo au à seiyo kpaara KOFID-19[edit | edit source]

Wɔ̀ cεrε ziyaarayo, deweniyayo dͻyokpeiyo zobu ͻu wɔ̀ ǹ kεyanni

Hayayo nna nunŋuyo kͻtͻ ka ná kammε hinu, ka kàa ko mͻ̀ͻjinε, mεε, nunὲ, au mòo tatabuyo.

kammε hinuyo ka toraa (ka yaara)

Wɔ̀ noo kammὲ hinu sãasãa nna safari ka à kuna alkͻͻlu gono au nna hari nna saafunu

Mͻ̀ͻruyo nna cεrε

Mεɛtiri fͻ zakà wɔ̀ mͻͻrù nna cεrε, ka mɔɔru nna bͻ̀rͻ ka à go tͻkͻɔ au ka à go tisã.

Wɔ̀ laakari nna noo mɔ̀ɔyo, nunε nna noo mεε tatabuyo

Bͻrͻ kammὲ nunŋu tutuuma kͻtͻ ka  zanŋεi nͻͻni gono ǹ gà. De kammεyo ka zaŋεi ku, ǹ ba hini ka nàm à mà tͻ noo mɔ̀ɔyo, noo mεε au nunε ga. Zǎ nunŋu di nͻ̀ zaŋεi di ba huro noo gaa kuna

Wɔ̀ gͻrͻ fuu de noo su m̀a noo gaa kaanε

De noo gonna gaakͻnni, tͻkͻɔ nna hinazebu gaabε, wɔ̀ cε ka kpei diya lokotoro

Tͻkͻɔyo ͻu tisãyo jεsε guusu kuna 

Wɔ̀ noo mεε nna noo nunε daabu, de noo go tͻkͻɔ au noo go tisã.

Wɔ̀ noo nunε tuusu musuwaa au noo jεsε guusu à mà su ci noo kammὲ.

Tilà wͻ̀ hunudͻ́ : ãduniya mariga bèeri ka à go kulaa nna ibunaadamayo baani ka ǹ go cεɛ OMS.

  1. https://www.who.int/fr/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/coronavirus-disease-covid-19?gclid=CjwKCAjw4P6oBhBsEiwAKYVkq6VhyE__1BzvwRnqiYJ2hU7DoIrxyMKnQy00vjJ5iZvUpdrbWYNA-xoCSToQAvD_BwE